Oznaka: ukrajina

  • Kim Džong Un se umješao u Putinov rat?

    Kim Džong Un se umješao u Putinov rat?

    Savetnici za nacionalnu bezbednost SAD, Južne Koreje i Japana održali su proširenu diskusiju o rastućoj saradnji između Rusije i Severne Koreje.

    To je izjavio danas savetnik Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džejk Saliven.

    Saliven je rekao novinarima u Seulu da su Vašington, Seul i Tokio uvereni da Severna Koreja Rusiji isporučuje oružje koje će Moskva koristiti u ratu protiv Ukrajine, prenosi Rojters.

    Agencija navodi da su savetnici za nacionalnu bezbednost SAD, Južne Koreje i Japana pozvali na snažniji međunarodni pritisak u cilju suzbijanja razvoja nuklearnog oružja Severne Koreje i njene vojne saradnje sa drugim zemljama, usled zabrinutosti zbog njenog navodnog transfera oružja Rusiji.

    Sastanak u Seulu održan je u trenutku kada su tenzije na Korejskom poluostrvu na vrhuncu i kada je severnokorejski lider Kim Džong Un ubrzao širenje nuklearnog i raketnog programa Severne Koreje i zapretio preventivnom upotrebom nuklearnog oružja.

  • Iz Ukrajine priznali: U smrtnoj smo opasnosti

    Iz Ukrajine priznali: U smrtnoj smo opasnosti

    Supruga ukrajinskog predsednika Olena Zelenska izjavila je da su Ukrajinci u “smrtnoj opasnosti” ako zapadne zemlje ne nastave sa finansijskom podrškom.

    “Ako se svet umori, jednostavno će nas pustiti da umremo”, upozorila je prva dama Ukrajine u intervjuu za BBC, nakon što su republikanski senatori u SAD blokirali ključni zakon o pomoći što bi obezbedilo više od 60 milijardi dolara podrške.

    U ekskluzivnom intervjuu koji će biti emitovan u nedelju, Olena Zelenska je rekla da usporavanje pomoći predstavlja “smrtnu opasnost” za njenu zemlju.

    “Zaista nam je potrebna pomoć… Boli nas kada vidimo znakove da strastvena spremnost da se pomogne možda bledi. Za nas je to životno pitanje”, rekla je ona.

    Velika Britanija je takođe pozvala političare u Vašingtonu da se dogovore oko Ukrajine.

    Ministar spoljnih poslova Velike Britanije Dejvid Kameron tokom posete Vašingtonu ranije ove nedelje pozvao je SAD da ne daju Putinu “božićni poklon” blokiranjem milijardi dolara finansijske podrške potrebne za nastavak rata protiv ruskih snaga, podseća britanski javni servis.

  • Ukrajinska veteranka poručila: Na ivici smo poraza

    Ukrajinska veteranka poručila: Na ivici smo poraza

    Marija Berlinska, veteranka rata u Ukrajini, u intervjuu za Ukrajinsku pravdu iznela je niz ozbiljnih kritika na račun vladajućih struktura u Kijevu.

    Ona je iznela i veoma pesimistične prognoze u vezi sa ishodom rata.

    Berlinska vodi “Viktori Drouns”, volonterski projekat dobrotvorne organizacije Dignitas, i direktor je Centra za podršku vazdušnog izviđanja.

    Ona smatra da je jedini način da se sada popravi situacija da predsednik lično kontroliše razvoj ukrajinskog vazdušnog izviđanja.

    “Da smo na početku rata imali tako razvijenu industriju, imali bismo manje gubitke i ne bismo izgubili veliki deo teritorije,” smatra Berlinska.

    Ona je tokom intervjua istakla značaj izviđačkih dronova i sistema.

    “Ako nemate bespilotne letelice, borite se na slepo: neprijatelj vas može videti, ali vi ne možete njega. Osim toga, dron vam daje mogućnost da jeftino, precizno i u velikim razmerama uništite neprijateljsku opremu. Ona strana sa najboljom tehnologijom će uvek imati prednost. To je neophodno u savremenom ratovanju. Nijedna bitka ili operacija nisu mogući bez tehnologije,” rekla je ona.

    Dodaje da Rusija razvija sistem bespilotnih letelica.

