Britanski premijer Boris Džonson izjavio je danas da se plaši da će Rusija rasporediti hemijsko oružje u Ukrajini.
“Stvari koje čujete o hemijskom oružju dolaze direktno iz njihovog udžbenika”, rekao je Džonson u intervjuu za Skaj njuz, prenosi agencija Rojters.
Prema njegovom mišljenju, jedini način da se završi rat u Ukrajini je da ruski predsjednik Vladimir Putin shvati da je napravio “katastrofalnu grešku”.
Ruski borbeni avioni nisu korišćeni blizu Marijupolja u Donbasu, saopštio je portparol Ministarstva odbrane Rusije Igor Konašenkov.
“Ruski ratni avioni apsolutno nisu imali zadatak da gađaju mete na zemlji blizu Marijupolja”, rekao je Konašenkov.
On je naglasio da je navodni vazdušni napad na “Bolnicu broj tri” u Marijupolju “potpuno inscenirana provokacija sa ciljem održavanja antiruskog osjećanja među ljudima na Zapadu”.
Konašenkov je podsjetio da je Rusija u više navrata napomenula da su medicinske ustanove u Marijupolju, uključujući pomenutu bolnicu, prestale sa rutinskim radom krajem februara, te da su ukrajinski nacionalisti “odvukli” pacijente i osoblje tih ustanova.
Prema njegovim riječima, “Bolnica broj tri” je zbog prednosti lokacije blizu centra grada reorganizovana u položaj nacionalnističkog bataljona “Azov”, te da o tome govore oni koji su pobjegli iz Marijupolja u Kijev i Donjecku Narodnu Republiku, javio je TASS.
Konašenkov je naveo da su se, sudeći po fotografijama teritorije bolnice, dogodile dvije namjerne eksplozije – pod zemljom i nisko kod bolničke zgrade.
“Fotografija oštećene zgrade mogla bi da bude obmanjujuća za neprofesionalnu publiku u Evropi i SAD, koja je bila meta ove laži, ali ne za stručnjake. Ne bi ostalo ništa od spoljašnjih zidova zgrade da je bila avionska bomba”, dodao je Konašenkov.
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan razgovarao je telefonom s američkim predsjednikom Joeom Bidenom o ruskom napadu na Ukrajinu, ali i o odnosima Turske i SAD-a.
U saopštenju iz ureda turskog predsjednika navodi se da ova država nastavlja pružati napore za postizanje političkog rješenja između Rusije i Ukrajine. Predsjednik Erdogan je ukazao na važnost dijaloga Turske sa obje strane i olakšavanja pozicije u traženju rješenja u slučaju daljeg produbljivanja krize.
“To što su ruski i ukrajinski ministar vanjskih poslova imali priliku danas razgovarati licem u lice u Antaliji je važno. Održavanje tog sastanka, čiji je domaćin bila Turska je samo po sebi diplomatska pobjeda”, rečeno je iz ureda predsjednika Erdogana.
Ističe se kako Turska očekuje da se proces nabavke 40 novih aviona iz SAD-a i modernizacija postojećih F-16 što prije okonča.
Erdogan je napomenuo da je krajnje vrijeme da se ukinu sve sankcije Turskoj u sektoru odbrambene industrije.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je danas u obraćanju ukrajinske partnere širom svijeta da donesu rješenja zasnovana na stvarnosti, a ne na apstraktnim mišljenjima.
On je rekao da se lideri okupljaju da razgovaraju o ratu i članstvu Ukrajine u NATO i istakao da zna koji od tih lidera podržavaju Ukrajinu, prenio je Bi-Bi-Si.
Govoreći o ratu, on je rekao da ukrajinski muškarci i žene brane svoju državu 15. dan i odbijaju napade u ključnim oblastima.
Zelenski je potvrdio da su tri osobe, uključujući jedno dijete, poginule u bombaškom napadu na porodilište u Marijupolju i kazao da je lažna tvrdnja Rusije da u bolnici nije bilo pacijenata.
Rusi su napravili, kako je naveo predsjednik Ukrajine, humanitarnu katastrofu i dodao da mu je srce slomljeno od onoga što su okupatori uradili ukrajinskim gradovima i državi.
On je kazao da Rusija želi da ponizi ukrajinski narod i da ga natjera da klekne i uzme hljeb i vodu iz njihovih ruku.
“Nismo postali robovi i nikada nećemo – jer ovo je naš duh i ovo je naša sudbina”, naglasio je Zelenski.
Gledajući unaprijed, on je naveo da će poslije rata sve biti obnovljeno po najvišim standardima, a da Vlada već planira obnovu.
