VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • Johnson obećao da će “Britanija nastaviti sa maksimalnim pritiskom” na Rusiju

    Johnson obećao da će “Britanija nastaviti sa maksimalnim pritiskom” na Rusiju

    Britanski premijer Boris Johnson obećao je da će Velika Britanija “nastaviti s maksimalnim pritiskom” na Rusiju.

    Djelovanje Ujedinjenog Kraljevstva i njezinih zapadnih saveznika osiguraće da Vladimir Putin “osjeti posljedice svojih postupaka”, rekao je Johnson.

    “Mi govorimo jednim glasom kada kažemo – Putin mora propasti.” Johnson je to izjavio uoči službenog posjeta Poljskoj i Estoniji, gdje će se sastati s čelnicima NATO-a i posjetiti britanske trupe.

    Rekao je da su obe zemlje “akutno pogođene” ruskom invazijom. “Imamo zajedničke vrijednosti koje je važnije nego ikad zaštititi, jer se humanitarna situacija pogoršava”, rekao je novinarima.

  • Erdogan i Lukašenko razgovarali o ratu u Ukrajini

    Erdogan i Lukašenko razgovarali o ratu u Ukrajini

    Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan razgovarao je telefonom sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom.

    U saopštenju Direkcije za komunikacije predsjednika Turske navodi se da su dvojica čelnika razgovarali o napadu Rusije na Ukrajinu i najnovijim dešavanjima na tom području.

    Navodi se takođe da su razgovarali o današnjim pregovorima ukrajinske i ruske delegacije, održanim u Bjelorusiji.

    Erdogan je tom prilikom poručio da će nastaviti da ulaže napore da se rat zaustavi i uspostavi mir.

    Inače, danas je održan sastanak ruskih i ukrajinskih dužnosnika. Razgovori dvije delegacije održani su u gradu Gomel na granici Bjelorusije sa Ukrajinom, i trajali su oko pet sati.

    Pregovori su održani radi zaustavljanja sukoba i uspostavljanja primirja u Ukrajini. Delegacije Rusije i Ukrajine složile su se da uskoro održe drugu rundu pregovora kako bi se postigao prekid vatre.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin naredio je prošlog četvrtka vojnu operaciju u Ukrajini, nekoliko dana nakon što je priznao nezavisnost dviju enklava koje drže separatisti u istočnoj Ukrajini.

    Napad je naišao na oštru osudu međunarodne zajednice, pri čemu su Evropska unija, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države uveli niz ekonomskih sankcija protiv zvanične Moskve.

  • Ruski konvoj koji ide prema Kijevu je dugačak 64 kilometra

    Ruski konvoj koji ide prema Kijevu je dugačak 64 kilometra

    Kompanija za satelitske snimke Maxar Technology kaže da su raniji izvještaji koji pokazuju da je konvoj ruskih tenkova i oklopnih vozila koji napreduje prema Kijevu dug oko 27 kilometara netačna.

    Prema Maxaru, konvoj se zapravo proteže na oko 64 kilometra.

    Kompanija Maxar je dodala da nove slike takođe prikazuju kopnene trupe i napadne helikoptere u južnoj Bjelorusiji, manje od 20 milja od granice s Ukrajinom.

  • Kyiv Independent: Rusi bacili najsmrtonosniju nenuklearnu bombu

    Kyiv Independent: Rusi bacili najsmrtonosniju nenuklearnu bombu

    Skladište nafte gori nakon topničkog granatiranja u Ohtirki u Sumskoj oblasti, piše Kyiv Independent.

    Gradonačelnik Pavlo Kuzmenko rekao je da su Rusi bacili vakuumsku bombu. Ova vrsta oružja poznata je kao najsmrtonosnija nenuklearna bomba, a proizvodi ogromne eksplozije i jako visoku temperaturu.

  • Borrell: Rusija bi mogla pokrenuti destabilizaciju BiH

    Borrell: Rusija bi mogla pokrenuti destabilizaciju BiH

    Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell upozorio je u ponedjeljak da bi Rusija mogla pokrenuti aktivnosti destabilizacije u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu.

