Ruski energetski gigant “Gasprom” saopštio je danas da nastavlja isporuke gasa preko Ukrajine u skladu sa zahtjevima evropskih kupaca.
Kompanija je objavila da je za 20. mart poručena količina od 106,6 miliona metara kubnih gasa.
U petak je transportovana količina od 105,1 miliona metara kubnih ovog energenta.
Ukrajinske snage pripremaju provokacije uz primjenu otrovnih hemijskih supstanci u brojnim ukrajinskim naselja s namjerom da za to optuže rusku vojsku, rekao je načelnik Nacionalnog centra za upravljanje odbranom Rusije general-pukovnik Mihail Mizincev.
On je rekao novinarima da se to radi uz direktnu podršku rukovodstva SAD i čitavog niza zemalja EU, koje, kako kaže, tretiraju Ukrajinu kao instrument antiruske politike.
“U mjestu Sumi u hemijskoj fabrici Sumi Himprom nacionalisti su minirali skladišta sa amonijakom i hlorom s ciljem masovnog trovanja žitelja te oblasti ako u grad uđu jedinice ruske vojske”, rekao je Mizincev.
On je naveo da u selu Kotljarovo pripadnici nacionalističkih jedinica takođe spremaju slične provokacije i već su u lokalnu osnovnu školu donijeli toksične hemikalije koje planiraju da dignu u vazduh prilikom ulaska ruskih snaga, prenosi “Sputnjik”.
“Ruska strana unaprijed upozorava čitav civilizovani svijet i međunarodne organizacije na pripremljene provokacije ukrajinskih vlasti za koje će, ako budu realizovane, biti optužene ruske snage kao što se već više puta događalo”, rekao je Mizincev.
Ruska vojska započela je 24. februara specijalnu vojnu operaciju, kako je navedeno, demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da se nada da će se ruska specijalna operacija u Ukrajini završiti potpisivanjem sveobuhvatnih dokumenata, koji pokrivaju pitanja neutralnog statusa Ukrajine, bezbjednosti i zakona o ruskom jeziku.
“Što se tiče ukrajinskog unutrašnjeg dijaloga, mislim da je na Ukrajincima da o tome odluče. Nakon što naša operacija bude završena, nadam se da će biti donijeti sveobuhvatni dokumenti o pitanjima koja sam pomenuo – bezbjednost, neutralni status Ukrajine sa garancijama njene bezbjednosti”, istakao je Lavrov, prenio je TAS S.
I da se na civilizovan način izmijene zakonske osnove koje se tiču ruskog jezika, ruskog obrazovanja i ruskih masovnih medija, kao i zakona koji podstiču nacifikaciju zemlje i usvajanje zakona koji to zabranjuje, kazao je Lavrov.
On je rekao da je Rusija otvorena za saradnju sa svim zemljama, uključujući zapadne nacije, ali da neće biti prva koja će je ponuditi Zapadu.
Prema njegovim riječima, SAD šalju svoje diplomate po cijelom svijetu i daju im instrukcije da zahtijevaju prekid saradnje sa Rusijom, a u suprotnom im prijete sankcijama.
“Oni to rade ne samo u malim zemljama, već takve ultimatume i zahtjeve upućuju Kini, Indiji, Egiptu, Turskoj. Izgleda da su naše američke kolege izgubile osjećaj realnosti ili pate od kompleksa superiornosti”, kazao je Lavrov.
Izjave ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da ne podržava neonaciste su u suprotnosti sa njegovim stvarnim postupcima, naveo je ruski ministar spoljnih poslova.
“Nažalost, predsjednik Zelenski kaže da ne može da bude nacista jer je jevrejskog porijekla. Ali ove riječi izgovara u danima kada Ukrajina demonstrativno istupa iz sporazuma o zaštiti spomenika herojima Velikog otadžbinskog rata koji postojao u okviru ZND. Teško mi je da ozbiljno shvatim politiku Ukrajine kada je lično on pokrovitelji tendencije o kojima sam govorio”, rekao je Lavrov.
Britanski premijer Boris Džonson izjavio je danas da bi bila greška normalizovati odnose s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom nakon ruskog napada na Ukrajinu.
“Pokušati da ponovo normalizujemo odnose sa Putinom poslije ovoga, kao što smo uradili 2014, značilo bi da ponovo napravimo potpuno istu grešku”, rekao je Džonson na konferenciji Konzervativne stranke, prenio je Rojters.
U martu 2014. organizovan je referendum o statusu Kirma na kojem se većina glasača izjasnila za otcjepljenje od Ukrajine i pripajanje Rusiji.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je ruska vojska hipersoničnim oružjem uništila veliko ukrajinsko podzemno skladište za rakete i municiju za avione u regionu Ivano-Frankijevsk, javlja Rojters pozivajući se na novinsku agenciju Interfaks.
