Oznaka: ukrajina

  • Šolc isključio mogućnost NATO intervencije u Ukrajini

    Šolc isključio mogućnost NATO intervencije u Ukrajini

    Njemački kancelar Olaf Šolc ponovo je isključio mogućnost vojne intervencije NATO u Ukrajini.

    Zapad i dalje polaže nadu u sankcije protiv Rusije, rekao je Šolc na skupu u organizaciji dnevnika “Velt“ u Berlinu.

    • Nećemo uspostavljati zone zabrane letova iznad Ukrajine. To bi vodilo ka direktnoj vojnoj konfrontaciji sa Rusijom i ruskim avionima – objasnio je njemački kancelar.

    Šolc je prenio da je saglasan sa američkim predsjednikom Džoom Bajdenom, predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom i drugim saveznicima da ne smije doći do vojnog sukoba između NATO i Rusije.

    • To niko ne želi – rekao je on.
  • Lavrov: Epohalan trenutak u istoriji – vodi se bitka za to kako će izgledati svjetski poredak

    Lavrov: Epohalan trenutak u istoriji – vodi se bitka za to kako će izgledati svjetski poredak

    Aktuelna situacija je epohalna, vodi se „bitka“ za to kako će izgledati svjetski poredak, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    „Ovo je sudbonosan, epohalan trenutak u savremenoj istoriji, jer odražava ‘bitku’, u najširem smislu te riječi, za to kako će izgledati svjetski poredak“, rekao je ministar u intervjuu za televiziju „RBK““

    Upitan zbog čega situacija u Ukrajini nije mogla da se riješi na miran način, šef ruske diplomatije je odgovorio da je razlog taj „što Zapad nije htio da riješi situaciju oko Ukrajine mirnim putem“.

    Sjedinjene Američke Države ne žele da ukrajinska kriza bude riješena, rekao je Lavrov. Prema njegovim riječima, „SAD svakako igraju odlučujuću ulogu u definisanju stava kijevskih vlasti“.

    Na pitanje da opiše trenutne rusko-američke odnose, diplomata je odgovorio da „ne pamti takvu apsolutno bijesnu politiku koju Vašington sada vodi, koja se u velikoj mjeri generiše u Kongresu, gdje su načelno izgubili osjećaj za realnost, odbacili sve konvencije, da ne govorimo o diplomatskoj pristojnosti“.

    Ima nade na kompromis

    Istovremeno, on je ocijenio da rusko-ukrajinski pregovori nisu laki, ali da postoji nada na kompromis. Prema njegovim riječima, počinje da se ispoljava poslovni duh na pregovorima, što daje nadu da je moguće dogovoriti se o pitanju neutralnog statusa Ukrajine.

    „Veoma se nadam da će preovladati taj poslovni duh, koji sada ipak počinje da se manifestuje, ne odmah i ne lako. On uliva nadu da ćemo uspjeti da se dogovorimo o toj temi“, naglasio je ruski ministar.

    U pregovorima sa Ukrajinom postoje konkretne formulacije o kojima se možemo dogovoriti, kaže šef ruske diplomatije. Prema njegovim riječima, strane sada ozbiljno razgovaraju o neutralnom statusu Ukrajine u pregovorima u sprezi sa ruskim bezbjednosnim garancijama.

    Fokusiram se na procjene koje daju našu pregovarači, rekao je Lavrov, navodeći da pregovarači konstatuju da su pregovori teški iz razumljivih razloga i da im treba dati priliku da rade u opuštenijoj atmosferi, bez histerije.

    „Ali ipak, postoji određena nada na postizanje kompromisa“, objasnio je ministar.

    S tim u vezi, on je dodao da „takvu procjenu daju i neki predstavnici ukrajinske delegacije, a da je i sam predsjednik Vladimir Zelenski nedavno dao brojne interesantne izjave“. Konkretno, Lavrov je podsjetio da je ukrajinski predsjednik ocijenio pozicije strana u pregovorima „realnijim“.

    Prema riječima ministra, reakcija NATO-a, u kojem još uvijek ima razumnih ljudi, na apele Zelenskog da Alijansa zatvori nebo iznad Ukrajine i ratuje na njenoj strani spustila je ukrajinskog lidera na zemlju.

    „Spremni smo da tražimo sve načine da osiguramo bezbjednost Ukrajine, evropskih zemalja i, naravno, Ruske Federacije, osim putem širenja NATO-a na istok“, objasnio je Lavrov.

