VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • Putin: Uskoro ću potpisati dekret o priznanju DNR i LNR

    Putin: Uskoro ću potpisati dekret o priznanju DNR i LNR

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je večeras telefonom s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, kojima je rekao da “u bliskoj budućnosti” namjerava da potpiše dekret o priznavanju Donjecke i Luganske Narodne Republike, saopštila je pres-služba Kremlja.

    Putin je obavijestio lidere Francuske i Njemačke o rezultatima proširenog sastanka Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije, koji je razmatrao aktuelnu situaciju oko Donbasa u kontekstu odluke Državne dume o priznanju DNR i LNR, navedeno je u saopštenju koje je prenio TASS.

    Ranije tokom dana, lideri DNR i LNR pozvali su na priznavanje njihovih republika usljed ukrajinske agresije, intenzivnog granatiranja Donbasa, ubijanja i ranjavanja civilnog stanovništva. Predsednik Rusije je zbog svega toga rekao da planira da u bliskoj budućnosti potpiše odgovarajući ukaz, saopštio je Kremlj.

  • New York Times: Ruska invazija na Ukrajinu bila bi drugačija od svih u zadnjih 80 godina

    New York Times: Ruska invazija na Ukrajinu bila bi drugačija od svih u zadnjih 80 godina

    Otkako je prije skoro 80 godina završio Drugi svjetski rat, bilo je nekoliko desetaka ratova. No ako Rusija u narednim danima napadne Ukrajinu, ovaj će rat biti drugačiji od svih njih i mogao bi ukazivati na dolazak nove alarmantne ere u kojoj se na noge ponovno uspinje autoritarizam.

    New York Times je u svojoj analizi naveo dva ključna razloga zašto bi rat u Ukrajini izgledao drugačije od svih ostalih nakon 2. svjetskog rata.

    Prvi razlog: Regionalna dominacija
    U slučaju da Rusija napadne Ukrajinu, radit će se o ničim izazvanoj invaziji jedne od najvećih svjetskih vojnih sila. Glavni cilj ruskih vlasti bi tada bio očigledan – širenje regionalne dominacije, bilo aneksijom ili uspostavom marionetske vlade.

    Nekoliko drugih sukoba nakon Drugog svjetskog rata također odgovara ovom opisu. Neke od najbližih analogija su sovjetska invazija na Afganistan 1970-ih, Čehoslovačku 1960-ih, Mađarsku 1950-ih, kao i aneksija Krima 2014. godine. SAD je napao Panamu 1980-ih i uz pomoć CIA-e srušio izabranu vladu u Gvatemali 1950-ih.

    Naravno, Sjedinjene Države su pokrenule i nekoliko “dalekih ratova” u Iraku, Vijetnamu i drugdje. No, najmoćnije zemlje svijeta rijetko su koristile silu kako bi proširile svoje granice. Umjesto toga, većinom su se pridržavale ugovora i međunarodnih pravila uspostavljenih 1940-ih.

    Relativni mir je imao ogromne koristi za globalnu ekonomiju i društvo. Životni standard je porastao, a ljudi su u prosjeku počeli živjeti duže, zdravije i udobnije od svojih predaka. Smanjenje broja ratnih sukoba imalo je u tome središnju ulogu – do početka ovog vijeka stopa po kojoj su ljudi umirali u oružanim sukobima pala je na najnižu razinu u pisanoj istoriji.

    Rat kakav nismo vidjeli u posljednjih 80 godina
    Ruska invazija na Ukrajinu izgledala bi kao rat kakav nismo vidjeli u posljednjih 80 godina i koji je nekoć bio uobičajen. Radilo bi se o moćnoj naciji koja želi proširiti svoju regionalnu dominaciju preuzimanjem susjednih teritorija. Ovakav rat bio bi znak da Putin vjeruje da je Pax Americana gotov i da su SAD, Evropska unija i njihovi saveznici postali preslabi za provedbu svojih prijetnji.

    Kao što je Anne Applebaum napisala za The Atlantic, Putin i njegov uži krug dio su nove vrste autokrata, zajedno s čelnicima Kine, Irana i Venecuele – to su “ljudi koje ne zanimaju ugovori i dokumenti, ljudi koji samo poštuju čvrstu moć”. Mnogi ljudi na Tajvanu su iz tog razloga u strahu zbog situacije u Ukrajini.

    • Ako zapadne sile ne uspiju odgovoriti Rusiji, one ohrabruju kinesko promišljanje o akciji na Tajvanu – rekao je Lai I-chung, tajvanski dužnosnik. Ako svijet ulazi u eru u kojoj zemlje ponovno donose odluke na temelju svoje vojne snage, čeka nas velika promjena.

