Oznaka: ukrajina

  • Nova runda pregovora Ukrajine i Rusije

    Nova runda pregovora Ukrajine i Rusije

    Nova runda pregovora delegacija Ukrajine i Rusije očekuje se danas na teritoriji Bjelorusije, u njenoj zapadnoj oblasti Bjelovješke šume, saznaje TASS.

    Međutim, još uvijek ništa nije izvjesno u vezi sa ovim događajem, kao što je bio slučaj sa pregovorima 28. februara u Gomeljskoj oblasti Bjelorusije.

    Od samog početka specijalne vojne operacije u Ukrajini, brojne zemlje su ponudile da obezbjede mjesto za pregovore, a među prvima je to učinila Bjelorusija.

    Ruska delegacija je doputovala u bjeloruski grad Gomelj na razgovore, ali su ukrajinske diplomate odbile da se sastanu u Bjelorusiji i insistirale su na drugoj državi.

    Pitanje je rješeno nakon telefonskog razgovora predsjednika Bjelorusije i Ukrajine Aleksandra Lukašenka i Vladimira Zelenskog.

    Međutim, mjesto održavanja je premješteno praktično na ukrajinsko-bjelorusku granicu, na rijeku Pripjat. Početak pregovora je nekoliko puta odlagan.

  • Kako Zapad dostavlja oružje Ukrajini? Imaju dve rute

    Kako Zapad dostavlja oružje Ukrajini? Imaju dve rute

    Zapadne zemlje šalju oružje i stotine miliona evra za kupovinu oružja za ukrajinsku odbranu od ruskog napada.

    Glavna ruta za transport oružja je preko Poljske, ali pitanje je koliko će ona još biti otvorena.

    Evropska unija je izdvojila 450 miliona evra za ubojito oružje, koje uključuje sisteme protivvazdušne odbrane, protivtenkovsko oružje, municiju i drugu vojnu opremu za ukrajinske snage. Još pedeset miliona evra biće potrošeno na zalihe kao što su gorivo, zaštitna oprema, šlemovi i kompleti prve pomoći.

    Kako joj sporazumi EU ne dozvoljavaju da koristi uobičajeni budžet za vojne svrhe, aktiviran je projekat za održavanje evropskog mira (European Peace Facility), koji omogućava Briselu da pruži vojnu pomoć do gornje granice od pet milijardi evra.

    To se desilo odmah nakon promene paradigme u nemačkoj odbrambenoj politici, čime je poništena zabrana isporuke smrtonosnog oružja u ratne zone.

    SAD takođe pojačavaju isporuke i obezbeđuju dodatnih 350 miliona dolara vojne pomoći. Time je ukupna američka vojna pomoć Ukrajini dostigla milijardu dolara tokom prošle godine i više od 2,5 milijardi dolara od 2014. godine.

    Logistički izazovi

    Iako ovo pokazuje ogroman podsticaj Ukrajini u naporima da odbije ruske snage, postoji zabrinutost zbog logistike i potencijalnih prepreka. Pitanja se odnose na tajming i rute isporuke.

    Do sada se vojna pomoć sa Zapada dostavljala kopnenim ili vazdušnim putem, u zavisnosti od vrste naoružanja.

    Ali vazdušni prostor iznad Ukrajine sada kontrolišu ruski borbeni avioni koji bi mogli da presretnu pošiljke „pretežno vazdušnim i raketnim udarima. Ako znaju rute, mogu da ih nadziru i vide šta se konkretno prevozi“, rekao je za DW Gustav Gresel, stručnjak za istočnu Evropu i odbrambenu politiku pri Evropskom savetu za spoljne odnose.

    Zbog toga je u središte pažnje Poljska koja sa Ukrajinom deli granicu dugu 535 kilometara. Američka vojska ima dugo iskustva usmeravanja snaga i opreme kroz Poljsku.

    A Poljska će biti još više u fokusu za transport – nakon odbijanja Mađarske i Rumunije da dozvole tranzit oružja kroz njihove zemlje.