“Od ruske invazije neće ostati ni traga”, dodao je on.
Zelenski je izjavio da će ruski propagandisti snositi odgovornost za saučesništvo u ratnim zločinima, prenio je Si-EN-En.
“Ruski građani će vas mrzjeti što ste ih dugo godina dosljedno lagali. Kada osjete posljedice vaših laži, osjetiće u svojim novčanicima, sve manjim mogućnostima, sa pokradenom budućnošću ruske djece”, rekao je on.
“Rat nikada nije izolovan. Uvijek šteti žrtvi, ali i agresoru. Samo agresor to shvati kasnije. Ali uvijek razumije i uvijek pati”, kazao je Zelenski.
Pomaganje narodu Donbasa bila je dužnost Rusije i nije bilo drugog izbora, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je na sastanku sa članovima Vlade Rusije podsjetio da je narod tokom “beskrajnih” osam godina sukoba u Ukrajini morao da preživi u podrumima.
“Njihova djeca su odrasla i krenula u školu. U takvim uslovima, sa pacovima koji trče okolo. Zaista, naša dužnost je bila da podržimo te ljude i da im pomoglemo. Nije bilo drugog izbora. Nismo imali priliku da se pozabavimo time na drugi način”, naglasio je Putin.
Putin je zahvalio svima zbog pokazivanja saosjećanja i pružanja pomoći ljudima koji su evakuisani iz Donbasa, kojima je ta pomoć bila potrebna, javio je TASS.
Ruski lider napomenuo je da je velika podrška naroda “jasan znak da je odluka Rusije da pomogne Donbasu bila ispravna”.
“Veoma rječit znak je to što je naš narod odgovorio na potrebu pružanja pomoći tim ljudima. To pokazuje da naš narod u velikoj mjeri podržava naše postupke i da je naša odluka da podržimo Donbas bila ispravna”, naveo je Putin.
Putin je 24. februara odlučio da započne specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, na zahtjev lidera samoproglašenih republika u Donbasu.
On je tada naglasio da planovi Moskve ne uključuju okupiranje ukrajinske teritorije, a Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su mete objekti vojne infrastrukture u Ukrajini te da operacija ne predstavlja opasnost za civilno stanovništvo i da mete nisu ukrajinski gradovi.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi, razgovarali su danas na sastanku u Antaliji o zaštiti nuklearnih energetskih objekata u Ukrajini u kontekstu ruske specijalne vojne operacije u toj zemlji.
To je na Telegramu objavila portparolka ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Grosi je potvrdio da se razgovaralo o bezbjednosnoj situaciji u ukrajinskim objektima, napominjući da je sastanak u cjelini bio konstruktivan, prenosi agencija TAS S.
On je kazao da za sada nema odluke o trilateralnom sastanku IAEA sa Rusijom i Ukrajinom, na kojem bi se razgovaralo o trenutnoj situaciji.
Tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini, ruske oružane snage preuzele su kontrolu nad bivšom nuklearnom elektranom u Černobilju i nulearkom Zaporožju.
Zaharova je juče na konferenciji za medije rekla da situaciju u obje nuklearne elektrane zajednički kontrolišu ruski vojnici, ukrajinski specijalisti i Nacionalna garda.
“Nikada nisam vidio zemlje članice ovako ujedinjene. To se odnosi i na naše transatlantske partnere. Putin je vjerovao da će da osvoji Ukrajinu i nije uspio. Vjerovao je da će da nas podijeli i nije uspio. Vjerovao je da će da oslabi transatlnske veze i nije uspio. Sada mora da zaustavi rat”, poručio je Borel.
On kaže da će lideri EU na dvodnevnom samitu u Parizu razgovarati o tome kako da stave dodatni pritisak na Rusiju da zaustavi rat i ubijanje civila, ali i kako da rade na sopstvenoj odgovornosti kroz energetsku nezavisnost, vojnu osposobljenost i jaču ekonomiju.
Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuel Žiofre izjavio je danas da je jasna specifična pozicija Srbije o ratu u Ukrajini, kao i da EU cijeni podršku ukrajinskom teritorijalnom integritetu.
On je za RTS rekao da Unija cijeni i činjenicu da je Srbija podržala rezoluciju u Generalnoj skupštini UN, u kojoj se Rusija oštro osuđuje zbog rata koji vodi u Ukrajini.
– Cijenimo činjenicu da je Srbija podržala 141 članicu UN u svojoj podršci žrtvama i osuđivanju Rusije za ovaj napad. To je važan stav. Takođe, cijenimo i to što se Srbija priključila humanitarnoj pomoći Ukrajini i što poštuje veliki broj deklaracija koje je EU donela na temu sukoba – rekao je Žiofre.
