Oznaka: ukrajina

  • Peskov otkrio šta tačno traže od Kijeva: Prekinućemo akciju momentalno

    Peskov otkrio šta tačno traže od Kijeva: Prekinućemo akciju momentalno

    Rusija zahtijeva da Ukrajina obustavi vojne akcije, promijeni svoj ustav, očuva neutralnost, prizna Krim kao dio Rusije i prizna nezavisnost Donjecke i Luganske Narodne Republike, izjavio je danas za Rojters portparol Kremlja Dmitri Peskov.

    On je rekao da je Rusija poručila Ukrajini da je spremna da obustavi vojne akcije momentalno ukoliko Kijev prihvati uslove Moskve.

    Britanska novinska agencija navodi da su ovo do sada najkonkretniji uslovi koje je Rusija postavila Ukrajini da bi obustavila vojnu operaciju u toj zemlji koja traje već 12 dana.

    Peskov je dodao da je Ukrajina svjesna uslova i da Kijev zna da sukob može biti zaustavljen svakog trenutka.

    Po pitanju neutralnosti, Peskov je kazao da bi Ukrajina trebalo da promijeni ustav čime bi odbacila ulazak u bilo koji međunarodni blok.

    “Ovo je moguće samo ukoliko se naprave promjene u ustavu”, dodao je.

    Peskov je naglasio da Rusija nema namjeru da traži dodatne teritorijalne ustupke od Ukrajine.

    “Stvarno završavamo demilitarizaciju Ukrajine. Završićemo to. Ali glavna stvar je da Ukrajina obustavi vojne aktivnosti. Oni bi trebalo da stanu sa vojnim akcijama i tada ne bi bilo pucnjave”, istakao je Peskov.

  • Sergej Lavrov i Dmitro Kuleba sastaće se u Antaliji 10. marta

    Sergej Lavrov i Dmitro Kuleba sastaće se u Antaliji 10. marta

    Ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Cavusoglu potvrdio je kako će se ruski šef diplomatije Sergej Lavrov i ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba sastati u Antaliji 10. marta.

    Organizacija sastanka dolazi nakon niza razgovora turskih zvaničnika s ukrajinskim i ruskim kolegama, a turski ministar vanjskih poslova je i ranije naglašavao kako Turska želi imati ulogu posrednika u rješavanju sukoba između Rusije i Ukrajine.
    “Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i njegov ukrajinski kolega Dmitro Kuleba sastat će se u Antaliji 10. marta na Forumu diplomatije”, rekao je danas Cavusoglu.

    Takođe, on je naglasio kako će se sastanak održati na marginama Foruma te da će biti trilateralan, tačnije uključivaće i predstavnike Turske.

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan u nedjelju je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te mu je poručio kako je Turska spremna da doprinese rješavanju ukrajinskog problema mirnim putem što je prije moguće.

    Tokom nedjelje Cavusoglu je takođe razgovarao s Lavrovom i Kulebom te je ponovio kako Turska želi aktivno doprinijeti rješavanju problema između dvije države.

    Uprkos sankcijama koje su zapadne države, uključujući i članice Evropske unije i NATO saveza, nametnule Ruskoj Federaciji, Turska je ostala otvorena kako prema Rusiji tako i prema Ukrajini.

    Govoreći o poziciji Turske, glasnogovornik predsjednika Turske Ibrahim Kalin je naglasio kako će država uvijek djelovati na osnovu svojih prioriteta.

    “Trebalo bi da postoji strana sposobna da vodi razgovore s Rusijom. Ko će razgovarati s Rusijom ako su svi mostovi spaljeni? Ne planiramo uvoditi sankcije kako bismo zadržali kanal komunikacije otvorenim”, rekao je Kalin.

  • Novi detalji o smrti Denisa Kirejeva, člana ukrajinske delegacije

    Novi detalji o smrti Denisa Kirejeva, člana ukrajinske delegacije

    I dalje je nejasno kako je stradao Denis Kirejev Borisovič, član ukrajinske delegacije na pregovorima s Rusijom.

    Glavni direktorat za obavještajne poslove (GUR) Ministarstva odbrane Ukrajine potvrdio je da je Kirejev poginuo “tokom specijalnog zadatka”. Ta informacija objavljena je u subotu na Facebook stranici Glavnog direktorata za obavještajne poslove Ministarstva odbrane Ukrajine.