Ministarstvo je takođe saopštilo da je uništen ukrajinski vojni radio i izviđački centri u blizini Odese koristeći obalski raketni sistem.
Rojters dodaje da nije mogao nezavisno da potvrdi saopštenje Ministarstva odbrane Rusije.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je danas da su zapadne zemlje gurnule ukrajinsku vladu u rat i dodao da je Minsk bio spreman da pošalje graničare na granicu između ukrajinskog regiona Donbas i Rusije, ali je Ukrajina odbila tu inicijativu.
“Uradio sam sve da spriječim rat i održim mir prije nego što je počeo konflikt Ukrajine i Rusije. Bio sam spreman da blokiram granicu između Donbasa i Rusije. Dakle, htio sam da postavim moje graničare na 400 kilometara dugačku granicu i pružim ostalu pomoć Ukrajini. Rusija se složila, ali je Kijev odbio. Zašto? Zato što ih je Zapad natjerao da pokrenu ovaj rat”, naglasio je Lukašenko, prenio je TASS.
Bjeloruski lider je rekao da je Kijev uveo sankcije Bjelorusiji čak i prije nego što je to uradio Zapad u intervjuu za japansku mrežu TBS, koji je objavljen na bjeloruskom YouTube kanalu Bjelorusija-1.
Lukašenko je istakao da su ekonomije Rusije i Bjelorusije praktično nerazdvojive.
“Ekonomski, u pitanju je praktično nerazdvojiv sistem. Raspad tog sistema bi izazvao ekonomsku katastrofu”, kazao je on.
Lukašenko je rekao da Rusija ima razloge da ne vjeruje Vladi u Kijevu, kao i da predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ima malo kontrole nad onim što se dešava u Ukrajini.
“Ukrajina ne bi trebalo da bude tačka za napad na Rusiju. Moskva nudi Ukrajini isto što i Bjelorusiji, što znači da bi Ukrajina mogla da bude kao Bjelorusija, s nekim različitim nijansama”, kazao je on.
Predsjednik Bjelorusije je obećao i da će se potruditi da učini sve što je u njegovoj moći da se okonča rat u Ukrajini.
Ruski obalski raketni sistem “Bastion” uništio je elektronske obavještajne centre ukrajinske vojske u regionu Odese, saopštio je danas portparol ministarstva odbrane Igor Konašenkov.
“Bastion” je uništio obavještajne centre u mjestima Veliki Dalnjik i Velikodolinskoje”, rekao je on, prenosi TASS.
Konašenkov je dodao da je ruski borbeni avion uništio četiri raketna sistema protivvazdušne odbrane ukrajinske vojske rano jutros, među njima tri sistema S-300 i jedan Buk-M1.
“Ruska vojska je, uz pomoć dronova, ciljala 69 vojnih objekata u ranim časovima, a među metama su bile i četiri komande, uključujući i štab jedne brigade. Oboreno je 12 bespilotnih ukrajinskih letjelica”, istakao je Konašenkov.
Vašington vrši pritisak na delegaciju Kijeva koja je angažovana u pregovorima s Moskvom, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Prema njegovim riječima, Zelenski je predložio razgovore i Putin se složio, prenio je TASS.
“Međutim, postoji stalni osjećaj da neko, najvjerovatnije SAD, drži ukrajinsku delegaciju za ruku, sprečavajući je da prihvati zahtjeve koje smatram minimalnim. Ipak, proces se nastavlja”, dodao je Lavrov.
Ukrajinsko ministarstvo odbrane saopštilo je da je “privremeno” izgubilo pristup Azovskom moru jer su invazijske ruske snage pojačale pritisak oko glavne morske luke Marijupolj.
“Okupatori su djelimično uspjeli u operativnom okrugu Donjeck, privremeno lišivši Ukrajini pristup Azovskom moru”, navodi se u saopštenju ukrajinskog ministarstva odbrane, ne precizirajući da li su ukrajinske snage vratile pristup moru.
Rusija je u petak saopštila da njene snage “stežu obruč” oko Marijupolja, gdje je po procjenama oštećeno 80 posto objekata i kuća, a saumnja se da je oko 1.000 ljudi još uvijek zarobljeno u improviziranim skloništima ispod uništenog pozorišta.
Marijupolj sa svojim strateškim položajem na obali Azovskog mora meta je od početka rata 24. februara, kada je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo, kako je rekao, specijalnu vojnu operaciju.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je u četvrtak popodne nazvao turskog kolegu Redžepa Tajipa Erdogana i rekao mu šta su precizni zahtjevi Rusije za mirovni sporazum sa Ukrajinom.
Dok je Rusija zauzela zemlju u južnoj Ukrajini i manevriše prema Kijevu, očigledno je očekivala kraći i jeftiniji rat.