    Uloga Poljske
    „Sva ova oprema se trenutno masovno nalazi na poljskoj granici. Čak i da je Slovačka htela, to nije lak put zbog planinskih lanaca koji idu od Slovačke dole kroz Rumuniju. Dakle, postoje dve rute. Jedna je blizu beloruske granice, a postoji i jedna malo južnije“, rekao je za DW Ed Arnold, istraživač za evropsku bezbednost na Kraljevskom institutu ujedinjenih službi u Londonu.

    Mark Fino, iz Ženevskog centra za bezbednosnu politiku, napominje da bi se dinamika na terenu mogla veoma brzo promeniti. „Ako bi ovi konvoji ili transport bili zaustavljeni — ako su zapadne zemlje napadnute, bilo da su u okviru granica NATO ili već preko granice sa Ukrajinom — to bi moglo povećati tenzije.“

    Arnold kaže da opasnost od takve eskalacije trenutno sputava Ruse jer bi „ciljali na snabdevanje Zapada“.

    Ipak, kaže da je iznenađen što ga nisu prekinuli, „jer bi to zapravo bilo korisno za njihovu strategiju kada bi mogli da krenu na ta dva pravca. Rusi imaju opciju da krenu sa jugozapada Belorusije i zaustave svu tu opremu koja dolazi“.

    Vreme je od ključnog značaja
    Drugi ključni faktor je vreme koje brzo ističe za pojačanja u Kijevu i Harkovu.

    Ovo je, kaže Arnold, posebno problematično za „ukrajinske snage na istočnoj liniji fronta koje će potencijalno biti odsečene ako se uskoro ne pomere zapadno od reke Dnjepar. Biće im potrebno snabdevanje jer vode najteže borbe. To su najbolji ukrajinski vojnici iz 95. vazdušno-jurišne brigade.“

    Postoji li neki drugi način da se zapadni sistemi naoružanja dovedu na prve linije fronta u Ukrajini? „Druga mogućnost je da ukrajinski ili strani borci pokupe stvari u Poljskoj i onda pređu preko granice, ali to nije moguće u velikom broju“, rekao je Arnold.

    U ovoj fazi opasnost od nestanka zaliha municije je kritična, kaže Arnold. „Ostalo je možda pet dana municije za teže sisteme koje Ukrajinci imaju. Druga opcija koju imaju je da konfiskuju rusko napušteno oružje, koje će im obezbediti neko vreme, ali ne previše.“

  • Ruski padobranci sletjeli u Harkov,napad na bolnicu

    Ruski padobranci sletjeli u Harkov,napad na bolnicu

    • Ruski padobranci sleteli su u Harkov u pokušaju da zauzmu opkoljeni grad, saopštila je ukrajinska vojska.

    Prema navodima ukrajinske vojske, vazdušni napad počeo je čim su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost u Harkovu i okolnoj oblasti.

    U saopšteju se navodi da su ruske snage napale regionalnu vojnu bolnicu i da su borbe u toku, prenosi Bi-Bi-Si.

    Si-En-En je sinoć objavio, pozivajući se na verifikovane video snimke, da je u novom napadu ruskih snaga na Harkov pogođen stambeni kompleks u blizini bolnice.

    Američka televizija javlja i da se u blizini Kijeva čula serija eksplozija.

    Prethodno je savetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Anton Heraščenko saopštio je da su ruske snage sinoć bombardovale aerodrom u Čugujevu, u Harkovskoj oblasti.

    Heraščenko je rekao da je u raketnim udarima ruskih snaga na centar Harkova, drugog po veličini grada Ukrajine, poginulo najmanje 10 ljudi, dok ih je 35 ranjeno.

    U jučerašnjem raketiranju Harkova uništena je i zgrada Konzulata Slovenije.

  • Bajdenovo dramatično obraćanje naciji “Putin nema pojma šta mu se sprema”

    Bajdenovo dramatično obraćanje naciji “Putin nema pojma šta mu se sprema”

    Američki predsjednik Džo Bajden je u obraćanju naciji obećao da će ruski predsjednik Vladimir Putin platiti cijenu na duge staze čak i ako ostvari uspjehe na bojnom polju u Ukrajini, poručujući da će sloboda uvijek pobijediti tiraniju.