    Borrell je na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara obrane država članica EU-a rekao da je njegova odluka donesena u petak o jačanju snaga misije Althea u BiH za 500 dodatnih vojnika “oprezan i razmjeran znak naše odlučnosti za očuvanje stabilnosti Bosne i Hercegovine, koja se može suočiti s destabilizirajućim aktivnostima Rusije na zapadnom Balkanu”.

    Takođe je upozorio da bi Moldavija i Gruzija sljedećih dana mogle biti pod povećanim ruskim pritiskom te najavio da će uskoro posjetiti Moldaviju.

    Borrell je najavio još veću pomoć Ukrajini, koja pruža snažan otpor ruskoj agresiji.

    Obavijestio je da je zatraženo od europskog satelitskog centra u Madridu da osigura obavještajne podatke o kretanju ruskih postrojbi u Ukrajini i da su države članice spremne povećati bilateralnu vojnu pomoć Ukrajini.

    Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell upozorio je u ponedjeljak da bi Rusija mogla pokrenuti aktivnosti destabilizacije u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu.

    “Mobilizovali smo satelitski centar u Madridu da podrži Ukrajinu obavještajnim podacima”, izjavio je Borrell nakon sastanka ministara obrane država članica.

    Borrell je takođe istaknuo spremnost država članica da povećaju svoju bilateralnu vojnu pomoć Ukrajini.

    Najavio je još jače sankcije protiv bjeloruskog režima Aleksandra Lukašenka i svih onih koji surađuju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u agresiji na Ukrajinu.

    Borrell je naglasio da Europska unija treba što prije smanjiti svoju ovisnost o ruskoj nafti i plinu.

    Pozdravio je odluku Švajcarske da se pridruži financijskim sankcijama protiv Rusije.

    “To je doista dobra vijest”, jer ruski oligarsi neće više moći prebacivati novac u Švicarsku.

  • Završeni pregovori Rusije i Ukrajine

    Završeni pregovori Rusije i Ukrajine

    Pregovori Rusije i Ukrajine su gotovi, javlja ruski Tass.

    Prije početka razgovora iz kabineta predsjednika Ukrajine saopšteno je da će delegacija Kijeva zatražiti “trenutni“ prekid vatre i povlačenje ruskih vojnika.

    “Ključno pitanje je trenutni prekid vatre i povlačenje vojnika s ukrajinske teritorije“, ističe se u saopštenju.

    Bjeloruski ministar vanjskih poslova Vladimir Makej poželio je dobrodošlicu delegacijama dvije zemlje, uvjeravajući ih da bi trebalo da se osjećaju “potpuno sigurno“.

    “Dragi prijatelji, predsjednik Bjelorusije me je zamolio da vam poželim dobrodošlicu i da obezbijedim sve za vaš rad, kako je dogovoreno sa predsjednikom Zelenskim i predsjednikom Putinom. Možda se ovdje osjećate potpuno sigurno. To je naša sveta dužnost“, rekao je Makei.

    “Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko se iskreno nada da će tokom današnjih razgovora biti moguće pronaći rješenja za sva pitanja ove krize. Svi Bjelorusi se mole za ovo. Svi prijedlozi, u smislu organizovanja današnjeg sastanka, bit će razmotreni i apsolutno ispunjeni“, dodao je on, ističući da se “raduje rezultatima”.

    U ukrajnskoj delegaciji su, između ostalih, bili ministar odbrane Oleksij Reznikov i predsjednikov savjetnik Mihajlo Podoljak.

    Moskva je uoči početka pregovora poručila da želi da postigne “sporazum”, dok se čini da njena ofanziva nailazi na veći otpor nego što se očekivalo.

    “Svakog sata dok se sukob odugovlači, ukrajinski građani i vojnici ginu. Složili smo se da treba da postignemo sporazum, ali to mora da bude u interesu obje strane”, rekao je ruski pregovarač i savjetnik Kremlja Vladimir Medinski.

  • Berbok skeptična prema brzom pristupanju Ukrajine u Evropsku uniju

    Berbok skeptična prema brzom pristupanju Ukrajine u Evropsku uniju

    Njemačka ministrica vanjskih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) izrazila je danas u Berlinu skepsu na ideju brzog primanja Ukrajine u Evropsku uniju, nakon susreta sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Anžetom Logarom.

