Oznaka: ukrajina

  • Pregovori Rusije i Ukrajine se uskoro nastavljaju

    Pregovori Rusije i Ukrajine se uskoro nastavljaju

    Pregovori između Rusije i Ukrajine će uskoro biti nastavljeni, izjavio je danas šef komiteta Dume za međunarodne poslove i član ruske delegacije Leonid Slucki poslije večeras okončane treće runde pregovora sa Ukrajinom u Brestskoj oblasti u Bjelorusiji.

    On je, međutim, dodao da “Moskva ne laska sebi iluzijama da će sljedeći put biti rezultata”, prenosi agencija RIA Novosti.

    “Pregovori će se zaista brzo nastaviti. Nemojmo gajiti iluzije da će do konačnog rezultata doći na sljedećem koraku. Biće to prilično naporan i dosljedan rad”, proučio je Slucki.

    Napomenuo je da “konsultacije neće biti lake”.

    “Ne nadamo se da će naše kolege odmah zauzeti stav blizak našem i da će zatim potpuno ispuniti dogovor”, rekao je Slucki.

  • “Ne igrajte na kartu svrgavanja Putina i poradite na Kini”

    Treći svjetski rat ili drugi hladni rat? Na koga bi Zapad mogao da zaigra, odnosno ima li nekoga ko bi mogao da naslijedi Vladimira Putina? Da li će se pregovori Rusije i Ukrajine nastaviti na višem nivou kao pregovori Rusije i NATO? U šta treba ubjeđivati Kinu? U šta ulagati ako su ruski resursi – gas i nafta preskupi ili nedostupni?

    Na kraju da li je ruski oružani napad restart svega što do sada znamo i na šta smo navikli u međunarodnim odnosima ili je moguć povratak na odnose prije sukoba?

    Prema saznanjima Blica na nivou Evropske unije, njenih članica i SAD rade se i kruže izvještaji mogućeg ishoda ruskog napada na Ukrajinu, ali i daju preporuke tamošnjim vladama šta bi trebalo izbjegavati.

    Blic je imao uvid u jedan takav dokument, a sudeći po onome što je i BBC objavio prije nekoliko dana, izvještaji se baziraju na analizi nekoliko scenarija rata u Ukrajini i davanju procjene koliko je svaki od mogućih ishoda realan.

    Generalno, za sada, analize zapadnih država sa najvećom vjerovatnoćom pristupaju scenariju da iz sukoba u Ukrajini, svijet ulazi u “drugi hladni rat”. Sugestija je da se igra na sigurno – a to znači da se ne uzima u obzir kao varijanta niti da se oslanjanja na unutrašnje sukobe u Rusiji, mogućnost pobune ili svrgavanje Vladimira Putina.

    Osim u izvještajima i prema nezvaničnim saznanjima Blica iz nekoliko zapadnih ambasada u Beogradu, odbacuje se mogućnost da bilo koja opozicija ili demonstranti u Moskvi imaju moć da izvedu puč. Analizira se i narodni otpor Ukrajinaca – da li ova tragedija i žrtve mogu na terenu na bilo koji način promijeniti tok dešavanja…

    I u izvještaju trenutno se kao najizvjesnija opcija obrađuje “drugi hladni rat”. Prestrojavanje svijeta i tu ostaje kao otvorena dilema, ko će sve na kraju biti u bloku sa Rusijom. Iako niko sa sigurnošću sada ne može da utvrdi da će tako biti i do kraja, ali Kina i Indija i nadalje se vide kao partneri Moskve. Otuda se zapadnim vladama savjetuje da ‘porade’ na Kini jer je i ova država, prema procjenama, sve zavisnija od svjetske ekonomije, pa joj savez sa Rusijom prosto može biti preskup.

    Opcija “drugog hladnog rata” u sebi uključuje vojnu pobjedu Rusije na teritoriji Ukrajine. Ipak, pod malo vjerovatno ili gotovo nemoguće se podvodi da bi bilo koja vlada koju bi postavila Moskva u Kijevu, bila održiva. Takva vlada kako se procjenjuje ne bi imala podršku Ukrajinaca i u toj državi bi se u tom slučaju mogli očekivati stalni nemiri i pobune.