    Mihail Podoljak, savjetnik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da ubistvo Kirejeva nema nikakve veze s poslovima delegacije.

    “Pucnjava nema nikakve veze s radom delegacije. To je bilo van pregovaračkog procesa, bilo je u Kijevu, i tamo je izbila neka vrsta sukoba”, rekao je Podoljak, koji nije objasnio o kakvom sukobu se radi.

    Ukrajinski mediji su u subotu objavili da je Kirejev, član delegacije Kijeva na prvim pregovorima sa Rusijom prošle nedjelje, ubijen nakon što ga je uhapsila Služba bezbjednosti Ukrajine. Tada se pisalo da je navodno “bio optužen za špijunažu”.

    Međutim, ta informacija nije bila zvanično potvrđena, da bi kasnije tokom dana Glavni direktorat objavio da je stradao tokom specijalnog zadatka.

  • Kijev: Neprihvatljiva opcija o humanitarnim koridorima

    Kijev: Neprihvatljiva opcija o humanitarnim koridorima

    Opcija o otvaranju humanitarnih koridora, koju je ranije danas predložila Rusija, neprihvatljiva je za ukrajinsku stranu, izjavila je Irina Vereščuk, zamjenica ukrajinskog premijera.

    “Ovo je neprihvatljiva opcija za otvaranje humanitarnih koridora. Naši ljudi neće ići iz blizine Kijeva u Bjelorusiju da bi kasnije letjeli u Rusku Federaciju”, izjavila je Verešcuk na konferenciji za novinare, a prenosi RIA Novosti.

    Ona je navela i da Rusija pokušava da manipuliše francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i drugim zapadnim liderima zahtijevajući da svi humanitarni koridori u Ukrajini izađu kroz Rusiju ili Bjelorusiju.

    “Nadam se da francuski predsjednik Emanuel Makron razumije da se njegovo ime i iskrena želja da pomogne u stvarnosti iskorišćavaju i bivaju izmanupilisani od strane Ruske Federacije”, izjavila je zamjenica ukrajinskog premijera.

    Prema njenim riječima, Ukrajina je uputila poziv Rusiji da počev od jutros pristane na prekid vatre kako bi se Ukrajincima omogućila evakuacija prema gradu Lavovu na zapadu Ukrajine.

    “Ukrajina je dobila prijedlog Rusije rano jutros, nakon što je Makron razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom”, izjavila je Vereščuk.

  • Baerbock: NATO neće zatvarati nebo nad Ukrajinom, moramo misliti na naše građane

    Baerbock: NATO neće zatvarati nebo nad Ukrajinom, moramo misliti na naše građane

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock osvrnula se na izjave ukrajinskih zvaničnika koji su tražili da NATO donese odluku o zatvaranju neba nad Ukrajinom te je naglasila kako je ta odluka neprovodiva.

    Tokom gostovanja na njemačkom ARD-u, Baerbock je poručila kako bi donošenje ovakve odluke ujedno i značilo direktnu umiješanost NATO saveza u sukob u Ukrajini.

    “To znači da NATO avioni mogu pucati na ruske avione i znači direktnu umiješanost NATO-a u sukob. Mi imamo odgovornost i moramo zaštititi vlastiti narod”, rekla je Baerbock.

    Takođe, naglasila je kako treba imati u vidu da je NATO odgovoran za živote brojnih Evropljana.

    “Ovo su trenuci u vanjskoj politici, kada zapravo možete birati samo između kuge i kolere. Odgovorni smo za živote miliona Evropljana i ne možemo rizikovati da se Putinov rat u Ukrajini proširi na druge zemlje i postane treći svjetski rat. Odluke moramo donositi hladne glave”, ističe ministrica.

    Osim toga, Baerbock se osvrnula i na prigovore ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zapadnim zvaničnicima te je izjavila kako njegove konstatacije “udaraju pravo u srce”. Takođe, naglašava kako niko nije želio ovaj rat.

    “Ovaj rat nikome nije trebao. Ovaj rat je isključivo Putinov i zato svim kanalima pojačavamo pritisak na ruski centar moći. Posljednjih deset dana nam je pokazalo kako ne postoje crvene linije. Putin je želio ovaj rat bez obzira na njegovu cijenu”, zaključila je Baerbock.