    • Svima nam je jasno da ulazak u Evropsku uniju nije nešto što se može provesti u nekoliko mjeseci – rekla je Berbok.

    Ona je pojasnila da članstvo u Evropskoj uniji iziskuje intenzivni i duboki proces.

    Šefica njemačke diplomatije u isto vrijeme je naglasila kako je Ukrajina “dio evropskog doma”.

    • Evropska unija je uvijek bila dom čija su vrata otvorena – poručila je Berbok.
  • Ukrajinski pregovarač: Uslov je da ruske trupe napuste regiju Donbas, ali i Krim

    Ukrajinski pregovarač: Uslov je da ruske trupe napuste regiju Donbas, ali i Krim

    Jedan od ukrajinskih pregovarača s Rusima je i savjetnik šefa Ureda predsjednika Ukrajine Oleksiy Arestovič, koji je kazao da Ukrajina ima jedan uslov – a to je povlačenje svih ruskih snaga sa cijele teritorije države.

    Arestović je to rekao za Current Time, navodeći da o samom toku pregovora niko neće govoriti dok ne bude objavljeno zajedničko saopćenje, a pregovore je nazvao konsultacijama navodeći da je još rano za pregovore.

    Naglasio je da su uslovi Ukrajine jasni i da se povlačenje ruskih trupa odnosi na cijelu teritoriju države, uključujući Donbas i Krim, što se u ovom trenutku čini malo vjerovatnim scenarijem.

    “Sve trupe s područja Ukrajine se moraju povući, uključujući Donbas i Krim. Ionako će svakoga pokopati, pa je bolje otići dobrovoljno”, rekao je Arestovič.

    Objasnio je zašto je Kijev prvi put odbio pregovarati s Rusijom, a kao glavni razlog je naveo da su Rusi imali preduslove u kojima su tražili da Ukrajina prvo kapitulira, a zatim razgovara.

    “U kancelariji smo se od srca nasmijali na to i prvi put odbili pregovarati. Kada su tražili drugi put (a sama činjenica da su tražili od nas pregovore puno govori, s moje tačke gledišta) i obećali da će ukloniti preduslove, dogovorili smo”, rekao je savjetnik predsjedavajućeg ureda predsjednika.

  • Putin otkrio šta je potrebno za okončanje sukoba sa Ukrajinom

    Putin otkrio šta je potrebno za okončanje sukoba sa Ukrajinom

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je danas francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu da je rješenje za Ukrajinu moguće ako Kijev bude neutralan, “denacifikovan” i “demilitarizovan”, saopšteno je iz Kremlja.

    Ruski predsjednik je dodao u telefonskom razgovoru da je jedan od uslova i priznavanje kontrole Rusije nad Krimom.

    – Rješenje situacije u Ukrajini je moguće samo ako se uvaže bezbjednosni interesi Rusije – rekao je danas ruski predsjednik Vladimir Putin francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu.

    Putin je rekao u telefonskom razgovoru sa Makronom da je ruska strana otvorena za pregovore sa predstavnicima Ukrajine i da se nada da će ovi razgovori donijeti željene rezultate, javio je Sputnjik.

  • Hladan tuš kao odgovor Zelenskom

    Hladan tuš kao odgovor Zelenskom

    Članstvo u EU, koje je Ukrajina zatražila, zahtijeva saglasnost 27 zemalja članica, a među njima trenutno postoje “različita mišljenja”.

    To je izjavio predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

    “Ukrajina će podneti zvaničan zahtjev, Evropska komisija će morati da saopšti mišljenje i Savjet će odlučiti”, rekao je Mišel.

    On je podsjetio i da je članstvo u EU dugogodišnja težnja Ukrajine.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je ranije danas EU da Ukrajini odmah odobri članstvo.

    “Naš cilj je da budemo zajedno sa svim Evropljanima i, što je najvažnije, da budemo ravnopravni. Siguran sam da je fer. Siguran sam da je moguće”, rekao je Zelenski.

    Više o dešavanjima u Ukrajini možete pročitati OVDJE.