Oznaka: ukrajina

Nakon drugog dan Ukrajinske krize, koju zapadni mainstream mediji u svojim highlights-ima već uveliko nazvaju “Invazija Rusije na Ukrainu”, donio je neke smjernice na osnovu kojih se može pretpostaviti šta se dešavalo prije same intervencije Rusije, i koji su mogući pravci razvoja u danima koji predstoje.

Snažan indikator o zakulisnim igrama koje se vode, se vidi na osnovu mjera i sankcija koje su preduzele zapadne države u odnosu na Rusiju.

Odmah se primjećuje da to nisu mjere koje imaju potencijal da zaustave vojnu kampanju Rusije, niti da odbrane Ukrajinu, a najmanje od svega da zadrže njen atlantistički kurs.

Čak šta više, sve ove mjere sankcija, koje su preduzete u posljednja 24-časa, znale su se već i prije početka intervencije.

Njihove dvije krajnosti se očitavaju u izjavi predsednika Ukraine Volodimira Zelenskog da su napušteni od NATO i ostavljeni sami sebi da se bore od agresije Rusije, te izjave predsjednika SAD Džoa Bajdena da u ovom trenutko ne postoji raspoloženje kod evropskih partnera da se Rusija izbaci iz SWIFT platnog prometa.

To znači, da ono što bi mogli prestavljati glavni vojno-političko-ekonomski instrumenti, koji bi imali nekakav efekat na rusku intervenciju, nisu u opticaju.

Time Amerika i Zapad kao da prećutno ostavljaju otvoren put ruskim vojnim snagama da umarširaju na “bijelom konju” u Kijev. Ove mjere, koje je široka svjetska javnost saznala u poslednjih 24 časa, svakako su Kremlju bile poznate i prije same intervencije.

U tako očišćenom putu, u kome se unaprijed znalo da ukoliko se ne umiješa NATO, da ukrajinska armija neće uspjeti odbraniti se od ruske invazije, odnosno znao se krajni rezultat da če doći do poraza vlade u Ukrajini, postavlja se pitanje zašto se rat nije sprečio time što bi se udovoljilo ruskim zahtjevima o nacionalnoj sigurnosti, koji se zasnivaju na neutralnom statusu Ukrajine i neulaska u NATO?

Vjerovatan odgovor je da SAD i NATO su poslali poruku Moskvi da će ostati po strani, ali da ostvarenje njenih ciljeva neće dobiti kao poklon – potpisane garancije na srebrenom poslužavniku, već da se sami moraju vojno izboriti za njih. Time su zapadne vlade svjesno prihvatile ljudske žrtve, bilo civilne ili vojne (ko mari za njih, ionako su niža slavenska rasa), a mogu se nadati kratkoročnim ili dugoročnim benifitima na svoj račun.

Kratkoročni, da se sve prognoze da će ruska armija lako i brzo svrgnuti sa vlasti prozapadni režim u Kijevu neobistine, i ako do toga nedođe, već ako se ukrainska armija odbrani od ruske intervencije, stvoriće se mogućnost da ukrajinska vlada učvrsti svoju pronatovsku politiku, a Rusija se trajno protjera iz ove regije, te da dovede do nestabilnosti, pa i pada Putina.

Ukoliko se to neobistini, već ruska armija porazi vlast u Kijevu, dugoročna korist zapadne politike od ovog rata će se ogledati u tome što će dio ukrajinskog naroda trajno zamrziti Ruse, i u takvim toksičnim okolnostima po Moskvi, ona bi trebala vladati Ukrajinom, preko instalisane proruske vlade u Kijevu.

Možda se taj animozitet neće osjetiti u istočnom i centralnom djelu Ukrajine, ali Lvov i njegova šira regija svakako će postati pogodan centar oko kojeg će Zapad, preko instaliranih nevladinih udruženja, uspijevati da unosi nemir u takvoj novoj proruskoj Ukrajini.