    “Rusija razvija sistem bespilotnih letelica i povećava njihov broj iako je pod međunarodnim sankcijama. Naručuje stotine hiljada dronova u Kini i lokalizuje proizvodnju u Rusiji. Oni imaju pristup zapadnoj tehnologiji preko trećih zemalja (Kazahstan ili Turska). Kada rastavimo njihove dronove, nalazimo i kanadske, francuske i američke integrisane ploče, pored kineskih i južnokorejskih,” kaže Berlinska.

    Berlinska je još 2014. godine govorila o značaju vazdušnog izviđanja i upozorila da u Kijevu nema dovoljno razumevanja za taj vojni segment.

    “Vremenom je bilo određenog napretka u toj oblasti. Ali to nije bilo dovoljno za potrebe,” rekala je veteranka.

    “Sada plaćamo ljudskim životima greške koje su pravljene godinama. Problem je što jedni greše, a drugi to plaćaju svojim junaštvom i životom. Nije u redu da mladi i stari prolaze kroz pakao danas jer je neko nekada bio željan vlasti i nije imao pojma kakav je razvoj zemlje, niti šta je nacionalna bezbednost,” dodala je ona.

    “Na ivici smo poraza. Naši ljudi su dovoljno zreli da im se kaže istina”
    “Svaki dan nas košta. Naravno, tokom rata ni jedna strana ne kaže tačno koliko ljudi izgubi. A verujte mi, ima dana kada broj mrtvih i ranjenih dostiže i do hiljadu. Vreme nije na našoj strani. Što pre dobijemo svu neophodnu tehnologiju, što više ulažemo u ovu oblast – više ljudi će preživeti. Gde nema dronova, ljudi su potrošni materijal,” dodaje ona.

    Ističe da je Ukrajina na ivici poraza.

    “Mogla bih čak da kažem da ovo nije remi, odnosno ćorsokak na šahovskoj tabli. Mi smo na ivici poraza. Verujem da je naš narod dovoljno zreo da mu se kaže istina. I ova istina treba da dođe iz usta vrhovnog komandanta,” kaže veteranka.

    “Ne radi samo ruska odbrambena industrija protiv nas, tu je i odbrambena industrija Irana, Kine, Severne Koreje, Belorusije. Postoji osovina zla koja se bori protiv nas. A pomoć naših zapadnih partnera će se smanjivati. Tako da sada ne vidim drugi izlaz osim da predsednik lično preuzme kontrolu nad razvojem vojne tehnologije u ovoj zemlji,” smatra Berlinska.

  • NATO ima samo tri godine da se spremi za Ruse

    NATO ima samo tri godine da se spremi za Ruse

    Nedostatak vojnog napretka, zajedno sa eskalacijom sukoba Izraela i Hamasa, naveo je neke zapadne lidere da sumnjaju u sposobnost Ukrajine da odnese pobedu.

    Na primer, unutar administracije američkog predsednika Džoa Bajdena raste osećaj da bi bolje bilo pritiskati Zelenskog da traži mir, umesto da istrajava u vojnoj kampanji u kojoj nema šanse da pobedi, piše britanski Telegraf.

    U međuvremenu, ruski predsednik Vladimir Putin jača svoje napore da povrati vojnu prednost, koristeći snažne prihode od nafte da militarizuje rusku ekonomiju, što je dovelo do značajnog povećanja proizvodnje oružja.

    Putin je takođe odobrio povećanje broja ruske vojske za 170.000. On se nada da će mu to pomoći da zauzme ključne strateške ciljeve, kao što je istočni grad Avdijevka u Donbasu, poprište nedavnih teških borbi između ruskih i ukrajinskih snaga.

    Ideja da će, skoro dve godine nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, ruska vojska i dalje biti sposobna za borbu, delovala je nezamislivo pre samo nekoliko meseci. Iako je i dalje malo verovatno da će Putin uspeti da ispuni svoj cilj osvajanja cele Ukrajine i uspostavljanja marionetskog režima u Кijevu, svaki ishod u kome će Kremlj da zadrži deo ukrajinske teritorije biće pozdravljen kao pobeda.

    Takav ishod bi predstavljao značajan izazov za NATO, jer bi njegova sposobnost da se odupre ruskoj agresiji bila dovedena u pitanje nakon velike vojne podrške koju je dala Ukrajini. To bi takođe ohrabrilo Putina na dalju agresiju na istočnom krilu NATO-a, ako bi bio uveren da Zapad nema ni resurse ni rešenost da se odupre ekspanzionističkim ciljevima Кremlja, navodi se dalje u tekstu britanskog lista.