On naglašava strateški cilj Srbije da postane članica EU, te navodi da se, kao od svake zemlje kandidata, i od nje očekuje da uskladi svoju spoljnu politiku sa politikom EU.
– Nama je jasno da Srbija ima specifičnu istoriju i da je u specifičnim okolnostima i stalno razgovaramo sa Vladom na temu očekivanja postepenog usklađivanja sa politikom EU – naveo je Žiofre.
Dodao je da je cilj pojačavanja snaga EUFOR u BiH još prvog dana rata – da se obezbjedi bezbjednost i sigurnost, kao mjera predostrožnosti.
– Mislimo da je veoma važno da se sačuva mir i stabilnost u ovom dijelu svijeta i ne vidimo zašto građani Balkana treba da plaćaju cijenu ruske agresije i zato je važno da svi budu bezbjedni i uvjereni da će se sačuvati mir i stabilnost – ističe Žiofre.
Kada je riječ o novim zahtevima za kandidaturu, koji su stigli usljed zaoštravanja situacije u Ukrajini, kao i o perspektivi Srbije, Žiofre je rekao da se stav Unije o Zapadnom Balkanu nije promijenio.
– Vjerujemo da je Zapadni Balkan dio evropske porodice, uključujući i Srbiju, i želimo da zemlje Zapadnog Balkana postanu članice EU, i moramo da pojačamo napore kako bismo radili na reformama koje će Srbiju dovesti unutar evropske porodice, gdje treba da bude – naglasio je Žiofre.
On je rekao da se, usljed napada Rusije na Ukrajinu, suočavamo sa humanitarnom krizom i da je “odgovor EU na tu krizu jasan”.
Istakao je da je od Drugog svjetskog rata ovo najveća izbeglička kriza u Evropi, te da je više od dva miliona izbjeglica u susednim zemljama i da će ih biti sve više jer se borbe nastavljaju.
Šef Delegacije EU u Srbiji ukazao je da je EU odreagovala odlučno i ujedinjeno, da je usvojen set sankcija, za koji kaže da je najveći paket sankcija u istoriji EU.
– Sankcije su usmjerene na pojedince koji su odgovorni za ovu agresiju, na rusku privredu kako bi se spriječilo da se agresija nastavi – naveo je Žiofre i dodao da su meta ruskog napada u Ukrajini i “infrastruktura, škole, bolnice, zdravstvene ustanove”.
Pored sankcija Rusiji, usvojene su, kaže, i mere za ekonomsku i humanitarnu pomoć Ukrajini, a odgovoreno je i na zahtjev Kijeva za vojnu pomoć.
– Odlučili smo da ćemo obezbjediti 500 miliona evra za vojnu pomoć, 50 miliona za neubojita oružja i 450 miliona za kupovinu oružja, kako bi Ukrajinci mogli da se brane. EU nikad ranije nije učinila nešto tako – rekao je Žiofre.
Napominje da su usvojene i određene sankcije u energetskom sistemu, tj. da je zabranjen transfer određenih tehnologija u ruske rafinerije, ali je problem zavisnost Evrope od ruskog gasa.
– U EU dolazi 40 odsto gasa iz Rusije i postoje razlike među državama, u zavisnosti od toga koliko pojedine zemlje članice zavise od gasa i drugih energenata iz Rusije. Ali, postoji jasno jedinstvo u EU kada je riječ o potrebi da se okonča ova zavisnost – naglasio je Žiofre.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba kazao je da nije postignut nikakav dogovor sa ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom koji nije “sam mogao donijeti odluke”.
Kuleba je nakon sastanka u turskom ljetovalištu Antalija kazao kako se tražila diplomatsko rješenje za humanitarnu katastrofu koja vlada u Ukrajini.
“Ovdje sam stigao sa humanitarnim ciljem na umu, da se organizuje koridor iz Mariupolja za civile koji žele pobjeći iz tog područja straha i borbe”, kazao je Kuleba te dodao kako Lavrov “nažalost nije bio u položaju da se obveže i da da neko obećanje”, ali da je ruski ministar poručio kako će kontaktirati “nadležna tijela” u vezi sa tim pitanjem.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova kazao je kako je jedna od tema bila i uspostavljanje primirja u trajanju od 24 sata, ali da nije postignut napredak.
“Čini se da i za ta pitanja postoje neke druge osobe koje odlučuju u Rusiji. Mi ćemo nastaviti ulagati napore kako bi pronašli rješenje za ta pitanja. Spremni smo ponovo da razgovaramo u ovom formatu”, poručio je Kuleba.