    Drugi razlog: Demokratska recesija
    Politolozi već nekoliko godina upozoravaju da je provedba demokratije u padu diljem svijeta. Larry Diamond sa Univerziteta Stanford kazao je da se radi o “demokratskoj recesiji”.

    Neprofitna organizacija Freedom House izvještava da je razina globalne političke slobode u padu od 2006. godine. Rusko preuzimanje ukrajinskih teritorija pridonijelo bi ovoj demokratskoj recesiji na nov način: autokratija bi demokratiju preuzela silom, piše The New York Times.

    Ukrajina je uglavnom demokratska država s više od 40 miliona stanovnika, s prozapadnim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je 2019. osvojio 73 posto glasova u posljednjem krugu izbora. Ta pobjeda i nedavne ankete pokazuju da većina Ukrajinaca želi živjeti u zemlji koja više nalikuje evropskim nacijama na zapadu i SAD-u nego što nalikuje Rusiji.

    No Putin i njegov uži krug vjeruju da su liberalne demokratije u padu, čije mišljenje dijele i Xi Jinping i drugi visoki kineski dužnosnici. Oni znaju da se SAD i Evropa sada bore kako bi podigli životni standard za veći dio svog stanovništva. Putin i Xi također znaju da su mnoge zapadne zemlje polarizovane, zatrpane kulturnim sukobima između metropolitanskih i ruralnijih područja. Glavne političke stranke su slabe ili se i same ponašaju na antidemokratski način.

    “Stvara se novi multipolarni poredak”
    Zbog ovih problema su Putin i njegovi glavni saradnici dobili samopouzdanje i počeli koristiti agresivnu taktiku.

    • Stvara se novi multipolarni poredak koji odražava nezaustavljivu promjenu moći u korist autoritarnih režima koji podržavaju tradicionalne vrijednosti. Žestoka, uskrsnuta Rusija je, zajedno s Kinom, pionirska snaga koja stoji iza dolaska ovog novog poretka – napisao je Alexander Gabuev iz trusta Carnegie Moscow Center.

    Naravno, situacija u Ukrajini je još uvijek neizvjesna. Putin bi ipak mogao odlučiti da ne pokrene invaziju, s obzirom na mogućnost nastanka dugotrajnog rata, velikog broja ruskih žrtava i gospodarskih problema previranja. Napad na Ukrajinu bi bio primjer velikog političkog kockanja – što bi takođe bio znak da se svijet možda mijenja.

  • Šojgu raportirao Putinu: Oko 60.000 ukrajinskih vojnika blizu granica DNR

    Šojgu raportirao Putinu: Oko 60.000 ukrajinskih vojnika blizu granica DNR

    Skoro 60.000 ukrajinskih vojnika stacionirano je u blizini granica samoproglašenih Donjecke i Luganske narodne republike, izvijestio je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Prema riječima ministra odbrane, Ukrajina priprema ozbiljnu provokaciju ili vojnu operaciju u Donbasu, prenio je Interfaks.

    On je istakao da je Ukrajina dovela svoje snage u region Donbasa “faktički na sam vrh borbene gotovosti”.

    Kako je naveo, situacija u Donbasu je izuzetno napeta i dodao da ruska vojska od 14. februara bilježi povećanje borbene gotovosti ukrajinske vojske u regionu Donbasa.

    “U blizini granica Luganske i Donjecke oblasti koncentrisano je ukupno 59,3 hiljade vojnog osoblja”, rekao je Šojgu na sastanku Savjeta bezbjednosti Rusije.

    On je rekao i da se vojna oprema vraća na prethodne pozicije i naveo raketni sistem, kao i “345 tenkova, 2.160 borbenih oklopnih vozila, 820 artiljerijskih oruđa i minobacača, 160 višecijevnih raketnih sistema (MLRS), uključujući “Šmerc”.

    Šojgu je, takođe, rekao da je sinoć u Donbasu zabilježeno više od 40 granatiranja.

  • Dodik očekuje da će pitanje Ukrajine biti riješeno brzo i na miran način

    Dodik očekuje da će pitanje Ukrajine biti riješeno brzo i na miran način

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da će Republika Srpske u svom kapacitetu tražiti neutralnost na niovu BiH u vezi sa pitanjem Ukrajine.

    Dodik očekuje da će to pitanje Ukrajine biti riješeno brzo, na miran način.

    – Želimo da vidimo da se provede minski sporazum – rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci, te dodao da to i Rusi sami traži.

    Dodik je rekao da su u posljednjih nekoliko dana imali pozive od važnih centara moći zapada, pa i on, da se BiH na neki način prikloni podršci prema tome šta Zapad čini.

