VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • Ukrajina zatražila sjednicu SB UN zbog rezolucije ruskog parlamenta

    Ukrajina zatražila sjednicu SB UN zbog rezolucije ruskog parlamenta

    Ukrajina je zvanično zatražila od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da razmotri rezoluciju ruskog parlamenta o priznanju samoproglašenih separatističkih republika na istoku Ukrajine, izjavio je danas ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.

    Rezolucija ruskog parlamenta podriva napore da se okonča rat na istoku Ukrajine, poručio je Kuleba i dodao da Ukrajina traži raspravu u Savjetu bezbjednosti za četvrtak, prenosi Rojters.

    Tenzije između Kijeva i Moskve rastu nakon što je posljednjih nedjelja koncentrisano više od 100.000 ruskih vojnika blizu ukrajinskih granica, iako Rusija poriče da planira da napadne Ukrajinu, navodi britanska agencija.

  • Amerika ne odustaje, poručuju: Ruska invazija može se dogoditi u svakom trenutku

    Amerika ne odustaje, poručuju: Ruska invazija može se dogoditi u svakom trenutku

    Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price komentirao je posljednja dešavanja Ukrajine te je izjavio kako svi podaci ukazuju na to da se na granicama nalazi više ruskih snaga, a ne manje kao što to Moskva tvrdi.

    Na konferenciji za medije, Price je saopćio kako ruski zvaničnici i mediji posljednjih nekoliko sedmica podmeću brojne priče u javnost od kojih bi svaka mogla biti iskorištena kao izgovor za invaziju.

    “Posebno smo zabrinuti zbog izjava predsjednika Putina i njihovog stalnog spominjanja pojma genocid u kontekstu Donbasa. Nijedna od tih tvrdnji nije istinita. To međutim nije spriječilo Ruse da promovišu lažne tvrdnje o neoznačenim masovnim grobnicama civila koje su navodno ubile ukrajinske oružane snage. To je potpuna laž”, rekao je Price.

    Takođe, Price je naglasio kako se Rusija u kontekstu krize u Ukrajini oslanja na zamagljivanje i zabunu u javnom prostoru.

    “Rusija se oslanja na dezinformacije kako bi prikrila svoje tragove. Svi trebamo biti spremni za to”, ističe Price.

    Na pitanje da li su Sjedinjene Američke Države dobile odgovor Rusije na dokument koji je poslan iz Washingtona u Moskvu, a koji se tiče ruskih sigurnosnih zahtjeva, Price ističe kako je Kremlj obećao dostaviti odgovore.

    “Nismo dobili odgovore, ali nam je obećano. Kada su Lavrov i Blinken razgovarali, ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov je nagovijestio da će odgovori stići u narednih nekoliko dana. Mi ćemo vrlo pažljivo pročitati te odgovore i nadamo se da će u njima biti konstruktivnih povratnih informacija”, jasan je Price.

    Glasnogovornik State Departmenta je odgovorio i na pitanje medija o datumima koji su se spominjali kao početak ruske invazije na Ukrajinu.

    “Već neko vrijeme govorimo da se nalazimo u periodu kada bi Putin mogao narediti invaziju. To ostaje naša procjena. Može se desiti sutra, može se desiti sljedeće sedmice, a i nakon Olimpijskih igara. Naša zabrinutost nije manja nego ranije. Vidimo da je još više ruskih snaga stiglo na granicu i da zauzimaju položaje koji bi im omogućili pokretanje invazije u svakom trenutku. Nećemo ulaziti vremenske okvire, ali činjenice ostaju. Ruska Federacija ima sve preduslove za napad na Ukrajinu”, rekao je glasnogovornik State Departmenta.

    Na kraj, Price je naglasio kako sve što Rusija radi u posljednje periodu predstavlja zapravo “zamagljivanje” realnosti što je Moskva primjenjivala i u ranijim sukobima u Ukrajini i Gruziji.

    “Ovo je ruski priručnik. Priručnik koji su koristili u prošlosti, uključujući 2014. godinu kada su nastojali stvoriti sliku da rade suprotno od onoga što je poznato javnosti. Ovo nije 2014. godina. Postoje resursi i informacije koje tada nisu bile dostupne”, zaključio je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.

  • Ukrajina granatirala naselja?

    Ukrajina granatirala naselja?

