VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • Borel: Ovo je rat, bez detalja o isporuci naoružanja Ukrajini

    Borel: Ovo je rat, bez detalja o isporuci naoružanja Ukrajini

    Šef diplomatije EU Žozep Borel izjavio je danas da će se pola milijarde evra iz Evropskog instrumenata za mir biti potrošeno kako bi se pomoglo ukrajinskoj vojsci da se odbrani od agresije Rusije, ali da se detalji o toj pomoći i njenom transportu neće iznositi u javnost.

    “Ovo je rat i neću davati nikakve informacije koje bi mogle da posluže drugoj strani. Neću davati detalje o tarsnportu pomoći Ukrajini, jer vjerujem da bi Rusi vrlo voljeli da to znaju”, kaže Borel.

    On ponavlja da je Rusija već poručila da je EU pomoć Ukrajini ”neprijateljska” i da će “napasti svaku osobu ili entitet koji dostavlja bilo kakvu vrstu pomoći Ukrajini”.

    Pethodno je u EU rečeno da će Poljska biti mjesto “skaldištenja” naoružanja koje EU finansira za potrebe ukrajinske vojske.

    Borelj je nakon sastanka Savjeta ministara odobrane EU naveo da će se iz Evropskog instrumenta za mir, po prvi put u istorji EU, finansirati ubojito naoružanje za drugu zemlju.

    Borelj napominje da je riječ o bojevoj municiji i protivtenkovskim i protivvazdušnim odbrambenim sistemima.

    On dodaje da zemlje članice mogu “bilateralno da mobilišu bilo kavu vrstu pomoći” kako bi pomogle Ukrajini da se odbrani, uključujući i borbene avione kojima će upravljati ukrajinski piloti.

    Podrška Ukrajini i sankcije Rusiji imaće svoju cijenu
    Šef diplomatije EU, Žosep Borel, upozorio je Evropu na činjenicu da će njena podrška Ukrajini i odbrani bezbjednosti i stabilnosti Evrope “imati svoju cijenu” i pozvao građane EU da se suoče sa “odlučnošću i realnošću”.

    “Sankcije imaju svoju cijenu. Bolje da se to odmah objasni javnosti. Moramo da budemo spremni da platimo ovu cijenu sada ili ćemo morati da platimo mnogo više u budućosti”, poručio je Borlel.

    Borel je nakon uvođenja finasijskih i ekonomskih sankcija EU protiv Moskve i usvajanja paketa za finansiranje vojne pomoći Ukrajini poručio da se u Evropi ‘okreće nova stranica'” u kojoj odnosi sa Rusijom više neće biti definisani trgovinom.

    “Vjerujemo da će trgovina upravo dovesti do političke transformacije režima u Moskvi”, zaključio je Borel.

    On je dodao da EU ne želi da se bori protiv ruskog naroda već da joj je cilj da “odbrani Ukrajinu i budući način života od Putinove agresije”.

  • “Ako Kijev padne, domino efekat na Balkanu”

    “Ako Kijev padne, domino efekat na Balkanu”

    Premijer Slovenije Janez Janša upozorio je na posledice eventualnog pada Kijeva pod vlast ruske vojske.

    “Zapad mora zaustaviti predsednika Rusije Vladimira Putina odmah, jer ako Kijev padne, to će imati posledice po čitav istok Evrope”, izjavio je on portalu Euraktiv

    “Ja sam 100 odsto uveren da se Rusija neće zaustaviti u Ukrajini. Ako Kijev padne, sledeća meta je Moldavija, Gruzija, nastaće nevolje i na Zapadnom Balkanu, onda su baltičke države sledeća meta”, rekao je on i upozorio na domino efekat ruske invazije.

    Pozvao je Slovence da se u sredu priključe u Ljubljani skupu podrške Ukrajini.

    U intervjuu je upoređujući Putina sa bivšim predsednikom Jugoslavije Slobodanom Miloševićem rekao da je moguće očekivati “iste neracionalne korake kada stvari ne idu po planu”.

  • Ukrajinski predsjednik najavio: Oslobađamo zatvorenike koji žele da se bore

    Ukrajinski predsjednik najavio: Oslobađamo zatvorenike koji žele da se bore

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će iz zatvora pustiti zatvorenike koji imaju iskustva u borbi i žele se boriti protiv ruske invazije, prenosi Tanjug.

    “To je teška moralna odluka, ali neophodna zbog odbrane zemlje”, rekao je Zelenski pa dodao da će zatvorenike poslati na područja u kojima su najžešće borbe: “Odbrana je sada ključna.”