    Dodik je naveo da EU ima ozbiljan problem koji je vezan za Ukrajini, da je potpuno izbačena iz konteksta tog problema, a da se pojavljuju neke zemlje kao članice NATO-a.

    On je ukazao na ogromnu propagandu za potrebe ratne opcije u Ukrajini, korišteni svi poznati siistemi dezinformacija.

    – EU više ima taj problem, nego što ima sa Miloradom Dodikom – rekao je Dodik.

    Kada je riječ o BiH, Dodik je ponovio da je protiv ratnog sukoba, te ponovio da se ne govori o ratu nego o raspadu BiH.

    Ponovio da je predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žosep Borelj govorio kako treba spriječiti raspad BiH, kako to neće dozvoliti.

    – Ne znam odakle njima taj osjećaj, mi hoćemo ustavnu, a ne raspadnutu BiH. Ali, nećemo se znojiti za BiH, u političkom smislu – istakao je Dodik.

    Oni koji doprinose najviše konfuziji u BiH su, kaže, oni koji su prije desetak dana govorili o ratu, a sada govore o raspadu.

    – Želim na te opservacije koje čujemo da kažem da su Republika Srpska i SNSD nisu za raspad nego za ustavnu BiH. Ako ona nije moguća kao ustavna, nećemo biti protiv raspadnute BiH – zaključio je Dodik.

  • Putin: Razmatramo zahtjev da se Donjeck i Lugansk proglase nezavisnim

    Putin: Razmatramo zahtjev da se Donjeck i Lugansk proglase nezavisnim

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin predsjedava vanrednom sjednicom Savjeta za nacionalnu bezbjednost.

    Putin je rekao da je Rusija učinila sve da tenzije u Donbasu završimo mirnim putem.

    Predsjednik Rusije je rekao da na sastanku Savjeta bezbjednosti treba da bude odlučeno šta sljedeće treba da se uradi u Donbasu, u skladu sa trenutnom situacijom.

    “Rusija je pojačala svoj rad sa Sjedinjenim Državama i NATO-om kako bi obezbijedila uspješan razvoj i bezbjednost bez konfrontacije. Posljednjih mjeseci intenzivirali smo rad sa našim glavnim partnerima u Vašingtonu i NATO-u kako bismo se konačno dogovorili oko ovih bezbjednosnih mjera i obezbijedili miran i prosperitetan razvoj zemlje u mirnim uslovima. Za nas to je zadatak broj jedan, prioritet naše zemlje, a ne konfrontacija, već obezbjeđivanje bezbjednosti i uslova za razvoj”, rekao je Putin na sjednici Savjeta bezbjednosti.

    Putin je napomenuo da je neophodno razumjeti realnost u kojoj živimo.

    Putin je rekao da mogući moratorijum na prijem Ukrajine u NATO nije ustupak, već “jednostavno sprovođenje planova Zapada da Kijev pripremi za predstojeći ulazak u alijansu”.

    Putin je rekao da razmatra zahtjev da se Narodna Republika Donjeck i Narodna Republika Lugansk proglase nezavisnim.

    “Svrha današnjeg sastanka je da saslušamo kolege i da odredimo naše dalje korake u tom pravcu, uključujući apel lidera Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike Rusiji da traže priznanje svog suvereniteta i rezoluciju Državne Dume”, rekao je Putin.

  • Ruska vojska zapucala na granici i ubila pet ukrajinskih vojnika, uništena dva oklopna vozila

    Ruska vojska zapucala na granici i ubila pet ukrajinskih vojnika, uništena dva oklopna vozila

    Oružane snage Rusije su potvrdile da su ruski vojnici zapucali na “ukrajinsku grupu za sabotažu i izviđanje” koja je pokušala ući u zemlju, javlja Russia Today.

    U pucnjavi je ubijeno pet ukrajinskih vojnika, a uništena su i dva oklopna transportera.

    Ruski vojni zvaničnici su danas saopštili da je spriječen pokušaj grupe za sabotažu i izviđanje da uđe na rusku teritoriju iz Ukrajine.

    Prema tvrdnjama iz Moskve, pet ukrajinskih vojnika je ubijeno, dok na ruskoj strani nije bilo žrtava. Tokom pucnjave su s ukrajinskog teritorija u Rusiju pokušala ući dva oklopna vozila kako bi spasila navodne sabotere, ali su oba uništena.

    Ukrajinska vojska tvrdi da su ruske optužbe za pokušaj sabotaže lažne.

    Incident se dogodio u vrijeme povećanih tenzija između dvije odvojene i samoproglašene republike Donbas i Lugansk te kijevskih snaga u proteklim danima, a obje strane se međusobno optužuju za žestoko granatiranje.