Podsjetio je da ministri vanjskih poslova imaju mandat da pregovaraju o pitanjima u vezi sa stabilnošću i mirom, tako da i on ima mandat da nastavi razgovore koji bi doveli do kranjeng cilja – “oslobođenja naše teritorije od ruske okupacije”.
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov danas se obratio medijima nakon sastanka sa ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom u Antaliji. Lavrov je, govoreći o sastanku sa ukrajinskom stranom, kazao da Rusi žele nastaviti ozbiljan razgovor i to pomoću bjeloruske platforme. Takođe, kazao je da Rusija “ne planira napasti druge zemlje, kao što nije napala ni Ukrajinu”.
“Mi smo potvrdili i to na zahtjev same ruske strane da se otvore humanitarni koridori, a sami uzroci i trenuci kada se otvaraju ti koridori se temelje na situaicji na terenu i analize situacije. Trebaju se odabrati najučinkovitije rute kako bi se civili izveli iz gradove. Mi smo podsjetili kolege da je na posljednjem sastanku Rusija predložila konkretne ideje glede nacrta dokumente i oni su uzeli te ideje kako bi o njima raspravili o Kijevi i rekli da će nam dati odgovore vrlo vrzo”, kazao je Lavrov i dodao:
“Mi želimo nastaviti ozbiljan razgovor i to pomoću bjeloruske platforme. Ne samo da razmjenjujemo neke papire nego da se dogovorimo o nekim stvarima o kojima se moramo dogovoriti u kontekstu rješenja ukrajinske krize”.
“U kontekstu sigurnosti na evropskom kontinentu i uzimajući interese svih strana bez iznimke. To je bilo ukratko ono o čemu smo mi danas razgovarali“, kazao je o detaljima razgovora koji je održan danas.
Lavrov je kazao da zadnji izvještaji kažu da “operacija ide po planu”.
“Moram reći da procjene o napretku vojne operacije izrađuje glasnogovornik našeg ministarstva odbrane i predsjednika, a oni kažu da operacija ide po planu. Što se tiče nabavke oružja za Ukrajinu iz inostranstva vidimo koliko je opasno ponašanje naših zapadnih kolega koji su prekršili svoju ulogu i načela time što su dostavljali smtrtonsno oružje Ukrajini, uključujući pokretno oružje koje se može prenositi i koje trenutno koriste teroristi i predstavljaju prijetnju civilima i zračnim snagama“.
“Pitamo se žele li naše evropske kolege prekinuti s tom politikom stvaranja prijetnje od Ukrajine prema Rusiji. Nismo dobili odgovore kako će oni kontrolisati cijelu situaciju, i dalje će prijetnje postojati ne samo civilima nego i zračnim snagama“, dodao je Lavrov.
“Nismo napali Ukrajinu”
Jedno od novinarskih pitanja bilo je da li će Rusija napasti nekog drugog osim Ukrajine, a Lavrov je kazao da “ne planiraju i da nisu napali ni Ukrajinu”.
“Ne, ne planiramo napasti druge zemlje, nismo napali ni Ukrajinu. Objasnili smo nekoliko puta da se razvila situacija u Ukrajini koja predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti za Rusku federaciju. Unatoč godinama moljenja, nas se nikada nije saslušalo i to je predsjednik Putin mnogo puta rekao. Otkrili smo neke nove činjenice, u Donjecku i Lugansku teritorijama koje smo oslobodili i to da se planirao napad na te dvije narodne republike i to ovog mjeseca“, ističe Lavrov i dodaje:
“Postoje i neke lako uočljive činjenice glede toga šta je Pentagon činio, koristio biološke laboratorije i eksperimentisao s patogenima iz tih laboratorija na ukrajinskom teritoriju. Čak je Washington javno zanijekao glasine da provode aktivnosti u Ukrajini, to ne iznenađuje“.
Lavorv je kazao da je Ukrajina “nastavila biti slugom zapadnjačkih pokusa”.
“Ukrajina je nastavila biti slugom i oruđem eksperimentalnih zapadnjačkih pokusa i konačno kada je NATO počeo zahtjevati da Ukrajina mora imati puno pravo odlučiti hoće li ili ne u Savez i kada su se postavile vojne baze u Ukrajini i postavili projektili što je bila direktna prijetnja Ruskoj federaciji, i kada počnete propitkivati njezin status bez nuklearnog oružja mi želimo vas zamoliti da se pridržavate načela sigurnosti na evropskom kontinentu. Oni su rekli da se može razgovarati o svemu ali da se ne postavlja pitanje slobode i NATO-a“, kazao je Lavrov.