Oznaka: ukrajina

Makron: Prema Rusiji i Rusima odnositi se sa poštovanjem
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je tokom predizborne kampanje da se prema Rusiji i njenom narodu treba odnositi sa poštovanjem.
- Neophodno je nastaviti dijalog sa liderima čak i kada se iznose razlike, jer će na kraju doći do povratka za pregovarački sto – naveo je Makron na sastanku sa biračima u pariskom kvartu Poasi, dodajući da Rusiju i ruski narod uvijek treba tretirati sa poštovanjem.
On se zauzeo da se “učini sve da se spriječi eskalacija i širenje neprijateljstava” u Ukrajini.
- Nemoguće je izgraditi trajni mir ako Rusija ne učestvuje u izgradnji sveobuhvatne bezbjednosne arhitekture na našem kontinentu, jer istorija i geografija to nalažu – izjavio je francuski predsjednik.
On je dodao da se mora nastaviti sa pregovorima sa ruskim i bjeloruskim narodom.
- Naša odgovornost je da sačuvamo sve veze koje možemo da sačuvamo. Mi to moramo da učinimo uz pomoć predstavnika iz svijeta kulture, nauke i tehnike i nevladinih organizacija – rekao je Makron.
Predsjednički izbori u Francuskoj zakazani su za 10. i 24. april. Osim Makrona u trci za predsjednika učestvuje još 11 kandidata, podsjeća TASS.
8 Marta, 2022
Zelenski: Ohladio sam po pitanju NATO, ima mjesta za razgovor o Krimu i Donbasu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, na pitanje o mogućnosti priznanja Krima i samoproglašenih republika Donbasa, izjavio da postoji mogućnost da vlasti u Kijevu razgovaraju i pronađu kompromis i dodao da je ohladio po pitanju ulaska Ukrajine u NATO, prenosi agencija RIA Novosti.

“Možemo da razgovaramo o tome i nađemo kompromis o tome kako će ljudi nastaviti tamo da žive”, odgovorio je Zelenski na pitanje o mogućnosti priznanja Krima, kao i samoproglašene Donjecke i Luganske Narodne Republike, a prenose mediji.

“Ono što mi je važno je da shvatim je kako će živjeti ljudi na tim teritorijama, ko želi da bude dio Ukrajine”, napomenuo je ukrajinski lider.

Kako je dodao, ovo pitanje je komplikovanije od samog njihovog priznanja.

“Ovo je još jedan ultimatum, a mi nismo spremni za ultimatume”, rekao je Zelenski, javlajju RIA novosti.

Kako kaže, ono što mora da se učini je da ruski predsjednik Vladimir Putin počne da razgovara, da stupi u dijalog.

Ranije je pomoćnik predsjednika Rusije i šef delegacije na pregovorima sa Ukrajinom Vladimir Medinski u intervjuu za RT izjavio da se nada da će tokom pregovora uspjeti da se pronađe rješenje na temu priznanja Krima i Donbasa.

Kako javljaju ukrajinski mediji, Zelenski je rekao da se “ohladio” po pitanju ulaska Ukrajine u NATO.

“Što se tiče NATO-a, ohladio sam se na ovo pitanje nakon što smo shvatili da NATO nije spreman da prihvati Ukrajinu. Alijansa se plaši kontradiktornih stvari i konfrontacije sa Rusijom”, rekao je Vladimir Zelenski za ABC.

“Nećemo biti zemlja koja nešto moli na kolenima.”

8 Marta, 2022
Milioni maraka zarobljeni u Rusiji i Ukrajini

Privrednicima iz Republike Srpske zbog dešavanja na istoku zarobljeni su milioni maraka koje trenutno ne mogu da naplate za robu isporučenu u Rusiju i Ukrajinu, a osim toga i sva razmjena s tim zemljama je stala i pitanje je da li će i kada šleperi ponovo krenuti ka tom tržištu.

Prema podacima Privredne komore RS, spoljnotrgovinska razmjena Srpske i Rusije u prošloj godini iznosila je 90,4 miliona maraka, što čini 0,9 odsto ukupne vrijednosti robne razmjene koju je RS ostvarila s inostranstvom. Iako je obim razmjene nizak, Rusija se ubraja u top 20 spoljnotrgovinskih partnera Srpske. Od ukupnog iznosa, na izvoz se odnosilo 21,5 miliona maraka, a među proizvodima koje smo plasirali u Rusiju izdvajaju se nafta, jabuke, kruške, namještaj i obuća. Sa druge strane, iz te zemlje u Srpsku se najviše uvoze naftni gasovi, ulja, mineralna đubriva i krv neophodna za terapiju, piše Glas Srpske.

Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni Srpske i Ukrajine u 2021. godini vrijednost iste iznosila je 11,5 miliona maraka što čini 0,05 odsto ukupne razmjene sa inostranstvom. Od ukupnog iznosa, na plasman robe odnosilo se 2,4 miliona KM, a dominirale su željezne i čelične konstrukcije, neobrađeno drvo i krompir. Iz Ukrajine u Srpsku lani su se najviše uvozili listovi furnira, obrađeno drvo, te šećerna repa i trska.

Vlasnik firme “Poljoagro” iz Šamca Saša Spasojević istakao je za “Glas Srpske” da su u Rusiju izvozili sadnice voća.

“Imamo nenaplaćenih oko 300.000 evra. Situacija je konfuzna i sve što se dešava otežava nam poslovanje, niti se zna da li ide prevoz, ni koja je banka u sistemu SWIFT-a ni ništa. Svaka prognoza je neizvjesna”, rekao je Spasojević.

Isti problemi pritišću i preduzeće “Agroimpeks”, koje je u Rusiju izvozilo jabuke.

“Prekinut je platni promet i to nije prekinula Rusija, već posredničke banke u Evropi. Čekamo oko 300.000 evra. Ugovori su takvi da od trenutka kada prime robu oni imaju tri mjeseca za plaćanje. Dok čekamo bukvalno smo mrtvi, ide rezidba voća, potrebna je nabavka hemije i sve stoji. Đubrivo je poskupjelo 300 odsto, a ako ne prihraniš voće nemaš ništa”, rekao je direktor tog preduzeća Nikola Vukelić.

Dodao je da je Vlada RS najavila pomoć i za voćare, te da će im to sigurno dobro doći. Vukelić je rekao da nisu imali utovar duže od 15 dana a i pitanje je kada će.

“Ne možemo raditi napamet, neko mora dati garanciju”, kazao je Vukelić.

Proizvode iz metalnog sektora na istok plasiralo je i srbačko preduzeće “Fora”, a direktor te firme Radoslav Kusić kaže da trenutno nemaju nenaplaćenih potraživanja, ali da je i poslovanje stopirano.

“Početkom decembra prošle godine imali smo dogovor sa jednom firmom u Ukrajini, isporučili smo im robu, naplatili, međutim, imajući u vidu da je firma u Harkovu pitanje je šta će biti dalje”, rekao je Kusić, dodajući da su obustavljene i sve isporuke za Rusiju.

Kusić kaže da je domaćim privrednicima ogroman problem i to što se iz Rusije i Ukrajine mahom uvozi čelik i aluminijum, a cijene su enormno skočile.

“Rusija je jedan od najvećih proizvođača sirovog aluminijuma. U proteklih sedam dana čelika ili nema ili su cijene veće za 30 odsto”, kazao je Kusić.

Privredna komora RS pozvala je juče privredna društva, koja imaju problem naplate potraživanja od poslovnih partnera iz Ukrajine i Rusije, da joj dostave detaljno opisane probleme uz jasne dokaze kako bi bili proslijeđeni Vladi Srpske, s ciljem traženja zajedničkih rješenja.

To je jedan od rezultata sastanka privrednika sa predsjednikom Vlade Radovanom Viškovićem i resornim ministrima, koji je Komora organizovala 4. marta. Iz Komore naglašavaju da će nastaviti pratiti dešavanja koja utiču na poslovanje privrede i Vladi redovno dostavljati informacije o problemima sa kojima su privrednici suočavaju, kako bi se pronašla najbolja moguća rješenja.

Promjena banke
Nikola Vukelić je ispričao da i kada bi htjeli da mijenjaju banku preko koje bi se u narednom periodu vršilo plaćanje to zahtijeva komplikovane i dugotrajne procedure.

“Do sada je to funkcionisalo tako da na šest mjeseci stopiraju plaćanje kako bi sve provjerili, da li je ta banka u redu, da li smo mi u redu, bukvalno sve”, kazao je Vukelić.

8 Marta, 2022
Janukovič se obratio Zelenskom: Herojstvom se ne razmeće

Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, koji je svrgnut 2014. godine, pozvao je aktualnog šefa Ukrajine Volodimira Zelenskog da zaustavi krvoproliće i sklopi mir. To se navodi u izjavi Janukoviča, prenosi TASS.

“Želim da se obratim Volodimiru Zelenskom na predsjednički, pa čak i pomalo očinski način”, napisao je Janukovič. “Volodimire Aleksandroviču, možda sanjate da postanete pravi heroj! Ali herojstvom se ne razmće, ne radi se o borbi do posljednjeg Ukrajinca”, stoji u Janukovičevom obraćanju.