    Moskva tvrdi da su ukrajinske snage bezbednosti dva sata granatirale devet naselja na teritorijama samoproglašene Donjecke i Luganske Narodne Republike.

    To su saopštila predstavništva republika u Zajedničkom centru za kontrolu i koordinaciju prekida vatre, piše Sputnjik.

    “U protekla 24 sata situacija na kontakt liniji značajno se pogoršala. Neprijatelj, po direktnom naređenju kijevskog vojno-političkog rukovodstva, pokušava da eskalira sukob… Pozivamo međunarodne posmatrače da zabeleže agresivna dejstva kijevskih snaga i preduzmu hitne mere za sprečavanje krvoprolića u Donbasu“, rekao je Leščenko u saopštenju objavljenom na Telegram kanalu Narodne milicije LNR.

    Miloš Zeman: “Fijasko”
    Češki predsednik Miloš Zeman izjavio je danas da tvrdnje da Rusija planira napad na Ukrajinu 16. februara predstavljaju još jedan fijasko američkih obaveštajnih agencija.

    On je u intervjuu za češki list Mlada Fronta Dnes uporedio te navode sa ranijim optužbama SAD povodom Iraka i Avganistana.

    “Moje gledište (situacije oko Ukrajine) je da neće biti rata zato što Rusi nisu ludi da pokrenu operaciju koja će im doneti više štete nego koristi”, istakao je Zeman, prenosi TASS.

    Što se tiče američkih obaveštajnih agencija, Zeman tvrdi da je ova procena bila njihov treći fijasko.

    “Prvi je bio rat u Iraku gde nije pronadjeno oružje za masovnog uništavanje. Avganistan je drugi jer su tvrdili da talibani nikad neće zauzeti Kabul. A ovo sada je treći”, rekao je češki predsednik.

    “Ne paničite”
    Vlasti Harkova, drugog po veličini ukrajinskog grada, pozvale su danas stanovnike da ne paniče i ne podlegnu “ruskoj propagandi” ili “psihološkim napadima”.

    Zvaničnici u tom gradu, koji, kako navodi “Gardijan”, predstavlja napredno tehnološko čvorište na samo 40 kilometara od ruske granice, održali su jutros hitan sastanak, prenosi agencija Interfaks.

    “Apelujemo na stanovnike našeg regiona i sve Ukrajince da ne šire paniku, glasine i rusku propagandu, i da ne podležu informacionim i psihološkim napadima”, poručili su zvaničnici.

    “Naš mir pomaže vladi, diplomatama i bezbednosnim snagama da rade svoj posao i da zaštite državu i Ukrajince”, dodaje se u apelu.

  • Lavrov i Čavušoglu razgovarali o Ukrajini

    Lavrov i Čavušoglu razgovarali o Ukrajini

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov razgovarao je telefonom sa turskim kolegom Mevlutom Šavušogluom.

    Šef ruske diplomatije je tom prilikom istakao da su neprihvatljivi postupci Zapada koji vode ubrzanoj militarizaciji Ukrajine.

    – Razmotrena je situacija na jugoistoku Ukrajine. Lavrov je ukazao na neprihvatljivost akcija Zapada koje vode ubrzanoj militarizaciji te zemlje i na opasnost od nepromišljenog razvoja vojno-tehničke saradnje sa kijevskim vlastima u aktuelnoj situaciji – saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.

    Lavrov je istakao da striktno poštovanje Minskih sporazuma i dogovora, postignutih u okviru normandijskog formata i trilateralne Kontakt grupe nema alternativu.

    Kako je precizirano, razgovarano je i o ključnim temama sa međunarodne agende.

    – Lavrov je izvijestio sagovornika o nastavku rada na promociji ruskih inicijativa za osiguravanje dugoročnih pravnih bezbjednosnih garancija u Evropi. Ministar je pozvao Tursku da doprinese izradi konstruktivne i odgovorne reakcije na ruske prijedloge – ističe se u saopštenju ruske strane.

    Pored toga, ministri su se tokom razgovora “dotakli pojedinih aspekata rješavanja situacije u BiH, Siriji i Zakavkazju, kao i saradnje u okviru međunarodnih struktura”.