Svakako da Putin u Ukrajini ne može računati na bjelorusku lojalnost, prvo što je Ukrajina puno veća i po teritoriji i po broju stanovnika, tako i zbog istorije sukoba i međusebne mržnje, još iz vremena Drugog svjetskog rata, a koja će se ovim sukobom samo još više produbiti.

Sa druge strane, uspije li Moskva da ostvari svoje zacrtane ciljeve u Ukrajini, ne samo što će prozapadna politika Ukrajine, koja se sprovodi zadnjih osam godina, biti poražena, već i dugoročno Moskva skida sa dnevnog reda agresivno prisustvo NATO vojnika i raketnih sistema sa njenih granica.

Relativno ušuškane marionetske baltičke vlade, te istočno-evropske od Poljske do Bugarske biće pod snažnim pritiskom javnosti, a finski model kohabitacije sa Rusijom sve više će prestavljati željeno riješenje prema kome bi željele ići i “države sa prve linije fronta”.

Međutim, ostavimo hipotetičke analize po strani, i pozabavimo se trenutnim stanjem. Najnovije vijesti koje stižu su da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelensku spreman prihvatiti pregovarati sa Moskovom, najverovatnije, pod uslovima koje diktira suprotna strana.

Sa druge strane, odgovor koji je uslijedio od portparolke Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marije Zaharove je da na dokumentu o vojnoj neutralnosti i demilitarizaciji Ukrajine i nepristupanju NATO paktu mora stajati i potpis SAD.

Sada Rusija, po principu pobjedik uzima sve, vraća udarac Americi, i želi je dovesti u neprijatnu poziciju, kao ona što je uradila Moskvi, kada joj je bilo ostavljeno da samo vojnim putem se može izboriti za svoje interese u Ukrajini. Moskva je uspjela, i šta sad? Odbije li Vašington da stavi potpis na takav dokumenat biće razgoljen u očima svijeta da je on glavni razlog što se do mira ne dolazi i da sve buduče žrtve idu na njegovu dušu.

Sa druge strane, prihvati li učestvovati u potpisivanju takvog dokumenta, potpuno sa pravom će se postaviti pitanje, a zašto to nije uradio još odmah, kada je tražila Moskva u decembru prošle godine, nego je doveo do rata i gubitka ljudskih života.

Uspije li Moskva u svome naumu u Ukrajini, predstoji jako turbulentan period u američkom političkom životu, koji sa hipotekama poraza u Avganistanu, i ruskog uspjeha u Ukrajini, već sada može odrediti rezultate na sljedećim američkim izborima u 2024.

Ukrajinska vojska napušta grad Staroblisk, javljaju mediji.

Istovremeno, Ukrajinci polažu oružje i ostalu vojnu opremu.

Još nije jasno da li je riječ o predaji grada, ili jednostavno o bijegu pojedinih jedinica.

Ukrajinski vojnici ponovno osvojili kijevsku hidroelektranu, javljaju mediji.

Prema ministru energetike Hermanu Hališčenku (Halyshchenko), Ukrajina je nakon žestoke bitke povratila punu kontrolu nad elektranom.

Osoblje tvornice napustilo je skloništa i vratilo se na posao.

Podsjećamo, danas je treći dan ruske invazije na Ukrajinu.

BBC je ukazao da je sada za Rusiju ključno da uspostavi kontrolu nad Kijevom te da će to nužno značiti urbano ratovanje ako to Rusija bude željela ostvariti.

Britanski javni servis je izvijestio da se konvoji ukrajinske vojske kreću prema glavnom gradu Ukrajine. Dio tog konvoja je i raketni sistem protuzračne odbrane. Ruska vojska je juče, 25. februara, uništila jedan takav sistem.

Rat u i oko Kijeva je sve intenzivniji, a BBC je konstatovao da je za Moskvu sada ključno uspostavljanje kontrole nad ovim gradom. To će nužno značiti borbe na gradskim ulicama, a što bi za posljedicu moglo imati veliki broj žrtava na obe strane.

Tvrdi se da je Kijev još pod kontrolom Ukrajine. Ranije je vojska Ukrajine objavila da se borbe vode i na glavnoj kijevskoj aveniji, a na meti su i stambene zgrade. Jedna takva je pogođena raketom te je na njoj pričinjena velika materijalna šteta.