“Veoma dobro razumijem da imate mnogo savjetnika, ali lično ste dužni po svaku cijenu zaustaviti krvoproliće i postići mirovni sporazum. To se od vas očekuje u Ukrajini, Donbasu i Rusiji. Ukrajinski narod i vaši partneri na Zapadu biće vam zahvalni”, zaključio je bivši predsjednik Ukrajine, prenosi TASS.

8 Marta, 2022
Pod kontrolom ukrajinskih snaga još samo nekoliko gradova

Ministarstvo spoljnih poslova samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) objavilo je da je od ukrajinskih trupa “oslobođena skoro cijele teritorije republike”.

U saopštenju se navodi da su snage Narodne milicije te samoproglašene republike oslobodile su 73 naselja u LNR i DNR, prenosi Sputnjik.

Dodaje se da je pod kontrolom Oružanih snaga Ukrajine ostalo još nekoliko gradova: Rubežno, Sjeverodonjeck, Lisičansk, Zoloto, Popasna i pojedinačna susedna sela.

-Na oslobođenim teritorijama Republike nastavlja da djeluje nekoliko raštrkanih nacionalističkih bandi – ostataka oružanih formacija potisnutih iz oslobođenih naselja i utvrđenih područja. Nastavlja se rad na njihovom pronalaženju i likvidaciji – dodaje se u saopštenju.

8 Marta, 2022
Ukrajina: Ruska invazija je jako usporena, zbog toga pribjegavaju psihološkom ratu i kriše pravila ratovanja
Vojska Ukrajine je objavila svoje najnovije procjene o ruskoj invaziji rekavši da “neprijatelj nastavlja ofanzivnu operaciju, ali je tempo napredovanja njegovih trupa značajno usporen”, prenosi Index.

Trinaestog dana ruskog napada Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine rekao je da od 6 sati po lokalnom vremenu ukrajinski vojnici nastavljaju odbranu u južnom, istočnom i sjevernom sektoru. Glavni grad Kijev i sjeverni grad Černihiv još su u ukrajinskim rukama. Dodaje se kako je protuzračna obrana zemlje uspješno odbijala raketne i zračne napade.
- Okupatori su demoralizovani i sve više pribjegavaju pljački i kršenju pravila međunarodnog humanitarnog prava o vojnom sukobu – navela je ukrajinska vojska.
Ukrajinci tvrde kako Rusija sada pribjegava psihološkom ratu i da su stvorene grupe ruskih snaga. Oni su navodno zaduženi za obavljanje zadaća vezanih za “provođenje propagandnog rata” na okupiranim područjima, s ciljem da utiču na lokalno stanovništvo.
8 Marta, 2022
Šta je Azov, ozloglašeni bataljon, koji stalno spominju Rusi?

Od svih vojnih jedinica u Ukrajini najintrigantnija je bataljun Azov. Radi se o vojnoj jedinici koja je prerasla u ideološko-politički pokret, čija je centralna baza kraj grada Mariupolja, koji leži na obali Azovskog mora. Mariupolj je jedan od gradova koji su najteže stradali u ovoj ruskoj invaziji.

Radi se o desničarskoj vojnoj jedinici sastavljenoj od ultranacionalista, koje se nerijetko optužuje da njeguju neonacizam, a posebno je spominju Rusi kao opravdanje za “denacizaciju” Ukrajine. Jedinica je na svom početku brojila blizu 900 vojnika, a sad prema procjenama broji njih 2.500. Svi su dobrovoljci.

Jedinica Azov ušla je u fokus svjetske javnosti 2014. godine, kad je i osnovana zbog sukoba koji je izbio na istoku Ukrajine između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj te proruskih paravojnih formacija samoproglašene Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike na drugoj strani.

Bataljon su osnovali pripadnici desničarskih organizacija, između ostalog članovi organizacije Patrioti Ukrajine i Nacional-socijalističkog saveza Ukrajine, koji je nastao 2008. godine s ciljem uspostave nacional-socijalizma u Ukrajini. Uskoro se bataljon dokazao u vojnom smislu, da bi u novembru postao dio ukrajinske vojske, uprkos brojnim optužbama za ratne zločine, poput mučenja ratnih zarobljenika, piše Index.

Azov je u međuvremenu osnovao i svoje političko krilo, Nacionalni korpus, paravojnu jedinicu nazvanu Nacionalna milicija, Omladinski korpus, a ima i sportski bar, teretane i “društveni centar” poznat kao Kozačka kuća, nedaleko od Majdana. Tijekom kampanje za ukrajinske parlamentarne izbore 2019. godine, stranka Nacionalni korpus je formirala ujedinjenu radikalno-desničarsku partijsku listu s Vladinom inicijativom Jaroša, Desnim sektorom i Svobodom. Ova koalicija je osvojila svega 2,15% glasova na nacionalnoj izbornoj listi i nije uspjela osvojiti niti jedno mjesto Vrhovnoj radi.