  • Zaharova: Možete li objaviti raspored naših invazija, da planiram odmor

    Zaharova: Možete li objaviti raspored naših invazija, da planiram odmor

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova ironično je zatražila od američkih i britanskih medija da objave raspored navodnih invazija Rusije na Ukrajinu za ovu godinu kako bi mogla da planira odmor.

    “Htela bih da zatražim od američkih i britanskih medija Blumberga, Njujork tajmsa i Sana da objave raspored naših predstojećih invazija za ovu godinu. Voljela bih da isplaniram odmor”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Zapadne zemlje i Kijev optužuju Rusiju da planira da napadne Ukrajinu, što Moskva negira.

    Zapadni mediji su u više navrata objavljivali “dan invazije”, a prema navodima lista Politiko, američki predsjednik Džozef Bajden rekao je da bi Rusija mogla danas da napadne Ukrajinu, podsjeća TASS.

    I ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je čuo da bi 16. februar mogao da bude dan ruskog napada.

  • Blinken: Priznavanje Donjecka i Luganska bilo bi nezakonito

    Blinken: Priznavanje Donjecka i Luganska bilo bi nezakonito

    Američki državni sekretar Entoni Blinken kritikovao je odluku ruske Dume kojom je zatraženo od predsjednika Vladimira Putina da prizna samoproglašene teritorije Donjeck i Lugansk i nazvao je taj postupak nezakonitim.

    “Donošenje rezolucije dodatno bi narušilo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo bi grubo kršenje međunarodnog prava, dovelo bi u pitanje iskazanu posvećenost Rusije da nastavi da diplomatskim potem traga za mirnim rješenjem krize”, rekao je Blinken, prenosi agencija Rojters.

    Donji dom ruskog parlamenta izglasao je juče odluku kojom se od Putina traži da prizna samoproglašene teritorije Donjeck i Lugansk, u oblasti poznatoj kao Donbas, a gdje se separatističke snage bore protiv ukrajinske vojske od 2014. godine.

    Američki državni sekretar je takođe rekao da bi taj potez “iziskivao brz i čvrst odgovor SAD u punoj koordinaciji sa našim saveznicima i partnerima”.

    Dodao je da bi time ruska vlada u potpunosti odbacila obaveze iz sporazuma iz Minska.

  • Stolteneberg: Nije kasno da Rusija odstupi od ivice konflikta

    Stolteneberg: Nije kasno da Rusija odstupi od ivice konflikta

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da su ministri odbrana zemalja članica Alijanse na današnjem sastanku u Briselu razmatrali “najozbiljniju bezbjednosnu krizu” u Evropi u posljednjim decenijama, praćenu “najvećom koncentracijom ruskih vojnih snaga u Evropi” od kraja Hladnog rata.

    “Saveznici su pozdravili sve diplomstke napore, a ima signala i iz Moskve da žele da nastave putem diplomatije. Istovremeneo, do ovog trenutka, nismo vidjeli znake deeskalacije na terenu. Nema povalčenja trupa niti naoružanja. Umjesto toga, vidimo masivne ruske vojne snage spremne za napad, visoko osposobljenje, od Krima do Bjelorusije”, izjavio je Stoltenberg.

    Nakon prvog dijela sastanka minsitra obrane zemalja članica NATO, Stoltenberg je ponovio da su članice Alijanse od početka jasno stavile do znanja Rusiji da će svaka dalja agresija na Ukrajinu imati visoku cijenu.

    On dodaje da je NATO sve vrijeme spreman na dijalog i poručuje da nije kasno da Rusija odstupi od ivice konflikta i izabere put mira.

    Stoltenberg navodi da je NATO poslao konkretne pisane predloge Rusiji o transparentnosti, kontroli rizika i naoružanja, ali da do danas nije dobio odgovor.

  • Krenuo bunt u Ukrajini – okačili zastave

    Krenuo bunt u Ukrajini – okačili zastave

    Ukrajinci su okačili državne zastave i intonirali himnu.

    Oni su to radili kako bi pokazali jedinstvo u jeku straha od ruske invazije za koju su zapadne sile rekle da bi mogla biti neizbežna.

    Žuto-plave zastave istaknute su na školama, bolnicama i mnogim radnjama na “Dan jedinstva”, novi praznik koji je ove nedelje uveo predsednik Volodimir Zelenskij nakon što je Rusija nagomilala vojsku pored ukrajinskih granica.