    Rusija će ubuduće biti spremna za kontakte sa ukrajinskom stranom, ali je potrebno shvatiti kolika će biti dodatna vrijednost takvih kontakata, dodao je.

    Šef ruske diplomatije ocijenio je da uvijek postoje šanse za mir i riješavanje situacije oko Ukrajine.

  • Blinken: Nezavisna Ukrajina će postojati i trajati mnogo duže nego Vladimir Putin

    Blinken: Nezavisna Ukrajina će postojati i trajati mnogo duže nego Vladimir Putin

    Državni sekretar SAD-a Antony Blinken izjavio je kako će saveznici i u narednom periodu nastaviti na konkretan način podržavati Ukrajinu, ali istovremeno i vršiti pritisak na Rusiju da zaustavi invaziju na ovu državu.

    U intervjuu za CNN, Blinken je potvrdio kako će predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden prisustvovati vanrednom sastanku lidera država članica NATO saveza koji će se održati naredne sedmice u Briselu.

    “Predsjednik je u stalnom kontaktu s kolegama, ali ovo je važna prilika da svi budemo u istoj prostoriji i da nastavimo s izradom strategije koja će izvršiti nevjerovatan pritisak na Rusiju, ali istovremeno pomoći Ukrajini”, rekao je Blinken.

    Na pitanje da li odustajanje od ulaska Ukrajine u NATO predstavlja ustupak Ruskoj Federaciji, državni sekretar SAD-a ističe kako to nije slučaj.

    “Mislim da to nije ustupak već prije svega odraz realnosti. Ono što smo učinili u podršci Ukrajini je pružanje vanredne sigurnosne pomoći državi kako bismo bili sigurni da Ukrajina ima sredstva da se adekvatno brani”, pojašnjava Blinken.

    Između ostalog, Blinken se osvrnuo i na mogućnost da rat u Ukrajini preraste u globalni sukob i nuklearni rat.

    “Predsjednik Biden je vrlo jasno rekao kako ćemo izbjeći ulazak u bilo kakvu vrstu sukoba s Rusijom i da ćemo izbjegavati sve što nas dovodi do trećeg svjetskog rada. Ruske priče o nuklearnom oružju su vrhunac neodgovornosti i protivječe svemo što smo rekli, ali i svemu što su Rusi govorili godinama unazad. Stvari posmatramo pažljivo. Puno je lošeg govora i kakofonije. U isto vrijeme, moram vam reći da smo zabrinuti zbog stvarne opasnosti da bi Rusija mogla upotrijebiti hemijsko oružje u Ukrajini”, ističe on.

    Državni sekretar SAD-a je također komentirao i Putinove težnje za kontrolom ukrajinske politike.

    “Moram vam reći nekoliko stvari u koje sam siguran. Prije svega, nezavisna Ukrajina postojat će mnogo duže nego što će postojati Vladimir Putin. Na ovaj ili onaj način, Ukrajina će biti tamo, a Putin u jednom trenutku neće. Nadamo se da će ovaj rat okončati prije nego kasnije, tako da se smrt i uništavanja ne mogu nastaviti”, izjavio je državni sekretar SAD-a Antony Blinken u razgovoru za CNN.

    Na kraju razgovora, državni sekretar SAD-a poslao je jasnu poruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    “Prekini ovaj rat i okončajte agresiju koja je potpuno neopravdana. Vrijeme je da se zaustavi rat, ubijanja i uništavanje. To je moja poruka”, zaključio je Blinken.

  • Šef ruskog pregovaračkog tima: Ukrajina predlaže švedski ili austrijski model neutralnosti

    Šef ruskog pregovaračkog tima: Ukrajina predlaže švedski ili austrijski model neutralnosti

    Pomoćnik ruskog predsjednika i šef ruske pregovaračke delegacije Vladimir Medinski izjavio je kako Rusija želi postići “generacijski” sporazum s Ukrajinom koji bi obezbijedio mir i narednim pokoljenjima.

    Komentirajući trenutnu fazu pregovora između Ukrajine i Rusije, Medinski je pojasnio kako su pregovori teški, ali da Rusija nastoji doći do kvalitetnog rješenja.

    “Pregovori teku teško i polako. Naravno, voljeli bismo da se sve to odvija mnogo brže, to je iskrena želja ruske strane. Želimo da dođemo do mira što je prije moguće”, rekao je Medinski, prenosi TASS.

    Također, on se osvrnuo na glavne zadatke ruskog pregovaračkog tima.