Znakovita poruka Čečenima
Prije sedam dana pojavila se snimka, objavljena na zvaničnom Telegam kanalu Nacionalnog korpusa, na kojoj navodni pripadnik Azova umače metke u svinjsku mast. Bila je to poruka Čečenima da u Ukrajini nisu dobrodošli.

“Draga braćo muslimani, kod nas u raj nećete. Nećete smjeti u raj. Idite kući, molimo vas. Ovdje ćete naići na nevolje. Hvala na pažnji, doviđenja”, govori muškarac na snimci. Snimku je preuzela i Al Jazeera, ali nije uspjela provjeriti njezinu autentičnost.

8 Marta, 2022
Zelenski Rusima: “Sada ću reći jedno: ostajem ovde”

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će ostati u kabinetu predsednika u Bankovoj ulici u Kijevu onoliko koliko je potrebno za pobedu u ratu.On je u video poruci ispričao da je pre skoro tri godine, kada je stupio na dužnost, palnirao da preseli Kancelariju predsednika kako bi rasteretio centar Kijeva, prenosi Ukrinform.

“Sada ću reći jedno: ostajem ovde, ostajem u Kijevu, na Bankovoj, ne krijem se i ne plašim se bilo koga”, naveo je Zelenski.

On je optužio Rusiju da je poslala tenkove nakon što je postignut dogovor o humanitarni koridorma.

“Postojao je dogovor o humanitarnim koridorima. Da li je funkcionisao? Ruski tenkovi su radili umesto njih. Čak su minirali put kojim su pristali da prevoze hranu i lekove za ljude i decu do Mariupolja”, rekao je Zelenski, prenosi Unian.

Zelenski još tvrdi da “ruski okupatori čak uništavaju autobuse za evakuaciju ljudi”.

Zelenski je rekao da će Ukrajina insistirati na pregovorima sa Rusijom sve dok ne pronađe način da kaže Ukrajincima kako da dođu do mira.

“Već je održana treća runda pregovora, ja bih rekao treća i konačna, ali mi smo realisti, zato ćemo razgovarati, insistirati na pregovorima dok ne nađemo način da kažemo našim ljudima: ovako ćemo doći do mira”, rekao je Zelenski, prenose RIA Novosti.

8 Marta, 2022
Kuleba: Razgovor sa Lavrovom planiran za 10. mart

Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba rekao je dabas da je njegov sastanak sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u Turskoj zakazan za 10. mart.

””Ako Lavrov 10. marta stigne u Antaliju, i ja ću otići, sjesti i razgovarati””, rekao je Kuleba na konfernciji za novinare, prenijele su RIA Novosti.

Ranije je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla da je planiran sastanak ministara spoljnih poslova Rusije i Ukrajine, uz učešće turskog ministra spoljnih poslova Mevluta Čavušoglua na marginama diplomatskog sastanka u Antaliji.

8 Marta, 2022
Putin pojasnio koga je poslao da ratuje u Ukrajini, kao i ko neće ići na front

Predsjednik Rusije, Vladimir Putin rekao je ranije ove večeri da Rusi neće biti mobilisani i da neće biti prisiljeni da ratuju u Ukrajini.

On je rekao da u sukobe nisu učestvovali vojni obveznici i da će biti korišćeni samo profesionalni vojnici.

– Naglašavam da vojni obveznici ne učestvuju u sukobima i neće učestvovati. Takođe neće biti dodatnih poziva za rezervne snage – rekao je ruski predsjednik u televizijskoj poruci povodom obilježavanje Međunarodnog dana žena.

Desetine hiljada ruskih vojnika ušlo je u Ukrajinu od početka sukoba 24. februara, a SAD su saopštile da je skoro 150.000 vojnika raspoređeno na ukrajinskoj granici prije nego što je invazija počela.

Kako su nedavno objavili pojedini mediji, prema njemačkim obaveštajnim podacima prve talase napada uglavnom sprovodili neiskusni, mladi vojnici koji su često bili na služenju vojnog roka. Taktika bi mogla biti da su ove jedinice čak i žrtvovane da bi se ukrajinska vojska prvobitno angažovala i iscrpila u borbi, prenosi portal Indeks.

Nakon toga bi bile raspoređene nove, bolje opremljene i mnogo iskusnije jedinice, posebno za postavljanje opsadnih prstenova oko gradova, a za očekivati je, navodi BND, da će na kraju biti zauzet glavni grad Kijev, piše Blic.

8 Marta, 2022