    Koliko je malo vjerovatno, po zapadnim analizama, da ostane vlast pod patronatom Moskve, identična ‘nikakva šansa’ se daje varijanti da Rusija odustane od Krima. Nategnuta bi bila i bilo koja varijanta da se Putinu predloži da na određeni period Donjeck i Lugansk budu pod patronatom neke međunarodne organizacije pa i neutralne poput Ujedinjenih nacija.

    U dokumentu u koji je Blic imao uvid, za sada ohrabrujuće zvuči da se više šansi daje “drugom hladnom ratu”, a time i zaustavljanju sukoba samo na relaciji Rusije sa Ukrajinom. Opcija “drugog hladnog rata” ne uključuje prelivanje oružanih sukoba na druge države, što je prateći element varijante treći svjetski rat.

    U ovom izvještaju se visokim zvaničnicima Evropske unije daju preporuke da “dobro izvagaju” izjave i prijetnje koje se upućuju Putinu i Rusiji. Kaže se i da bilo kakvo stavljanje Putina u “odbrambeni položaj”, pokušaj “satjerivanja u ćošak gdje nema prostora ni za jedna manevar” može biti okidač za prekogranični odgovor Rusije. Analiza kaže da, kako se ne zna pouzdano šta je i zaista ruska crvena linija, ne treba na slijepo opipavati prag tolerancije Vladimira Putina.


    Prema procjenama, u Ukrajinu nisu poslate najbolje trupe koje Rusija ima. Upravo u ovom podatku krije se bojazan da Putin možda računa na druge frontove i zato čuva elitne jedinice. Otuda i opomena bezbjednjaka evropskim političarima – suzdržite se od provokacija ukoliko niste spremni na treći svjetski rat. Ipak, ovakvom ratu se daje baš mala vjerovatnoća, tako da bi njegovo događanje moglo da se podvede pod slučajnost.

    Preporuka zapadnim državama je da strategiju oko Rusije ne grade na očekivanjima ili pretpostavkama. Među njima je i ona da bi mogli da zbace Putina. U izvještaju u koji je Blic imao uvid navodi se – niti ima naznaka da postoje zavjerenici, kao što ne bi mogli ni u bližoj budućnosti da se nađu, niti Zapad ima ‘izlaznu figuru’ za tu situaciju, odnosno Putinovu zamjenu.

    Kako će izgledati svijet poslije intervencije
    Osim mogućih scenarija ishoda rata koji su dio povjerljivih izvještaja, pojedine organizacije koje se bave strateškim procjenama objavile su svoje analize u kratkim crtama i za javnost. Blic prenosi nekoliko tačaka procjene jedne od najozbiljnijih svjetskih mreža “European principal group” koja okuplja globalne kompanije koje se bave geostrateškim analizama i procjenama.

    Pokazalo se za sada sankcije ne pomažu. Potrebni su novi izvori energije koji bi što više Rusiju isključili kao bitnu. Zapadni državnici moraju da uđu u proces promjena u Evropi. Prenosimo nekoliko tačaka analize:


    Putin je uključio sankcije u svoje dugoročno planiranje. Biće potrebni inovativni i novi pristupi da bi imali uticaj. Tako ni isključivanje Rusije iz svjetskog platnog prometa (SVIFT) nije srebrni metak, već upravo to može dovesti do stvaranja rivalske alternative. Preduzeća će morati da smanje ili se potpuno oslobode od ruske zavisnosti.

    Ne postoji kratkoročno rješenje i nema povratka na predratni status: Čak i ako Rusija pobijedi vojno ili primora ukrajinsku vladu da postigne sporazum, upotreba sile je promjenila evropski bezbjednosni pejzaž sve dok Rusija ostaje zaglavljena u agresivnom antizapadnom načinu razmišljanja.

    Zapadnoj Evropi će biti potrebna politička promjena kako bi se suočila sa novom realnošću.

    Energetska sigurnost: Cijena suočavanja sa Rusijom dolazi po cijeni većih troškova energije i smanjenja oslanjanja na ruske prirodne resurse. Ovo takođe zahtjeva inovativna i nova rješenja, od nove nuklearne energije, do hidro i biomase na Balkanu. Zelenom dogovoru je potrebno i ubrzanje i kompromis da bi se zadovoljila potražnja. Biće potrebni američki uljni škriljci i nafta Sjevernog mora.