  • Oglasio se Kijev nakon optužbi za granatiranje graničnog punkta

    Oglasio se Kijev nakon optužbi za granatiranje graničnog punkta

    Državna granična služba Ukrajine tvrdi da je čista provokacija izvještaj o granatiranju graničnog punkta u Rostovskoj oblasti u Rusiji, za koje je ruska Federalna služba bezbjednosti optužila Kijev.

    Prema podacima FSB, projektil ispaljen iz Ukrajine u 9.50 pogodio je granični punkt u Rostovskoj oblasti na oko 150 metara od rusko-ukrajinske granice.

    Zgrada je potpuno uništena, žrtava nije bilo, navodi RIA Novosti.

    Ranije je sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Aleksij Danilov rekao da Kijev nije granatirao pogranični punkt i da nije umiješan u to.

  • Berbok poručila Putinu: Ne igrajte se s ljudskim životima

    Berbok poručila Putinu: Ne igrajte se s ljudskim životima

    Njemačka je u ponedjeljak pozvala Rusiju da se prestane igrati ljudskim životima i da se vrati za pregovarački sto radi iznalaženja mirnog rješenje ukrajinske krize, prenosi Anadolu Agency (AA).

    Obraćajući se novinarima u Briselu, njemačka ministrica vanjskih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) izrazila je zabrinutost zbog eskalacije tenzija u istočnoj Ukrajini, gdje je posljednjih dana zabilježen sve veći broj kršenja primirja.

    Ruska vlada se zaista igra s ljudskim životima na okupiranim teritorijama, to je neodgovorno. Upućujem hitan apel ruskom predsjedniku – ne igrajte se ljudskim životima! Ono čemu smo svjedočili u regionu u posljednja 72 sata, sa napadima, nasilnim sukobima, zaista je zabrinjavajuće – rekla je šefica njemačke diplomatije, pozivajući se na izvještaje o pojačanom granatiranju iz oblasti Donjecka i Luganska, koje kontrolišu proruski separatistiBerbok je pozvala zvaničnu Moskvu da se povuče od prijetnji Ukrajini i vrati se za pregovarački sto, kako bi pronašla diplomatsko rješenje za trenutnu krizu.

    Moskva je više puta negirala da ima bilo kakav plan za invaziju na Ukrajinu i optužila zapadne zemlje da potkopavaju sigurnost Rusije širenjem NATO-a prema njenim granicama. Rusija je dostavila listu sigurnosnih zahtjeva, uključujući garancije da Ukrajina i Gruzija neće pristupiti NATO-u.

  • DNR: Ukrajinska vojska granatirala bolnicu

    DNR: Ukrajinska vojska granatirala bolnicu

    Centralna gradska bolnica u Donjecku oštećena je u granatiranju ukrajinske vojske, saopštila je danas Narodna milicija samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) na Telegramu.

    “U napadu sa položaja 54. mehanizovane brigade (oružanih snaga Ukrajine) oštećena je trafostanica i Donjecka centralna gradska bolnica”, navodi se u saopštenju Narodne milicije DNR, prenosi agencija TAS S.

    Više od 21.000 izbjeglica iz republika Donbasa prešlo je rusku granicu u južnu Rostovsku oblast u protekla 24 sata, saopštila je pres-služba ruske granične službe Rostovske oblasti.

    Prethodno je Ministarstvo za vanredne situacije Rusije saopštilo da je iz Donbasa do sada u Rusiju stiglo oko 61.000 izbjeglica.

    Ranije danas u ukrajinskom granatiranju u predgrađu Donjecka ubijen je jedan civil, a poginuo je i jedan pripadnik narodne milicije, dok je drugi ranjen.

  • Zaharova ponovo negirala: Nema naredbe o napadu

    Zaharova ponovo negirala: Nema naredbe o napadu

    – Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova podsetila je, povodom izveštaja televizije CBS da je ruskim komandantima navodno izdata naredba za početak invazije u Ukrajinu, da su nemački mediji već objavili „akcioni plan na bojnom polju“.

    ”'Američki novinari su zaboravili da su nemački mediji već objavili ”plan akcije na bojnom polju”. Neki nisu pazili“, napisala je Zaharova na svom Telegram kanalu.

    Američka televizija CBS njuz objavila je ranije danas da SAD imaju obaveštajne podatke da su komandanti ruske vojske primili naređenja da započnu invaziju na Ukrajinu.

    Zapadni političari i mediji poslednjih nedelja najavljuju mogućnost ruske Invazije na Ukrajinu, što je Rusija više puta negirala.