    Mogućnost da Rusija ugrozi evropsku bezbednost u slučaju da Putin postigne makar i skromne rezultate u Ukrajini, podstakla je vojne stručnjake da otvoreno dovodu u pitanje spremnost NATO-a da se suoči sa takvim izazovom.

    Nedavna odbrambena konferencija u Berlinu tretirana je prema scenariju “sudnjeg dana” u kojem Evropa rizikuje da doživi istu sudbinu kao Rimsko carstvo sa Napoleonom, i da bude pregažena u budućem sukobu sa Rusijom zbog nesposobnosti NATO-a da odbrani istočni bok Evrope.

    Sonke Najcel, jedan od vodećih nemačkih vojnih istoričara, tvrdi da bi moglo proći 15 godina pre nego što njegova zemlja bude sposobna da se brani od Rusije. Njegovo mišljenje deli Jacek Sievira, šef poljskog Biroa za nacionalnu bezbednost, koji je upozorio da NATO ima samo tri godine da se pripremi za ruski napad na istočnom krilu.

    Takođe, odgovor Zapada na sukob nije doveo do bolje saradnje u sferi odbrane. Кomentarišući zastoj u sukobu u Ukrajini, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nedavno je požalio na fragmentiranu prirodu evropske odbrambene industrije.
    “Nismo u mogućnosti da sarađujemo onoliko blisko koliko bi trebalo”, rekao je on.

  • Rusi manjim grupama krenuli u zauzimanje opkoljenog grada

    Rusi manjim grupama krenuli u zauzimanje opkoljenog grada

    Ruske snage izvele su vazdušne napade s ciljem preuzimanja kontrole nad istočnom Ukrajinom

    Rus su koristili manje grupe za napade u pokušaju da zauzmu opkoljeni grad Avdijevku, saopštila je danas ukrajinska vojska.

    Rusija je pojačala pritisak poslednjih nedelja u pokušaju da okruži Avdijevku, koja se nalazi na manje od desetak kilometara od periferije regionalne prestonice Donjecka, koju drži Moskva, preneo je Rojters.

    Grad je pod stalnom vatrom, dok su moskovske snage napredovale po bokovima pokušavajući da preseku linije snabdevanja.

    “Drugi dan zaredom okupatorske snage aktivno koriste dronove kamikaze i avijaciju. I broj borbenih okršaja značajno je povećan”, rekao je portparol ukrajinske vojske Oleksandr Štupun na televiziji.

    Ukrajinski Generalštab je u večernjem biltenu naveo da su ukrajinske snage odbile 15 napada na Avdijevku i obližnja sela, pored 34 napada prijavljena u jutarnjem izveštaju.

    Espreso TV je javila da ruske snage vrše pritisak sa severa, ali da nisu prodrle u industrijsko područje, van centra grada.

  • Kremlj: Nerealno

    Kremlj: Nerealno

    Pregovori između Ruske Federacije i Ukrajine pod uslovima Kijeva su apsolutno nerealan scenario, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je, na pitanje novinara da prokomentariše izjavu Džonatana Fajnera, glavnog zamenika savetnika američkog predsednika za nacionalnu bezbednost, da SAD žele da u 2024. izdejstvuju da Moskva pregovara sa Kijevom pod ukrajinskim uslovima, rekao da je to “apsolutno nerealno”, prenosi Interfaks.

    “Takvih izjava ima mnogo. Oni pribegavaju raznim trikovima samo da bi ubedili svoje parlamentarce da glasaju za dalju dodelu novca. Dakle, takvih izjava je već bilo mnogo i nastaviće se”, rekao je Peskov.

  • Ukrajincima će američki Senat “doći glave”

    Ukrajincima će američki Senat “doći glave”

    Lideri američkog Senata obećali su danas da će nastaviti s pokušajima postizanja sporazuma o obezbeđivanju milijardi dolara nove pomoći Ukrajini.

    Neizvesno je da li će to učiniti brzo, nakon što su republikanci blokirali sveobuhvatan zakon o bezbednosnoj pomoći usmerenoj ka inostranstvu, javlja Rojters.

    Republikanci u Senatu jednoglasno su danas glasali da blokiraju nacrt zakona o hitnoj potrošnji kako bi se obezbedilo 110,5 milijardi dolara sredstava za Ukrajinu, Izrael i druge bezbednosne potrebe, kako bi insistirali na svojim zahtevima za većom kontrolom imigracije preko granice SAD sa Meksikom, navodi britanski medij.