    – Strateške komunikacije: Ako Rusija treba da bude izolovana, onda je veća potreba da se suprotstavi njenoj propagandnoj mašineriji. Izgrađivane godinama i dobro opremljene, laži traže ponovljeno pobijanje. Poruke treba da dođu do ruskih ljudi koristeći influencere kao što su sportske zvijezde.

    Rusi protiv Kremlja
    – Ruski narod protiv Kremlja: Jedan tračak nade je da neki obični ruski ljudi pokazuju odbojnost prema Putinovom ratu protiv njihovih ukrajinskih rođaka. Ako se Putin ogriješio, onda bi se vremenom narod mogao pokazati većom prijetnjom od NATO.

  • Bajden potvrdio: Riješeni smo da nastavimo podizati troškove Rusiji

    Bajden potvrdio: Riješeni smo da nastavimo podizati troškove Rusiji

    Američki predsjednik Džo Bajden i lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije potvrdili su u video pozivu svoju riješenost da nastave da podižu troškove Rusiji zbog njene “ničim izazvane i neopravdane operacije u Ukrajinu”, saopštila je Bijela kuća.

    Bajden, francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron), njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) i britanski premijer Boris Džonson (Johnson) “podvukli su svoju posvećenost da nastave da pružaju sigurnosnu, ekonomsku i humanitarnu pomoć Ukrajini”, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

  • Završena treća runda pregovora između Rusije i Ukrajine

    Završena treća runda pregovora između Rusije i Ukrajine

    “Završena je treća runda pregovora između Ruske Federacije i Ukrajine”, saopštila je ambasada Rusije u Bjelorusiji, prenosi TAS S.

    Pregovori su trajali oko tri sata.

    Član ukrajinske delegacije je nakon pregovora sa Ruskom Federacijom rekao da ima malog napretka u poboljšanju logistike humanitarnih koridora.

    “Nastavljene su intenzivne konsultacije između Ukrajine i Ruske Federacije o pitanjima rješavanja, uključujući prekid vatre”, rekao je savjetnik šefa kabineta Zelenskog.

    Ukrajinska delegacija je helikopterom napustila Belovešku pušču, javlja dopisnik TAS S-a.

  • Austrijski kancelar o odnosu Rusija – Ukrajina: Ostajemo neutralni

    Austrijski kancelar o odnosu Rusija – Ukrajina: Ostajemo neutralni

    Austrijski kancelar Karl Nehamer izjavio je da se namjerava zauzeti za to da njegova zemlja ostane neutralna u svjetlu rata i ruskog napada na Ukrajinu.

    “Austrija je bila neutralna, jest neutralna, a takva će i ostati”, kazao je Nehammer novinarima tokom posjete Kataru.

    Neutralnost je važna, istakao je austrijski kancelar dodavši da pitanje austrijske neutralnosti smatra zatvorenim.

    Protiveći se svemu onome što stoji iza rata u Ukrajini austrijski političari i mediji počeli su postavljati pitanje o tome treba li se zemlja pridružiti NATO-u.

    I Pamela Rendi-Wagner, predsjedateljica austrijske Socijaldemokratske stranke, druge najveće austrijske stranke nakon Nehammerove Austrijske narodne stranke, već je odbacila takav pravac aktivnosti.

    Umjesto toga ona se založila za učinkovitu vojsku i za bolju saradnju po pitanjima sigurnosti i vanjske politike u Evropi.

  • Rusija: U Ukrajini pronađene laboratorije za proizvodnju vojno-biološkog oružja

    Rusija: U Ukrajini pronađene laboratorije za proizvodnju vojno-biološkog oružja

    Načelnik službe za radiacionu, hemijsku i biološku zaštitu Oružanih snaga Rusije Igor Kirilov saopštio je da je u Lavovu, Harkovu i Poltavi navodno pronađeno 30 laboratorija za proizvodnju vojno- biološkog oružja.