Američki mediji su objavili da je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski odbio ponudu Sjedinjenih Američkih Država da mu pomognu u evakuaciji te da im je poručio: “Trebam oružje, a ne prijevoz.” Uvjerava da se nalazi u zemlji te da je ne namjerava napustiti. Demantovao je navod da je pozvao vojsku na predaju.

Zelenski je ruskog predsjednika Vladimira Putina pozvao na pregovore. Između ostalog, zatražio je i od Izraela da posreduje u pregovorima. Putin je odgovorio da je Rusija takođe spremna za pregovore te da bi oni trebali biti u Minsku. Međutim, Putin je pozvao ukrajinske vojnike da izvrše državni udar poručivši im da će s njima dogovor biti izgledniji, nego s vlastima Ukrajine.

Rusija tvrdi da je zauzela grad srednje veličine Melitopolj, a koji se nalazi u blizini ključne ukrajinske luke Mariupolj.

Ministarstvo odbrane Rusije je iznjelo načine za riješavanje situacije u Ukrajini.

Ovo su ključne tačke koje je iznelo rusko Ministarstvo odbrane.

• Cilj ruske operacije je da se obezbedi demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine, kao i da se marionetski režim u Kijevu privede pravdi za zločine koje je počinio

• Teritorija DNR i LNR biće proširena na veličinu Donjecke i Luganske oblasti

• Rusija ne namjerava da ostane u Ukrajini, povući će svoje trupe posle operacije

• Rusiji ne treba teritorija Ukrajine, niko je neće okupirati

• Kada budu moguće nove vlasti u Ukrajini, i DNR i LNR će naći zajedničke osnove za pregovore sa njima

Zauzimanje ukrajinske granične stanice na Zmijskom ostrvu u Crnom moru, između Ukrajine i Rumunije, bila je jedna od najdramatičnijih epizoda prvog dana ruske vojne operacije na Ukrajinu, bar ako je suditi po tamošnjoj, svakako zapadno orijentisanoj propagandi.

U artiljerijskom napadu ruske mornarice na ostrvo poginulo je 13 ukrajinskih vojnika, rekao je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski te je naveo kako će svi posthumno dobiti orden “Heroja Ukrajine”, međutim, istina je zapravo drugačija.

Internetom i društvenim mrežama kruže fotografije, kako Zelenski navodi, “13 ubijenih ukrajinskih vojnika”, koji su istini na volju se predali ruskoj vojsci, i nalaze se u ruskim autobusima.

Podsjećamo, Zmijsko ostrvo nalazi se nekih 35 kilometara od obale ukrajinske regije Odesa, blizu granice s Rumunijom.

Ukrajinski graničari su tamo održavali malu ispostavu.

Potparol ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog saopštio je večeras da je Kijev spreman odmah sprovesti prekid vatre i mirovne pregovore s Rusijom.

Rekao je da ruski i ukrajinski zvaničnici trenutno razgovaraju o vremenu i mjestu održavanja razgovora.

Ukrajina je takođe demantovala izvještaje da je navodno odbila rusku ponudu za mirovne pregovore.

Portparol ukrajinskog predsjednika Serhiy Nikyforov na Facebooku je rekao:

“Ukrajina je bila i ostaje spremna da razgovara o prekidu borbi i miru. To je naš nepromijenjen stav. Pristali smo na ponudu ruskog predsjednika. Upravo u ovom trenutku strane se konsultuju o mjestu i vremenu održavanja pregovaračkog procesa”, naveo je.

Kaže da što prije počnu razgovori, to će biti više šansi da se vrati normalan život.

Rusija je saopštila da će razgovarati tek kada se kompletne ukrajinske oružane snage predaju, a da im je cilj denacifikacija i demilitarizacija Ukrajine.

Vladimir Putin je danas pozvao ukrajinsku vojsku da preuzmu vlast da bi se “lakše dogovorili” i okončali sukob.