  • Kina poručuje da će igrati konstruktivnu ulogu u rješavanju sukoba između Ukrajine i Rusije

    Kina poručuje da će igrati konstruktivnu ulogu u rješavanju sukoba između Ukrajine i Rusije

    Ministar vanjskih poslova Kine Wang Yi izjavio je kako će kineske vlasti u narednom periodu nastojati igrati konstruktivnu ulogu u rješavanju rusko-ukrajinskog sukoba te je pozvao obje strane na smirenost.

    Tokom konferencije za medije, koja se održala na marginama pete sjednice 13. kongresa naroda, Yi je izjavio kako mirovni pregovori nemaju alternativu, te da svaki sukob, uključujući i ovaj između Ukrajine i Rusije, treba rješavati za stolom.

    “Kina je spremna igrati konstruktivnu ulogu u olakšavanju dijaloga između dvije strane te ćemo zajedno s međunarodnom zajednicom raditi na posredovanju između Ukrajine i Rusije”, rekao je Yi.

    On je takođe naglasio kako miran način rješavanja problema nema alternativu.

    “Spor u ukrajinskoj krizi mora se riješiti dijalogom, pregovorima i mirnim sredstvima. Pozivamo Ukrajinu i Rusiju na smirenost i racionalnost u rješavanju ukrajinske krize”, poručio je kineski šef diplomatije.

    Također, on je naglasio kako se nada da će treće runda pregovora između Ukrajine i Rusije donijeti rezultat koji bi vodio ka rješavanju sukoba.

    Pored mirovnih pregovora, Wang Yi se osvrnuo i na aktuelnu humanitarnu situaciju u Ukrajini te je poručio kako će kinesko društvo Crvenog križa pružiti hitnu pomoć ovoj državi.

  • Moskva razočarana Njemačkom; “U toku je progon svega ruskog”

    Moskva razočarana Njemačkom; “U toku je progon svega ruskog”

    Moskva je oštro reagovala da činjenicu da Njemačka isporučuje oružje Ukrajini. Moskva je razočarana odlukom Berlina da isporučuje oružje Ukrajine i zabrinuta je činjenicom da bi ono moglo da dospe u ruke terorista i razbojnika, izjavio je direktor trećeg Evropskog departmana Ministarstva spoljnih poslova Rusije Oleg Tjapkin u intervjuu za Sputnjik. „Duboko smo razočarani time što je Njemačka vlada, kršeći sopstveno nacionalno zakonodavstvo i zakonska ograničenja na nivou EU, skrenula sa svog prethodno uravnoteženog kursa po ovom pitanju, što je bilo uslovljeno i razmatranjem istorijske odgovornosti Nemačke prema narodima bivšeg Sovjetskog Saveza“, odgovorio je Tjapkin na pitanje kako će se odluka Berlina da odobri isporuke oružja Ukrajini odraziti na odnose Rusije i Nemačke.

    Prema njegovim rečima, Moskva je „ozbiljno zabrinuta i činjenicom da bi oružje isporučivano Ukrajini u trenutnoj situacija moglo da postane lak plan za teroriste i razbojnike“.

    Berlin se u potpunosti solidarisao sa antiruskom pozicijom Zapada, blokirajući kanale dijaloga sa Moskvom, istakao je on. „Za sada smo prinuđeni da konstatujemo da se nemačka vlada, uprkos uveravanjima koja i dalje iznosi o svojoj privrženosti procesu istorijskog pomirenja između naroda Nemačke i Rusije, u potpunosti solidarisala sa antiruskim stavom ‘kolektivnog Zapada’ i da namerno blokira postojeće kanale saradnje i specijalizovanog dijaloga u svim sferama“, objasnio je Tjapkin.

    Moskva se nada da će Berlin shvatiti besperspektivnost „spaljivanja mostova“, mir na kontinentu zavisiće od odnosa dve zemlje, naglasio je direktor trećeg Evropskog departmana ruskog MIP-a. „Nadamo se da će na kraju prevladati zdrav razum i da će Berlin shvatiti besperspektivnost “spaljivanja mostova”, jer će prekosutra sigurno doći“, dodao je.