    “Analiza je pokazala da su u biološkoj laboratoriji u Lavovu pronađeni uzorci kuge, antraksa i bruceloze, a uzročnici difterije, salmonele i dizenterije u laboratorijama u Harkovu i Poltavi”, rekao je Kirilov.

    Prema njegovim riječima, navodno su samo u Lavovu uništena 232 kontejnera sa patogenima koji izazivaju leptospirozu, 30 sa tularemijom, deset sa brucelozom i pet sa kugom.

    Rusko ministarstvo odbrane je saopštilo da je u Ukrajini navodno formirana mreža od oko 30 bioloških laboratorija, u kojima su se prema njihovim riječima sprovodile aktivnosti koje je naručilo Ministarstvo odbrane SAD, prenosi TAS S.

    Vlasti u Ukrajini se još uvijek nisu oglasile povodom ovih optužbi.

  • Makron o Ukrajini: Situacija se pogoršava iz dana u dan

    Makron o Ukrajini: Situacija se pogoršava iz dana u dan

    Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da se situacija u Ukrajini pogoršava svakim danom i da će Francuska nastaviti da vrši pritisak na Rusiju kroz sankcije.

    “Situacija se svakim danom sve više pogoršava. Ljudi umiru, nastaje premor… Nismo uspjeli da postignemo prekid vatre”, rekao je Makron televiziji LCI, prenosi Rojters.

    Rusija je najavila danas otvaranje novih “humanitarnih koridora” za transport Ukrajinaca zarobljenih u zonama artiljerisjkih dejstava, ali do Rusije ili Bjelorusije, što je Kijev odmah osudio i ocijenio kao “nemoralan trik”.

    Makron je ponudu o otvaranju humanitarnih koridora prema Rusiji za ukrajinske civile takođe kritikovao i ocijenio da je riječ o “licemernoj retorici i cinizmu Moskve”.

    “Problem neće biti riješen koridorima koji su odmah ugroženi. Reći da ćemo zaštititi ljude tako što ćemo ih dovesti u Rusiju je licemjerno”, poručio je Makron i ocijenio da je riječ o “cinizmu koji je nepodnošljiv”.

    Jelisejska palata je saopštila da je predsjednik Francuske tražio širi prekid vojnih operacija u Ukrajini i zaštitu civila.

  • Johnson: U igri je bojkot ruske nafte i plina

    Johnson: U igri je bojkot ruske nafte i plina

    Britanski premijer Boris Johnson ponovio je da je bojkot ruske nafte i plina mogućnost koju Zapad i dalje razmatra.

    “Moramo razmišljati kako da prestanemo biti ovisni o ruskoj nafti i plinu. To svi rade, svi su na istom putu”, rekao je Johnson.

    Danas je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio od međunarodne zajednice da bojkotuje ruski izvoz i pozvao na bojkot isporuka Rusiji.

    “Ako se ne žele pridržavati civilizovanih pravila, ne bi trebali primati ni dobra ni usluge od civilizacije. Neka ih rat hrani”, rekao je.

  • Šerman: Biće sve teže slati oružje Ukrajini

    Šerman: Biće sve teže slati oružje Ukrajini

    Zamjenica državnog sekretara SAD Vendi Šerman izjavila je danas da će možda biti sve teže transportovati oružje u Ukrajinu narednih dana.

    “Od suštinske važnosti je da pošaljemo ono što je tražio predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. On zna šta je vojsci potrebno”, rekla je Šerman tokom brifinga u Madridu, prenio je Rojters.

    Ona je u radnoj posjeti Španiji, Turskoj i sjevernoj Africi.

    “Ovo će možda postati teže narednih dana i moraćemo da nađemo druge načine da rješimo problem”, rekla je Šerman, ne ponudivši više detalja.

  • Počela treća runda pregovora

    Počela treća runda pregovora

    Treća runda pregovora ruske i ukrajinske delegacije počela je danas u Bjelorusiji, javlja Rojters pozivajući se na Interfaks.

    Ukrajinska delegacija doputovala je, uz pomoć dva helikoptera, u Belovešku Pušču, javio je ranije ruski TAS S.

    Prethodno je na mjesto održavanja pregovora stigla i ruska delegacija.

    Prve dve runde pregovora održane su na teritoriji Bjelorusije 29. februara i 3. marta.