  • Lukašenko se nada da će Kijev i Moskva postići dogovor

    Lukašenko se nada da će Kijev i Moskva postići dogovor

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko nada se da će Rusija i Ukrajina uspjeti da pronađu rješenja za krizna pitanja tokom razgovora u oblasti Pripjat, izjavio je bjeloruski ministar spoljnih poslova Vladimir Makej, saznaje novinska agencija Belta.

    Predsjednik Aleksandar Lukašenko se iskreno nada da će današnji razgovori donijeti rješenja za sva krizna pitanja. Za to se mole svi Bjelorusi. Svaki vaš zahtjev i sugestija u vezi sa organizacijom današnjeg sastanka biće prihvaćen i sproveden. Čekamo rezultat – rekao je ministar.

    Delegacije Rusije i Ukrajine počele su danas mirovne pregovore u Bjelorusiji, u oblasti rijeke Pripjat, u blizini bjeloruske granice sa Ukrajinom. Tačna lokacija razgovora nije precizirana iz bezbjednosnih razloga.

    Rusku delegaciju na razgovorima predvodi pomoćnik predsjednika Ruske Federacije Vladimir Medinski.

    Rusku delegaciju, takođe, čine zamjenik ministra odbrane, zamjenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko, predsjednik komiteta Državne dume za međunarodne poslove Leonid Slucki i ambasador Rusije u Bjelorusiji Boris Grizlov.

    U ukrajinskoj delegaciji su zamjenik ministra spoljnih poslova Nikola Točicki, ministar odbrane Aleksij Reznikov, savjetnik šefa kabineta predsjednika Mihail Podoljak, šef frakcije Sluga naroda David Arahamia, poslanik Rustem Umerov i prvi zamjenik šefa ukrajinske delegacije u Trilateralnoj kontakt grupi Andrej Kostin, navodi Belta

  • Plenković potvrdio: Hrvatska šalje oružje Ukrajini

    Plenković potvrdio: Hrvatska šalje oružje Ukrajini

    Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da će danas donijeti odluku o slanju oružja Ukrajini.

    Danas ćemo donijeti odluku i o slanju vojne pomoći Ukrajini, tu je zaštitna oprema i pješadijsko oružje u vrijednosti od 124 miliona kuna – rekao je Plenković na sjednici Vlade.

    On je dodao i da podižu stepen pripravnosti za primanje izbjeglica, ali i za osiguranje snadbijevanja gasom, kao i mjere zabrane ruskim letovima u hrvatskom vazdušnom prostoru.

    Hrvatska će se, dodao je, pridružiti odluci EU da se neke ruske banke isključe iz sistema SVIFT, prenose hrvatski mediji.

    Za vojne opracije u Ukrajini, Plenković je rekao da to Hrvatska “ne može pasivno promatrati”, te da bi “to značilo kapitulirati pred najgrubljim nasrtajem na međunarodno pravo”.

    – Hrvatska je još jednom pokazala solidarnost – rekao je Plenković.

  • NATO i zapadne zemlje šalju Ukrajini rakete, municiju, gorivo i vojnu opremu

    NATO i zapadne zemlje šalju Ukrajini rakete, municiju, gorivo i vojnu opremu

    Sjevernoatlanski savez (NATO) i zapadne zemlje složile su se da pošalju vojnu pomoć Ukrajini protiv koje je u četvrtak Rusija pokrenula vojnu operaciju.

    Zemlje NATO-a će u Ukrajinu poslati hiljade protivtenkovskog oružja i stotine raketa protivvazdušne odbrane, kao i municiju.

    Takođe, zemlje EU odobrile su za Ukrajinu isporuke oružja u vrijednosti od 450 miliona eura i zaštitne opreme u vrijednosti od 50 miliona eura.

    Druga važna odluka EU je da podrži ukrajinsku vojsku borbenim avionima i gorivom.

    Sjedinjene Američke Države (SAD) će Ukrajini obezbijediti 350 miliona dolara u zalihama oružja, uključujući protutenkovsko oružje.

    Američki državni sekretar Antony Blinken odobrio je taj potez. Time je američka podrška Ukrajini u prošloj godini premašila milijardu dolara.

    Velika Britanija, koja je u januaru isporučila Ukrajini protutenkovske projektile, odlučila je pružiti dodatni paket vojne podrške koji pokriva odbrambeno oružje smrtonosne i nesmrtonosne kategorije.