    Rezultat, koji je bio očekivan, ugrozio je nastojanja američkog predsednika Džozefa Bajdena da pruži novu pomoć Ukrajini pre kraja 2023.

    Do toga je došlo nakon što su demokrate i republikanci nedeljama pregovarali o dodavanju izmene imigracione politike u zakon o bezbednosti, kako bi se došlo do dovoljno glasova republikanaca za usvajanje zakona. Razgovori su prekinuti prošlog petka, uz uzavrele emocije na tajnom brifingu Senata o Ukrajini.

    “Ostaju nam samo dva puta napred da prekinemo zastoj. Ili republikanci mogu da nam prihvate ponudu amandmana ili ponovo da započnemo pregovore”, rekao je lider demokrata u Senatu, Čak Šumer, otvarajući današnju sednicu.

    Rojters napominje da je do sredine novembra, Ministarstvo odbrane SAD iskoristilo 97 odsto od 62,3 milijarde dolara dodatnog finansiranja, koje je dobilo za Ukrajinu.

    “Stejt department je iskoristio svih 4,7 milijardi dolara vojne pomoći koja je dodeljena Kijevu za borbu protiv ruskih osvajača”, rekla je ove nedelje američka direktorka budžeta Šalanda Jang.

    Republikanski lider i senator Mič Mekonel, ponovio je tvrdnje da demokrate ne shvataju dovoljno ozbiljno bezbednost granica, ali je rekao da se nada sporazumu.

    Ako Kongres ne obezbedi nova sredstva za kupovinu zamenske opreme, SAD, Ukrajina i proizvođači oružja će možda morati da preduzmu druge korake da popune zalihe, naveo je Rojters.

  • “Crna rupa” nasred Evrope

    “Crna rupa” nasred Evrope

    Šef spoljne obaveštajne službe ruskog predsednika Vladimira Putina rekao je da će podrška Zapada Ukrajini pretvoriti sukob u “drugi Vijetnam”.

    Taj sukob će godinama proganjati Vašington.

    Zapad je Ukrajini dao više od 246 milijardi dolara pomoći i oružja, ali ukrajinska letnja kontraofanziva je propala i Rusija i dalje kontroliše nešto manje od petine teritorije Ukrajine.

    “Ukrajina će se pretvoriti u ’crnu rupu‘ koja će apsorbovati sve više resursa i ljudi”, rekao je Sergej Nariškin, šef ruske Spoljne obaveštajne službe (SVR).

    Ovo je objavljeno u članku u časopisu SVR “The Intelligence Operative”.

    “Na kraju, SAD rizikuju da stvore ’drugi Vijetnam‘ za sebe i svaka nova američka administracija će morati da pokuša da se izbori sa tim“, dodao je Nariškin.

    Američki predsednik Džozef Bajden upozorio je da bi direktna konfrontacija između NATO-a i Rusije mogla da izazove treći svetski rat i ponovo je isključio mogućnost slanja američkih trupa u Ukrajinu.

    Vijetnamski rat je bio sukob Istoka i Zapada u Hladnom ratu u kojem su se Sjedinjene Države borile zajedno sa snagama Južnog Vijetnama protiv Severa, koji su podržavale komunističke sile Kine i Sovjetskog saveza.

    Rat, u kome je stradalo nekoliko miliona ljudi, završen je 1975. pobedom Severnog Vijetnama i sramnim porazom Sjedinjenih Američkih Država, koje su izgubile više od 58.000 svojih boraca i morale da se suoče sa snažnim antiratnim pokretom.

    Bajden je u sredu zagovarao da republikanci odobre novu vojnu pomoć Ukrajini.

    “Ako Putin zauzme Ukrajinu, neće stati na tome”, rekao je Bajden, predviđajući da će Putin nastaviti da napada NATO saveznika.

    Zatim je dodao: “Imaćemo nešto što ne tražimo i što nemamo danas: američke trupe koje se bore protiv ruskih trupa”.

  • Taker Karlson “udara”: Lagali su, neće ih pobjediti

    Taker Karlson “udara”: Lagali su, neće ih pobjediti

    Administracija Bajdena je lagala kada je saopštavala da postoji mogućnost da Rusija bude poražena u sukobu u Ukrajini, izjavio Taker Karlson.