    “Glavni zadatak pregovaračke grupe je da među ogromnim brojem složenih pitanja nađemo ona kojih se možemo složiti, osloniti se na njih i staviti ih na dnevni red. Korak po korak, ići ćemo ka rezultatu i sklapanju mira koji će odgovarati našim narodima”, ističe ruski pregovarač.

    S tim u vezi, Medinski je istakao da ne bi želio da se fokusira na poteškoće koje se javljaju tokom pregovora.

    “Vjerujte da je težnja naše države i zadatak koji je postavio predsjednik postizanje mira na tlu Ukrajine. Želimo da to bude mirna, neutralna i prijateljska država koja nije uporište NATO-a i nije ispostava onih snaga koje žele naškoditi našoj zemlji”, poručio je Medinski.

    Ističe kako je cilj Rusije tokom pregovora jasan.

    “Ciljevi su isti kao što su postavljeni i sredinom februara. Potrebna nam je mirna, slobodna, nezavisna i neutralna Ukrajina i susjed s kojim ćemo zajedno razvijati odnose, graditi budućnost”, pojašnjava on.

    Ono što je zanimljivo jeste da je Medinski naglasio kako su iz ukrajinskog pregovaračkog tima naglasili kako bi prihvatili tzv. “švedski” ili “austrijski” model demilitarizovane države sa sopstvenom vojskom.

    “Očuvanje i razvoj neutralnog statusa Ukrajine je pitanje oko kojeg razgovaramo. Ukrajina nudi austrijsku ili švedsku verziju demilitarizovane države, ali da istovremeno država ima svoju vojsku i mornaricu. O svim tim pitanjima se razgovara na nivou ministarstava odbrane Rusije i Ukrajine”, poručio je Medinski.

    Na pitanje da li su tokom pregovora isključene tačke kao što je “denacifikacija Ukrajine”, Medinski naglašava kako to nije u potpunosti tačno.

    “Ne, to nije sasvim tačno. Tema denacifikacije i strožeg kažnjavanja veličanja nacizma, neonazicma i ekstremizma i dalje su važna tačka pregovora. Postoje pomaci u stavovima, ali ne u svim”, ističe pomoćnik ruskog predsjednika.

    Na kraju, pojasnio je kako u pregovorima ne učestvuju samo članovi delegacija.

    “Uvijek imamo tehničku pauzu tokom noći. Advokati rade noću. Pregovore se vode ne samo na nivou članova pregovaračkih grupa već i velikog tima advokata, stručnjaka, oficira za međunarodne poslove, vojnih zvaničnika koji upoređuju poziciji i pokušavaju postići određenu vrstu kompromisa”, zaključio je Medinski.

  • Lavrov otkrio koja je sada glavna tema pregovora Rusije i Ukrajine

    Lavrov otkrio koja je sada glavna tema pregovora Rusije i Ukrajine

    Delegacije Rusije i Ukrajine i danas će razgovarati i pokušati da postignu neku vrstu sporazuma. Prema riječima ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova, najvažnije teme su trenutno na stolu, a to je neutralan status Ukrajine, a koji je veoma povezan sa bezbjednosnim garancijama koje Moskva traži.

    Lavrov je rekao da su pregovori izuzetno teški, ali da se nada da kompromisu.

    Ruski šef diplomatije je rekao da treba dozvoliti da se pregovori dvije strane vode u miru, bez daljeg intenziviranja situacije.

    “I dalje bi dao prostora pregovorima, u nekoj opuštenijoj atmosferi, bez izazivanja histerije”, rekao je Lavrov.

    Istakao je i da je Rusija spremna da traži sve načine da obezbjedi bezbjednost – kako za sebe, tako i za Ukrajinu i Evropu.

    “Spremni smo da tražimo sve načine da obezbijedimo bezbjednost Ukrajine i evropskih zemalja i, naravno, Ruske Federacije, osim širenja NATO-a na istok”, rekao je Lavrov.

    On je istakao da je trenutna situacija “epohalna” i da se vodi “bitka kako će izgledati svjetski poredak”.

    “Ovo je sudbonosni, epohalan momenat u modernoj istoriji, jer se odražava na borbu oko toga kako će izgledati svjetski poredak”, rekao je Lavrov u intervjuu za RBC TV.

    Lavrov je rekao i da se Švajcarska ponudila da bude posrednik u pregovorima.

  • Zelenski: Stavovi Rusije u pregovorima sada zvuče realnije

    Zelenski: Stavovi Rusije u pregovorima sada zvuče realnije

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da stavovi Ukrajine i Rusije u mirovnim pregovorima zvuče realnije, ali je potrebno više vremena.