    Osim malokalibarskog oružja, švedska vlada će Ukrajini obezbijediti 5.000 komada protutenkovskog oružja AT4, 5.000 čeličnih prsluka, 5.000 vojnih šlemova i hranu za 135.000 vojnika.

    Njemačka je pružila vojnu pomoć Ukrajini obezbjeđujući 5.000 protivtenkovskih i 500 projektila Stinger, kao i 5.000 šljemova.

    Francuska će Ukrajini pružiti pomoć za gorivo, kao i podršku u vojnoj opremi.

    Kao članica NATO-a, Francuska će poslati 500 vojnika i oklopnih vozila u susjednu Rumuniju, a četiri ratna aviona modela Mirage 2000 u Estoniju.

    Francuska će takođe poslati 200 do 250 vojnika u Estoniju.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin u četvrtak je naredio vojnu intervenciju u Ukrajini, nekoliko dana nakon što je priznao dvije ukrajinske enklave koje drže separatisti.

    Najmanje 422.000 Ukrajinaca je od tada pobjeglo u Poljsku, Mađarsku, Rumuniju, Moldaviju i druge zemlje, prema podacima Agencije UN-a za izbjeglice.

  • Počeli razgovori o miru: Moramo postići bilo kakav sporazum

    Počeli razgovori o miru: Moramo postići bilo kakav sporazum

    Na bjeloruskoj granici počeo je sastanak delegacija Ukrajine i Rusije, javlja agencija Anadolija.

    Kako je ranije saopšteno iz kabineta predsjednika Ukrajine, delegacija Kijeva zatražiće „trenutni“ prekid vatre i povlačenje ruskih vojnika.

    “Ključno pitanje je trenutni prekid vatre i povlačenje vojnika s ukrajinske teritorije”, ističe se u saopštenju.

    U ukrajinskoj delegaciji su, između ostalih, ministar obrane Oleksij Reznikov i predsjednikov savjetnik Mihajlo Podoljak.

    Moskva je uoči početka pregovora poručila da želi da postigne “sporazum”, dok se čini da njena ofanziva nailazi na veći otpor nego što se očekivalo.

    “Svakog sata dok se sukob odugovlači, ukrajinski građani i vojnici ginu. Složili smo se da treba da postignemo sporazum, ali to mora da bude u interesu obije strane”, rekao je ruski pregovarač i savjetnik Kremlja Vladimir Medinski.

  • Dodik: Podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, ne priključujemo se sankcijama

    Dodik: Podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, ne priključujemo se sankcijama

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je na današnjoj konferenciji za medije da podržava teritorijalni integritet Ukrajine, ali da će Republika Srpska ostati neutralna i neće se priključiti ni sankcijama EU.

    “Mi smo došli u poziciju da našu stvarnost i svakodnevnicu opterećuje i ovaj globalni sukob. Reći ću samo da Republika Srpska i ja kao član Predsjedništva BiH kao što podržavam teritorijalni integritet Srbije, kao što podržavam teritorijalni integritet BiH. Naravno da podržavam i teritorijalni integritet svih članica UN, sve dok se te stvari ne mijenjaju, pa i u ovom slučaju, podržavam Ukrajinu”, istakao je Dodik.

    On dodaje da je bitno da Bosna i Hercegovina se ne svrstava ni na jednu stranu i da treba ostati neutralna.

    “Nećemo se priključivati ni sankcijama EU. Kao i uvijek i kao što je i uobičajeno članovi Predsjedništva neće imati jedinstven stav”, kazao je Dodik.

    Dodik: Srpska snabdjevena svim potrebnim robama, nema mjesta panici
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da je Republika Srpska u ovom trenutku snabdjevena svim potrebnim robama, da su obezbijeđene određene zalihe i ovdje i van Srpske i da nema razloga za paniku.

    “Srpska nema nijedan problem te vrste i nema nikavog razloga za paniku”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    Dodik je naglasio da je tržište snabdjeveno, ali da postoje određena povećanja cijena, što će se regulisati.

    “Konstantno se bavimo ovim pitanjima. Jedno od pitanja koje nam je ovih dana došlo jeste pitanje odnosa prema ruskim bankama. Evropska centralna banka je donijela odluku da likvidira sistem Sberbanke u Evropi, koja postoji i ovdje. Dogovorili smo da se iz upravljanja tom bankom isključe vlasnici i da naša Agencija za bankarstvo preuzme upravljanje”, pojasnio je Dodik.

    Dodik je naveo da je time klijentima dato do znanja da je banka pod upravom Republike Srpske i da mogu da se osiguraju depoziti, štednje i da nema potrebe za bilo kakvim povlačenjem.