    Rusija je porekla da će napasti, ali je upozorila je da bi mogla preduzeti neodređene “vojno-tehničke akcije” ne budu li ispunjeni njeni sigurnosni zahtevi, uključujući ograničenje NATO-a.

    Na glavnoj ulici Hreščatik u središtu Kijeva, gdje su zastavama ukrašeni vladine kancelarije, za mnoge je običan dan.

    “Normalan je dan, a te zastave ovde su s razlogom, da pokažu kako se nikoga ne bojimo. Nisu nas zastrašili”, rekao je Mikola, koji drži mali štand s kavom.

    Iz zvučnika na lokalnoj vladinoj kancelariji u glavnom gradu Kijevu odjekuju rodoljubive pesme, a na vladinim Youtube kanalima emituju se govori i podseća na ukrajinsku državnost.

    Zelenskij je u televizijskom obraćanju rekao da su Ukrajinci ujedinjeni oko zajedničke želje “da žive u miru, sretno, u porodici sa decom s roditeljima”.

    “Niko ne može voleti naš dom kao mi. I samo mi, zajedno, možemo štititi svoj dom”, rekao je.

    Zelenskij, i sam aktivni korisnik društvenih mreža, pozvao je Ukrajince da objavljuju slike i videozapise s ukrajinskom zastavom te da dodaju hešhtagove.

    Na Instagramu korisnici objavljuju fotografije pod haštagom #UnityDay.

    Zelenskij je dugo govorio da, premda veruje da Rusija preti napadom na njegovu zemlju, zapadni saveznici precenjuju verovatnoću neposredne invazije, odgovarajući na napore Moskve da zastraši Ukrajinu i poseje paniku.

    Mihajlo Podoljak, savjetnik u Zelenskijevom uredu, rekao je ovaj tjedan da je predsjednik odabrao 16. veljače kao domoljubni praznik djelomično ironično, kao odgovor na medijska izvješća da bi se invazija mogla dogoditi u srijedu.

    U utorak je rusko ministarstvo obrane priopćilo kako nakon vježbi vraća dio vojnika u njihove baze. Sjedinjene Države i njihovi saveznici rekli su da dosad nisu potvrdili taj potez. Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je više od 150.000 ruskih vojnika trenutno raspoređeno u blizini Ukrajine.

    Nekoliko sati nakon ruske objave, Ukrajina je rekla da su internetske mreže njezina ministarstva obrane i dvije banke pod kibernetičkim napadom. Iako Kijev nije rekao tko stoji iza incidenta, u priopćenju se sugerira da upire prstom u Rusiju.

    “Svi nas žele uplašiti, a mi smo tu i ostajemo”, rekla je Ludmila, umirovljenica, koja na reveru kaputa nosi malu ukrajinsku zastavu.

  • “Ukrajinski tenkovi se grupišu u Donbasu”

    “Ukrajinski tenkovi se grupišu u Donbasu”

    Ukrajinske snage bezbjednosti rasporedile su više od dvadesetak tenkova u blizini sela Podlesne, koje kontroliše Kijev u blizini linije vojnog kontakta u Donbasu, saopštila je pres-služba Narodne milicije samoproglašene Narodne Republike Luganska (NRL).

    “Kršeći treći stav dodatnih mjera, neprijatelj nastavlja da postavlja oružje i vojnu opremu u naselja na teritoriji koju kontroliše Ukrajina”, navodi se u saopštenju, prenosi agencija RIA Novosti.

    Narodna milicija samoproglašene NRL uzvratila je juče vatru na položaje ukrajinskih snaga bezbjednosti u Donbasu, nakon pogibije jednog borca samoproglašene republike, javili su ruski mediji.

    Kako je naveo portparol pres-službe milicije Luganska, pripadnika oružanih snaga NRL upucao je ukrajinski snajperista.

  • Volas: Nema dokaza o povlačenju; Ukrajina vježbala sve moguće odgovore

    Volas: Nema dokaza o povlačenju; Ukrajina vježbala sve moguće odgovore

    Britanija do sada nije vidjela nikakve dokaze da Rusija povlači svoje trupe razmještene u blizini ukrajinske granice, izjavio je danas ministar odbrane Velike Britanije Ben Volas.

    Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija su više puta upozoravale da bi predsjednik Vladimir Putin mogao da naredi invaziju Ukrajine sa više od 130.000 vojnika raspoređenih duž rusko-ukrajinske granice, prenosi Rojters.

    Istovremeno, Rusija poručuje da ima pravo da rasporedi svoje trupe gdje god poželi na sopstvenoj teritoriji i više puta je ponovila da ne namjerava da izvrši invaziju na Ukrajinu.

    Rusko ministarstvo odbrane juče je objavilo snimak koji pokazuje povratak dijela oružanih snaga u matične baze nakon izvedenih vojnih manevara.

    “Mi nismo vidjeli nikakve dokaze o povlačenju ruskih snaga. Neposredna zapažanja pokazuju suprotno od izjava koje dolaze iz Kremlja”, rekao je Volas radiju Tajms.

    Ukrajina vježba odgovor na sve moguće scenarije
    Ukrajinske agencije za sprovođenje zakona održale su tokom proteklog vikenda vježbe za uvježbavanje odgovora na mogući upad u zgrade vlade i policijske stanice na 30 kilometara od granice s Krimom, izjavio je danas ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Denis Monastirski.

    Prema njegovim riječima, policajci su održali “više vježbi, procjenjujući sve događaje koji su se dogodili u Ukrajini od 2014. godine”, prenosi ruska agencija TASS.

    “Vježbali smo sve moguće scenarije tokom vikenda na 30 kilometara od administrativne granice Autonomne Republike Krim, uz učešće glavnokomandujućeg ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog”, istakao je Monastirski.

    Ministar unutrašnjih poslova je naglasio da Ukrajina neće tolerisati “bilo kakve manifestacije separatizma unutar zemlje, slične onima koje su se pojavile u Harkovu, Lugansku i Donjecku 2014. godine”.

    Zapadne zemlje su nedavno kontinuirano upozoravale na potencijalnu invaziju Rusije na Ukrajinu, a zapadni mediji čak najavljuju i “datum invazije” koji je više puta odlagan, navodi ruska agencija TASS.

    Lajen: Moskva šalje oprečne signale
    Rusija tek treba da dokaže svoju spremnost za deeskalaciju usred gomilanja vojske na ukrajinskim granicama, izjavila je danas predsjednica Evopske komisije Ursula fon der Lajen.

    “Moskva za sada šalje oprečne signale”, izjavila je Fon der Lajen u obraćanju evropskim poslanicima, povodom zahtjeva donjeg doma ruskog parlamenta kojim se od ruskog predsjednika Vladimira Putina traži da prizna nezavisnost otcijepljenih regiona Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine, prenosi agencija Rojters.

    Mišel: Moskva mora da bira između rata i diplomatije
    Zvanična Moskva mora da bira između rata i diplomatije usred vojnog nagomilavanja na granicama Ukrajine, izjavio je danas predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

    On je pozvao Rusiju da djelima, a ne riječima demonstrira volju za deeskalacijom, prenosi agencija Rojters.

    “Rusija je u posljednja dva dana signalizirala da bi mogla biti otvorena za diplomatiju i pozivamo Rusiju da preduzme konkretne i opipljive korake ka deeskalaciji, jer je to uslov za iskren politički dijalog”, poručio je Mišel u obraćanju evropskim poslanicima.

    “Današnji izbor je izbor između rata i tragičnih žrtava koje bi pratile taj rat ili hrabrosti političkog angažmana i hrabrosti diplomatskih pregovora”, dodao je Mišel.

    Između Rusije i Zapada su posljednjih mjeseci prisutne pojačane tenzije, pošto je duž ukrajinsko-ruske granice, ali i u Bjelorusiji, raspoređen značajan kontingent ruskih vojnika i oružja.

    Rusija od Zapada traži bezbjednosne garancije da Ukrajina neće postati članica alijanse, da će se NATO uzdržati od razmeštanja oružja u blizini ruske granice, kao i da će povući snage sa područja istočne Evrope.

    O tome su pokrenuti i pregovori uključenih strana, a kao reakcija na ruske poteze uslijedila je nedavna odluka SAD da u istočnoevropskim članicama NATO-a rasporede dodatnih 3.000 vojnika, dok i druge države članice NATO-a Ukrajini ustupaju vojno-tehničku pomoć.