    Putinov rat je bio unaprijed planiran i ničim izazvan. On je odbacio kontinuirane diplomatske napore. Mislio je da Žapad i NATO neće odgovoriti. I mislio je da bi mogao da nas podijeli. Putin nije bio u pravu, ostali smo ujedinjeni, poručio je Bajden u jednosatnom obraćanju u Kongresu, a prenosi BBC.

    Iako možda ostvari uspjehe na bojnom polju, on će dugoročno platiti visoku cijenu, rekao je Bajden u tradicionalnom govoru o stanju nacije, a prenosi agencija Rojters.

    Putin nema pojma šta mu se sprema. Prije šest dana ruski predsjednik Vladimir Putin je pokušao da uzdrma temelje slobodnog svijeta, misleći da bi mogao da ga natjera da mu se potčini. Ali, žestoko se preračunao, kazao je američki predsjednik.

    Bajden je najavio da SAD planiraju da gone ruske oligarhe koji podržavaju Vladimira Putina.
    – Ruskim oligarsima i korumpiranim liderima, koji su izgradili milijarde dolara zahvaljujući nasilnom režimu, kažem – ne više! Sekretarijat za pravosuđe formiraće radnu grupu koja će goniti zločine ruskih oligarha. Udružujemo se sa evropskim saveznicima da pronađemo i zaplijenimo njihove jahte, luksuzne stanove, privatne avione – istakao je Bajden, a prenosi”Glas Amerike.

    On je još jedno ponovio da SAD neće slati trupe u Ukrajinu.

    – Želim da budem jasan – naše snage nisu angažovane i neće se upuštati u sukob sa ruskim snagama u Ukrajini. Umjesto toga, američke trupe raspoređene su u Evropi, ne da bi se borile u Ukrajini, već da brane naše NATO saveznike u slučaju da Putin odluči da nastavi da se kreće na zapad -rekao je Bajden.

    Prema njegovim riječima, u te svrhe mobilisane su kopnene snage, vazdušne eskadrile, kao i plovila, prenosi Blic.

  • Sve više Arapa podržava Putina i Rusiju

    Sve više Arapa podržava Putina i Rusiju

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je sa prijestolonasljednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata Muhamedom el Nahjanom koji je konstatovao da Rusije ima pravo da osigura nacionalnu bezbjednost, saopšteno je iz Kremlja.

    U razgovorima o situaciji u vezi s Ukrajinom, Putin je detaljno izložio uzroke, ciljeve i zadatke “ruskih specijalnih vojnih operacija za zaštitu Donbasa”.

    Razmotren je tok realizacije sporazuma u formatu OPEK plus i istaknuta namjera da se nastavi sa koordinacijom dvije zemlje u interesu podrške stabilnosti svjetskom energetskom tržištu, navedeno je u saopštenju.

    Putin i El Nahjan izrazili su spremnost za dalji razvoj bilateralnih odnosa strateškog partnerstva.

    Tom prilikom istaknut je značaj konstruktivnog zajedničkog rada u okviru međunarodnih organizacija, prije svega UN, te izražena obostrana spremnost na dalji razvoj odnosa strateškog partnerstva, navedeno je u saopštenju.

    Podsjećamo, ranije je i Sirija podržala Rusiju

  • Zaharova: “Cinična provokacija Vašingtona”

    Zaharova: “Cinična provokacija Vašingtona”

    Predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova je komentarisala proterivanje diplomata ruske ambasade pri UN.

    “Proterivanje 12 diplomata iz Stalne misije Rusije u Njujorku smatramo namernom i ciničnom provokacijom koju je Vašington isprovocirao u rusko-američkim odnosima kršeći obaveze prema relevantnom sporazumu sa zemljom domaćinom”, rekla je Zaharova.