    “U početku su nam govorili da će podrška omogućiti Oružanim snagama Ukrajine da pobede Rusiju i spreče invaziju Moskve u ostale evropske zemlje ili nešto u tom smislu”, rekao je on u svom programu na društvenoj mreži Iks (X).

    “Prošlo je gotovo dve godine i ispostavilo se da je to sve neistina. Ukrajina neće pobediti Rusiju. Ako je neko i potučen, to su Sjedinjene Države“, ocenio je on.

    Karlson je dodao da administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena nikada neće priznati da se podrška Ukrajini pretvorila u tragediju, preneo je Sputnjik.

  • Blokada za Ukrajinu i Izrael

    Blokada za Ukrajinu i Izrael

    Paket nove bezbednosne pomoći Ukrajini i Izraelu vredan milijarde dolara blokirali su u sredu republikanci u američkom Senatu.

    Oni insistiraju na strožijim merama kontrole imigracije na granici SAD sa Meksikom.

    Za paket pomoći glasalo je 49 senatora protiv 51 protiv, što znači da je mjera od 110,5 milijardi dolara manja od 60 glasova potrebnih u Senatu od 100 članova da otvori put za debatu.

    Glasanje je bilo po partijskoj liniji, a svi republikanci u Senatu su glasali protiv, zajedno sa senatorom Bernijem Sandersom, nezavisnim kandidatom koji inače glasa sa demokratama, ali je izrazio zabrinutost zbog finansiranja trenutne izraelske “nehumane vojne strategije” protiv Palestinaca.

    Lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer takođe je glasao protiv kako bi mogao da podnese zahtev za ponovno razmatranje.

    Posle glasanja, Šumer, demokrata, rekao je da je to “ozbiljan trenutak koji će imati trajne posledice po 21. vek”, rizikujući pad zapadne demokratije.

    Republikanci su rekli da je glasanje od suštinskog značaja da bi se podvukao njihov zahtev za strožom imigracionom politikom i kontrolom južne granice.

    “Današnje glasanje je ono što je potrebno lideru demokrata da prepozna da republikanci u Senatu misle ono što mi kažemo. Onda hajde da glasamo. A onda hajde da konačno počnemo da ispunjavamo prioritete američke nacionalne bezbednosti, uključujući i ovde kod kuće”, rekao je lider republikanaca u Senatu Mič Mekonel u govoriti ranije u sredu.

    Republikanci i demokrate u Kongresu mesecima raspravljaju o tome kako da odgovore na zahtev demokratskog predsednika Džoa Bajdena za milijarde dolara finansiranja Ukrajine za borbu protiv ruskih osvajača, Izraela nakon napada islamističkih militanata Hamasa 7. oktobra, američkih interesa u Indo-Pacifiku i međunarodnu humanitarnu pomoć.

    Dva zahteva Bele kuće da Kongres usvoji zakone o potrošnji, međutim, nisu uspela da prođu, a u američkom Kongresu se širi nervoza jer zastoj preti da se produži do 2024. Demokrate tvrde da je pomoć saveznicima od suštinskog značaja za podršku globalnoj demokratiji i odbijanje autokratija.

    “Da ne bude greška, današnje glasanje će se dugo pamtiti. Istorija će biti oštro suđena… ne možemo dozvoliti (ruskom predsedniku Vladimiru) Putinu da pobedi”, rekao je Bajden ranije u obraćanju u Beloj kući.

    Grupa demokrata u Senatu sazvala je konferenciju za novinare da bi tvrdila da bi blokiranje zakona poslalo poruku i protivnicima i saveznicima SAD da Sjedinjene Države ne stoje uz svoje međunarodne partnere.

    “Vreme ističe. Imamo samo nekoliko dana da napravimo jasan, pozitivan napredak ka razradi konačnih detalja potrebnih da se pokaže da su Sjedinjene Države pouzdan saveznik”, rekao je senator Kris Kuns.

    Republikanci tvrde da je prekomerna ilegalna imigracija preko južne granice sa Meksikom izuzetno važan bezbednosni problem i kažu da žele više odgovornosti nego što dobijaju od Bajdenove administracije za sredstva američkih poreskih obveznika koja idu u inostranstvo.

    Šumer je u utorak rekao da će pokušati da izađe iz ćorsokaka tako što će republikancima ponuditi šansu da dodaju amandman na graničnu politiku na zakon.

    Do srede uveče takav amandman nije najavljen.