    “Sastanci se nastavljaju i, informisan sam, pozicije tokom pregovora već zvuče realnije. No, još je potrebno vremena da odluke budu u interesu Ukrajine”, rekao je Zelenski u obraćanju videosnimkom objavljenom rano u srijedu, izvijestila je agencija Reuters.

    Visoki ukrajinski zvaničnik rekao je u utorak da su razgovori s Rusijom bili vrlo teški, ali da “svakako ima prostora za kompromis”, dodajući da će se pregovori nastaviti u srijedu.

    Savjetnik predsjednika Ihor Šovkva je rekao da ukrajinska vlada počinje vidjeti napredak u pregovorima s Moskvom o okončanju ruske invazije, izvijestila je ukrajinska novinska agencija UNIAN.

    Razgovori su postali “konstruktivniji”, nakon dva dana razgovora putem videa, rekao je.

    “U prvim krugovima Rusija nije bila spremna poslušati naš stav, već je samo postavila ultimatume da se Ukrajina preda, da baci oružje, da naš predsjednik treba potpisati akt o predaji, no sada je Rusija malo promijenila svoj ton”, ocijenio je Šovkva.

    Šovkva je rekao da je ukrajinsko izaslanstvo “oprezno optimistično”, ali da iskorak mogu postići samo predsjednici Volodimir Zelenski i Vladimir Putin, prenijela je njemačka agencija dpa.

    Ukrajina traži prekid rata i povlačenje ruskih snaga, dok Moskva traži da Ukrajina prizna anektirani poluotok Krim kao ruski, a separatistička područja u istočnoj Ukrajini kao nezavisne države.

  • Boris Johnson: Nema šanse da se Ukrajina uskoro priključi NATO-u

    Boris Johnson: Nema šanse da se Ukrajina uskoro priključi NATO-u

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi Ukrajina mogla odustati od svog zahtjeva da postane članica NATO-a, što je jedan od ključnih zahtjeva Rusije.

    Tom se prilikom oglasio i britanski premijer, Boris Johnson.

    “Juče sam razgovarao sa Zelenskim i naravno da razumijem što govori o NATO-u. I svi uvijek govore, a to smo vrlo jasno dali do znanja i Putinu, da nema šanse da se Ukrajina uskoro priključi NATO-u”, rekao je Johnson, prenosi Sky News.

    No, rekao je da je odluka na Ukrajini i njenom čelniku, a Velika Britanija će ih podržati.

    Ukrajina je trenutno u pregovorima sa Rusijom o dogovoru o prekidu vatre i povlačenju, a Zelenski je sinoć rekao da pregovaračke pozicije sada “zvuče realnije”.

    Ukrajina se godinama takmiči za ulazak u NATO, ali bi takav potez razljutio Rusiju, koja ne želi vidjeti NATO na svojoj granici.

  • Članice NATO-a danas se sastaju s Ukrajinom

    Članice NATO-a danas se sastaju s Ukrajinom

    NATO namjerava reći svojim vojnim zapovjednicima da izrade planove za nove načine odvraćanja Rusije nakon invazije Moskve na Ukrajinu, uključujući dodatne vojnike i proturaketnu odbranu u istočnoj Evropi, rekli su dužnosnici i diplomati. Ministri odbrane zatražit će vojne savjete u sjedištu NATO-a, nešto više od sedam dana prije nego što se čelnici saveznika, uključujući američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden), okupe u Briselu 24. marta.

    Ministri će također razgovarati sa svojim ukrajinskim kolegom Oleksijem Reznikovom, za kojeg se očekuje da će tražiti više oružja iz pojedinih zemalja NATO-a, dok se nastavljaju ruski napadi na ukrajinske gradove i ruska vojska pokušava uspostaviti kontrolu nad Kijevom.

    Rasprava o mjerama

    • Moramo resetirati našu vojnu sposobnost za ovu novu stvarnost. Ministri će započeti važnu raspravu o konkretnim mjerama za dugoročno jačanje naše sigurnosti u svim domenima – rekao je čelnik NATO-a Jens Stoltenberg.

    Dok je najmanje 10 najvećih saveznika NATO-a, uključujući Sjedinjene Države, Veliku Britaniju i Francusku, rasporedilo više vojnika, brodova i ratnih aviona na svoje istočno krilo i stavilo ih u pripravnost, savez još uvijek mora razmisliti kako se suočiti s novom sigurnosnom situacijom u Evropi u srednjoročnom razdoblju.