    Kako kaže, „uprkos oštrini trenutnih nesuglasica, Rusija i Nemačka će ostati susedi u Evropi, a mir i prosperitet na kontinentu zavisiće od njihovih odnosa”. Istovremeno, Tjapkin je napomenuo da je u Nemačkoj pokrenuta masovna kampanja demonizacije Rusije, kao i da su primećeni slučajevi vređanja ruskih državljana i ruskojezičnih sunarodnika. U suštini, u toku je progon svega ruskog, ocenio je on.

    Nemačka vlada je 26. februara prvi put odobrila isporuku oružja Ukrajini. Berlin je tada odlučio da vlastima u Kijevu pošalje 1.000 jedinica protivtenkovskog oružja i 500 raketa „stinger“. Sa svoje strane, Rusija je apelovala na Zapad da prekine da pumpa Ukrajinu oružjem, upozorivši da deo tog naoružanja, kao što su sistemi „stinger“ mogu da padnu teroristima u ruke, a osim toga, sve to oružje ugrožava civilnu međunarodnu avijaciju.

  • Nema zastoja: “Gasprom” u istoj količini nastavlja izvog gasa preko Ukrajine

    Nema zastoja: “Gasprom” u istoj količini nastavlja izvog gasa preko Ukrajine

    Ruska državna kompanija “Gasprom” danas nastavlja izvoz gasa preko Ukrajine u istoj količini kao juče, javila je ruska novinska agencija “Prajm”.

    U izvještaju se navodi da je za danas planiran izvoz 109,5 miliona metara kubnih prirodnog gasa.

  • Zbog uspostavljanja humanitarnih koridora u Ukrajini najavljen prekid vatre na 10 sati

    Zbog uspostavljanja humanitarnih koridora u Ukrajini najavljen prekid vatre na 10 sati

    Ministarstvo odbrane Ruske Federacije saopštilo je kako će vojska ove države prekinuti borbena dejstva u Ukrajini na 10 sati kako bi se otvorili humanitarni koridori iz nekoliko gradova.

    Prema informacijama ruskih novinskih agencija, humanitarni koridori za izlazak civila biće otvoreni iz Kijeva, Mariupolja, Harkova i Sumija, a sve na zahtjev francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

    “Ruske oružane snage, nakon zahtjeva Emmanuela Macrona ruskom lideru Vladimiru Putinu, proglašavaju prekid vatre u trajanju od 10 sati i otvaranje humanitarnih koridora. Civili će moći napustiti Mariupolj, Harkov, Sumi i Kijev”, saopćeno je.

    Takođe, naglašava se kako će ruska vojska detaljno pratiti proces evakuacije.

    “Tokom otvaranja humanitarnih koridora Oružane snage Ruske Federacije će vršiti kontinuirano praćenje evakuacije, uključujući i korištenje bespilotnih letjelica. Stoga upozoravamo da su svi pokušaji ukrajinske strane da još jednom remete humanitarne operacije i da za to optuže Rusiju beskorisni i bespredmetni”, saopštilo je rusko ministarstvo.

    Kako se navodi, uspostavljanje humanitarnih koridora i prekid vatre trebali bi uslijediti od 8 sati po centralnoevropskom vremenu.

  • SAD razmatraju s Poljskom isporuku borbenih aviona Ukrajini

    SAD razmatraju s Poljskom isporuku borbenih aviona Ukrajini

    Sjedinjene Američke Države aktivno razmatraju opciju dogovora s Poljskom o isporuci borbenih aviona ruske proizvodnje, izjavio je danas američki državni sekretar Entoni Blinken.

    Ukrajinski piloti već znaju kako upravljati njima, a Blinken je rekao da bi SAD mogle pružiti zamjenske avione Poljskoj.

    “Sada aktivno razmatramo opciju oko aviona koje bi Poljska mogla isporučiti Ukrajini, i gledamo kako bismo mogli da izvršimo nadokadu Poljskoj ako ona odluči da isporuči te avione”, rekao je Blinken.

    Naveo je da ne može govoriti o datumu kada bi se to moglo dogoditi, “ali mogu vam samo reći da to vrlo, vrlo aktivno razmatramo trenutno.”

    Ovo je sve došlo kao ideja nakon apela za dostavu borbenih aviona koji je uputio predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski.

    Ali, rusko ministarstvo odbrane upozorilo je susjede Ukrajine da ne daju nikakvu podršku ukrajinskim borbenim avionima, upozorivši da bi se “tako mogli naći direktno umiješani u sukob.”