    “Bajdenova administracija nastavlja svoju liniju ne samo da potpuno uništi temelje međudržavnih odnosa, već i da potkopa centralnu ulogu Ujedinjenih nacija u pokušaju nametanja ozloglašenog svetskog poretka zasnovanog na vladavini koji diktiraju Sjedinjene Države i njihovi sateliti. Smisao onoga što se dešava i trenutak izabran za ovu čisto neprijateljsku akciju su nam očigledni – da pojačaju pritisak, pojačaju ucene i zastrašivanja kako bismo oslabili svoju poziciju, lišili nas mogućnosti da u potpunosti radimo na platformi UN”, rekla je Zaharova.

    “Odvratni američki trikovi nikome nisu novost. Iznova i iznova, gubeći na diplomatskom polju, Vašington pokušava da se osveti zloupotrebom položaja zemlje na čijoj teritoriji se nalazi sedište UN”, dodala je ona.

    “Nakon incidenta, više nema mesta izgovorima i odugovlačenju po pitanju momentalnog formalnog pokretanja arbitražnog postupka između UN i Sjedinjenih Država u vezi sa njihovim grubim kršenjem Sporazuma o sedištu. Ponovo podsećamo na ovo generalnog sekretara UN. Što se tiče proterivanja ruskih diplomata, ono neće ostati bez odgovarajuće reakcije i odgovora – ne nužno simetričnog. Savetujemo nadležnima u Vašingtonu da razmisle o posledicama svoje destruktivne linije”, zaključila je Zaharova.

  • Ruska vojska okružila Mariupolj

    Ruska vojska okružila Mariupolj

    Lučki grad Mariupolj na jugu Ukrajine od samog početka ruske invazije na ovu državu predstavlja jedan od ključnih centara nad kojim Rusija želi uspostaviti kontrolu i time u potpunosti odvojiti Ukrajinu od pristupa Azovskom moru.

    Prema posljednjim informacijama, ruske trupe se prema Mariupolju kreću iz dva smjera i to iz pravca Krima, tačnije Melitopolja i Berdjanska, gradova koje su ruske trupe zauzele u prethodnim danima.

    S druge strane, ofanziva na Mariupolj se vrši i iz pravca regije Donbas koja je od ranije pod kontrolom ruskih trupa, ali i vojnika samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk.

    Ministarstvo odbrane Rusije se danas oglasilo povodom situacije na južnom frontu te su istakli kako ruske snage kontrolišu čitavu obalu Azova do grada Mariupolja.

    Kako se navodi, ruske trupe su se spojile sa snagama samoproglašene republike Donjeck čime su uspjeli blokirati Mariupolj.
    Povodom situacije u i oko grada, oglasili su se i zvaničnici Mariupolja te su istakli kako su ruske trupe već bombardovale određene dijelove grada.

    “Struja je isključena i Mariupolju nakon napada ruskih snaga. Grad je pod velikim pritiskom neprijatelja, ali se još drži”, naveli su zvaničnici.

    Kada je riječ o napadima koji se mogu očekivati tokom noći i u srijedu, brojni novinari ističu kako se u ovom gradu može očekivati borba za svaku kuću.

    “Mariupolj će biti pod opsadom ruskih snaga večeras. Bitka za grad će biti krvava i očekuje se borba za svaku kuću”, piše Thomas van Linge, jedan od novinara koji prati situaciju na ovom dijelu fronta.

    Također, povodom situacije oko Mariupolja oglasio se i novinar britanskog Telegrapha Roland Oliphant koji je naveo kako je dobio poruku od ukrajinskog vojnika koji se trenutno nalazi u Mariupolju.
    “Ako nam se nešto dogodi, nemojte nas zaboraviti. Okruženi smo u Mariupolju i ne možemo nigdje izaći”, stoji u poruci koju je objavio Oliphant.

  • Rusi ušli u Herson na jugu, sve više udaraju na Harkov

    Rusi ušli u Herson na jugu, sve više udaraju na Harkov

    Tokom noći su se vodile žestoke bitke u Ukrajini. Rusi su napredovali u dva najveća grada Kijevu i Harkovu, a prema tvrdnjama ukrajinskih zvaničnika pao je i Herson, gradić na jugu države.

    O padu Hersona je izviješteno tokom noći, iako se na društvenim mrežama navodi da se borbe i dalje vode.