    Rusi na pragu NATO-a
    Ruski predsjednik Vladimir Putin stavio je nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti 27. februara. Ruski projektili pogodili su 13. marta ukrajinsku bazu blizu granice s članicom NATO-a Poljskom, dovodeći invaziju do praga NATO-a.

    Te su rakete bile iz Rusije, rekle su Sjedinjene Države, naglašavajući sposobnost Moskve da pogodi istočne saveznike NATO-a. Sjedinjene Države također su upozorile na nedefinirane posljedice za Moskvu ako Rusija pokrene kemijski napad na Ukrajinu. NATO, osnovan 1949. kako bi obuzdao vojnu prijetnju Sovjetskog Saveza, nije ugovorno vezan da brani Ukrajinu, ali mora braniti svojih 30 saveznika.

    Međutim, diplomati kažu da NATO želi izbjeći izravno iznošenje svojih planova ili onoga što bi potaknulo njihovo obećanje o kolektivnoj obrani iz “Članka 5”, rekavši da je “strateška nejasnoća” takođe obrambeni instrument protiv ruske agresije.

  • Britansko ministarstvo odbrane: Zbog gubitaka Rusija dodatne snage povlači s Dalekog istoka

    Britansko ministarstvo odbrane: Zbog gubitaka Rusija dodatne snage povlači s Dalekog istoka

    Ministarstvo odbrane Velike Britanije objavilo je nove obavještajne podatke o stanju ruskih snaga u Ukrajini.

    Ministarstvo ističe da Rusija sve više nastoji pronaći dodatne trupe kako bi nadoknadila gubitke u Ukrajini.

    “Kao rezultat ovih gubitaka, vjerovatno je da se Rusija bori da vodi ofanzivne operacije suočena s neprestanim ukrajinskim otporom”; navodi se.

    Dodaju da će kontinuirani gubici vojnika također otežati Rusiji da osigura okupiranu teritoriju.

    “Rusija preraspoređuje snage čak iz svog Istočnog vojnog okruga, Pacifičke flote i Armenije. Također sve više nastoji da iskorištava neregularne izvore kao što su privatne vojne kompanije, sirijski i drugi plaćenici”, rekli su iz ministarstva.
    Naglašavaju da će Rusija vjerovatno pokušati da iskoristi ove snage da zadrži osvojenu teritoriju i oslobodi svoju borbenu moć da obnovi zaustavljene ofanzivne operacije.

  • Završena još jedna runda pregovora Rusije i Ukrajine, razgovori se nastavljaju sutra

    Završena još jedna runda pregovora Rusije i Ukrajine, razgovori se nastavljaju sutra

    Delegacije Ruske Federacije i Ukrajine okončali su večeras još jednu rundu pregovora koji su održali onlajn, te su najavili kako će razgovore nastaviti sutra.

    Povodom današnjeg sastanka oglasio se i savjetnik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika i član ukrajinske pregovaračke delegacije Mihailo Podoljak te je izjavio kako su pregovori između dvije delegacije izuzetno teški.

    – Nastavljamo sutra. Ovo je veoma težak pregovarači proces. Postoje određene fundamentalne kontradiktornosti, ali postoji mogućnost kompromisa. Tokom pauze u pregovorima, radne podgrupe će nastaviti s radom – rekao je Podoljak.

    Takođe, on je za ukrajinski online medij Strana komentirsao i termin u kojem bi se pregovori u srijedu trebali nastaviti.

    Još nije poznato tačno vrijeme nastavka pregovora. Dogovorićemo se o terminu tokom noći i sve ćemo izvesti u podgrupama – ističe Podoljak.

    Podsjetimo, prva runda pregovora između Rusije i Ukrajine održana je 28. februara u regiji Gomelj u Bjelorusiji. Drugi sastanak održan je takođe u Bjelorusiji 3. marta, dok je treći održan 7. marta u regiji Brest.

    U međuvremenu, na marginama Foruma diplomatije u Antaliji sastanak su održali i ministri spoljnih poslova Rusije i Ukrajine Sergej Lavrov i Dmitro Kuleba.

    Nakon tri runde pregovora u Bjelorusiji, delegacije Rusije i Ukrajine su prethodnih dana nastavile razgovore u onlajn, a članovi delegacija su saopštili kako su se stavovi u odnosu na prvi sastanak znatno približili te su naglasili kako bi države već u narednih nekoliko dana mogle doći do određenog dogovora koji će biti definisan kroz dokumente, prenosi Kliks.