    “Mi nastavljamo dalje i Vlada Republike Srpske će u narednom periodu toj istoj banci pomoći da se dodatno stabilizuje”, napomenuo je Dodik.

    Dodik je podsjetio da je vlasnik Sberbanke u Banjaluci Srerbanka u Beču, te da ako se ona likvidira, onda su tu pravne i ekonomske posljedice.

    “Ali, ne moraju da budu posljedice na štednju i mi smo zaštitili štednju i banku i sada vidimo koliko je bilo važno više od 10 godina boriti se da Agencija za bankarstvo ostane u nadležnosti Republike Srpske. Da nemamo Agencije za bankarstvo desilo bi nam se da moramo da gledamo na posljedice na koje ne možemo da utičemo”, rekao je Dodik.

    Kad je riječ o mogućim posljedicama na poslovanje Rafinerije nafte u Brodu zbog novonastale situacije, Dodik je rekao da koliko bude ugroženo snabdijevanje naftom na globalnom nivou, može i to biti ugroženo, ali da sada nije.

    “Mi smo sa rukovodstvom Zarubežnjefta dogovorili mjesečne zalihe za Republiku Srpsku i ne vidimo načina na koji se može ugroziti potrošnja koja nije mala”, naveo je Dodik.

    Dodik je pojasnio da Republika Srpska dostiže značajnu potrošnju nafte i naftnih derivata, više od 80.000 tona na mjesečnom nivou.

    “Ono s čime se mi suočavamo na tom planu jeste povećanje cijena, ali to je opet globalni problem, nije samo naš”, naveo je Dodik.

  • Ukrajinci ne puštaju kamione iz Srbije, preskaču ih i u podjeli hljeba

    Ukrajinci ne puštaju kamione iz Srbije, preskaču ih i u podjeli hljeba

    Oko 60 vozača s kamionima i robom srpskih registracija koji ne mogu da izađu iz Ukrajine u Rumuniji je u teškoj situaciji, rekao je danas za Tanjug predsjednik Udruženja za međunarodni transport Neđo Mandić.

    On je istakao da srpski teretnjaci napuštaju Ukrajinu ka Poljskoj i Mađarskoj, dok bez objašnjenja ne mogu u Rumuniju preko prelaza Ðakovo.

    “U koloni je 40 vozila i još oko 20 na odmorištu. Vozače preskaču i u podjeli hrane i hljeba. A oni nemaju gdje bilo ša da kupe. Bukvalno ostaju bez hljeba”, rekao je on.

    Mandić kaže da ukrajinska strana ne daje objašnjenje zašto kamioni registracija drugih država prolaze i s ruskom i s ukrajinskom robom, a srpskim se to ne dozvoljava.

    “Mislili smo da je problem što se vozi ruska roba, ali nije jer se ne puštaju ni naši kamioni koji voze ukrajinsku robu”, rekao je on.

    Dodaje da je o situaciji od početka obavještavana Privredne komora Srbije i Ministarstvo saobraćaja.

    “Stalno ažuriramo spiskove sa podacima o vozačima i vozilima koji su u problemu na toj granici”, rekao je on.

    Dodao je da bi vozači mogli da pređu granicu bez vozila i robe, ali to ne dolazi u obzir jer teško da bi ikada onda ponovo pronašli i vozila i robu.

    “Očekujemo da se problem na nivou država, Srbije i Ukrajine, što pre reši, situacija je teško izdrživa”, rekao je on.

    Mandić je rekao i da kamioni iz drugih država prolaze, bez razlike da li voze ukrajinsku ili rusku robu.

  • Vatikan spreman da olakša dijalog između Rusije i Ukrajine

    Vatikan spreman da olakša dijalog između Rusije i Ukrajine

    Vatikan je spreman da “olakša dijalog” između Rusije i Ukrajine kako bi se okončao rat, rekao je u ponedeljak visoki zvaničnik Vatikana.

    Državni sekretar kardinal Pjetro Parolin, još jedan čovek u vatikanskoj hijerarhiji, rekao je italijanskim novinama da je, uprkos ratu koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine, uveren da uvek postoji prostor za pregovore.

    Ukrajinski ambasador u Vatikanu Andrij Juraš rekao je Rojtersu u intervjuu 14. februara da je Kijev otvoren za posredovanje Vatikana u sukobu sa Rusijom, nazivajući Vatikan „veoma uticajnim, veoma duhovnim mestom susreta“.