    Gradski zvaničnici Hersona navode da je ubijeno otprilike 200 ljudi, a apeluju na državnu vladu da im pomogne sa ranjenima, hranom i lijekovima. Gradonačelnik Igor Kolyhav kaže da je ruska vojska zauzela riječnu luku i željezničku stanicu ovog mjesta od otprilike 300.000 ljudi i da je okupacija grada u toku.

    U međuvremenu, u gradu Žitomiru, na sjeverozapadu Ukrajine, djelatnici hitne pomoći i vatrogasci rješavaju probleme koji su nastali usljed požara u stambenim zgradama pogođenim raketnim udarom. U ovom gradu zapadno od Kijeva, stanovnike uče kako da prave Molotovljeve koktele i domaće benzinske bombe.


    Borbeno je tokom noći bili i na obali Azovskog mora s obzirom na to da je Mariupolj jedan od strateških ciljeva Rusije. Već su osvojili nekoliko manjih gradova u ovom južnom dijelu Ukrajine; prema tvrdnjama ukrajinskih zvaničnika ruske snage kontrolišu čitavu obalu osim Mariupolja, a sve više vojnika iz pravca Donbasa stiže u ovaj grad.

    Harkov se našao pod posebno teškim napadom, posebno u posljednjih nekoliko sati, a stižu izvještaji i da ruske trupe šalju padobrance u grad pojačavajući tako napad na ukrajinske vojnike. Zvaničnici su potvrdili da su se ruski padobranci iskcrali u Harkovu i da se borbe vode kod regionalne vojne bolnice. Od jutros su upaljene i sirene za zračni napad.

    Osim Harkova, jedan od ciljeva Rusije je napad na Kijev. Tokom noći je bilo različitih incidenata, a navodno i bjeloruska vojska čeka na svojoj granici u sve većem broju da se uključi u opsadu glavnog grada Ukrajine.

  • Turska ne želi uvoditi sankcije Rusiji

    Turska ne želi uvoditi sankcije Rusiji

    Glasnogovornik predsjednika Turske Ibrahim Kalin izjavio je danas kako se Turska ne namjerava pridružiti zapadnim zemljama u uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji.

    Tokom razgovora za CNN Turk, Kalin je izjavio kako će Turska uvijek djelovati na osnovu prioriteta države.

    “Trebalo bi da postoji strana sposobna da vodi razgovore s Rusijom. Ko će razgovarati s Rusijom ako su svi mostovi spaljeni? Ne planiramo uvoditi sankcije kako bismo zadržali kanal komunikacije otvorenim”, rekao je Kalin.

    On je dodao kako Ankara ne namjerava donositi mjere koje bi naštetile i samoj Turskoj.

    “Održavamo bliske odnose s Rusijom u oblastima kao što su turizam, snabdijevanje prirodnim gasom i poljoprivreda”, ističe Kalin.

    Kada je riječ o zatvaranju moreuza za ruske ratne brodoe, Kalin ističe kako je konvencija iz Montreuxa, koja Turskoj dozvoljava blokada moreuza Bosfor i Dardaneli za strane ratne brodove, odigrala ključnu ulogu u održavanju mira i stabilnosti na Crnom moru.

    “Mi tumačimo konvenciju na način koji nam omogućava da spriječimo rast tenzija. Također smo u konsultacijama sa stranama o tome sve i obavijestili. Do sada nismo dobili niti jedan zahtjev za prolazak ratnih brodova kroz moreuze”, napomenuo je Kalin.

  • Posljedice borbe u gradu kod Kijeva

    Posljedice borbe u gradu kod Kijeva

    Ukrajinska nacionalna novinska agencija “Ukrinform” objavila je snimak koja prikazuje posljedice sinoćnjih borbi u Borodjanku kod Kijeva.

    Na objavljenom snimku se vide zapaljene zgrade, a u opisu objave na Twitteru piše kako su to posljedice borbe u gradu Borodjanku.

    • Ukrajinske gradove je nemoguće zauzeti bez borbe, pa su pretvoreni u ruševine – poručili su iz Ukrinforma.