A ti rastući troškovi za Rusiju, uključujući neke jasne znake problema unutar sistema, mogu da ubjede Putina da pauza u može da bude u njegovom interesu, ako ne i trajno rješenje.
– U osnovi, prostor za dogovor je sav u glavi Vladimira Putina. Pitanje nije šta Kijev može da ponudi što bi bilo prihvatljivo Moskvi. Nije pitanje šta Zapad može da ponudi. Pitanje je na šta Putin može sebe da nagovori da prihvati – rekao je Sem Grin, profesor ruske politike i direktor Instituta Rusije na Kings koledžu u Londonu.
Inspirisana ranim uspjesima na bojnom polju, Ukrajina je takođe nagovijestila da neće kapitulirati pred ruskim zahtjevima, piše Gardijan.
– Ukrajinci poručuju da Rusi shvataju da ne mogu da ostvare ove ciljeve koje su sebi postavili, a to nam daje neki optimizam – kaže Orisija Lucevič, šef Ukrajinskog foruma u Programu Rusija i Evroazija u Četam Hausu.
Dvije kategorije ruskih zahtjeva
Dok sukobi i dalje bjesne, dvije strane su, naizgled, napredovale u pregovorima. Fajnenšel tajms je naveo da su Ukrajina i Rusija napravile nacrt sporazuma sa 15 ključnih tačaka.
Kako piše BBC, ruski zahtjevi spadaju u dvije kategorije.
Prema riječima Ibrahima Kalina, vodećeg Erdoganovog savjetnika, prva četiri zahtjeva za Ukrajinu nisu preteška da ispuni.
Glavni zahtjev među njima je prihvatanje Ukrajine da treba da bude neutralna i da ne treba da aplicira za pridruživanje NATO. Da su slabe šanse da Ukrajina ikada uđe u NATO već je priznao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Takođe bi Ukrajina morala da obeća da neće dozvoliti ulazak stranih vojnih baza ili oružja u zemlju u zamjenu za zaštitu od saveznika kao što su SAD, Velika Britanija i Turska. Ali status ukrajinskih teritorija koje su ruske snage zauzele 2014. mogao bi da bude glavni kamen spoticanja za sporazum.
Postoje i drugi zahtjevi. Tako bi, prema ruskim zahtjevima, Ukrajina bi morala da prođe kroz proces razoružanja kako bi se uvjerila da ne predstavlja prijetnju Rusiji. U Ukrajini bi morala da postoji zaštita za ruski jezik. A tu je i nešto što se zove denacifikacija.
Ovo je duboko vrijeđa Zelenskog, koji je i sam Jevrej i čiji su rođaci poginuli u holokaustu, ali turska strana vjeruje da će to Zelenski lako da prihvati. Možda će biti dovoljno da Ukrajina osudi sve oblike neonacizma i obeća da će ih suzbiti.
Druga kategorija će biti problematičnija, a u svom telefonskom razgovoru, Putin je rekao da će biti potrebni direktni pregovori između njega i ukrajinskog predsjednika Zelenskog prije nego što se postigne dogovor o ovim tačkama. Zelenski je već rekao da je spreman da se sastane sa ruskim predsjednikom i pregovara sa njim jedan na jedan.
Status teritorija koje su zauzele ruske snage 2014. godine bi mogao da bude najveća prepreka za sporazum.
Pitanje Donbasa i Krima
Kalin je bio mnogo manje konkretan u vezi sa ovim pitanjima, rekavši jednostavno da se radi o statusu Donbasa, u istočnoj Ukrajini, čiji su se dijelovi već otcijepili od Ukrajine i naglasili svoju “ruskost” i status Krima.
Delegacije tokom prethodnog sastanka u Bjelorusiji
Iako Kalin nije ulazio u detalje, pretpostavlja se da će Rusija zahtjevati da ukrajinska vlada odustane od teritorije u istočnoj Ukrajini. To će biti duboko sporno.
Druga pretpostavka je da će Rusija zahtjevati da Ukrajina formalno prihvati da Krim, koji je Rusija anektirala 2014.
Ukoliko to zaista bude ruski zahtjev, za Ukrajinu će to biti gorka pilula koju treba da proguta.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak rekao je da su pregovori komplikovani.
– Stavovi stranaka su različiti. Za nas su fundamentalna pitanja neprikosnovena – rekao je on.
Ukrajina se drži svog osnovnog stava da zadržava suverenitet nad oblastima koje su preuzele ruske i proruske snage.
Ipak, zahtjevi predsjednika Putina nisu tako oštri koliko su se neki ljudi plašili i jedva da su vrijedni sveg nasilja, krvoprolića i razaranja.
Za Ukrajinu će, međutim, biti ozbiljne zabrinutosti.
Ako se detalji bilo kog sporazuma ne riješe sa velikom pažnjom, ruski predsjednik Putin ili njegovi nasljednici uvijek bi mogli da ih iskoriste kao izgovor da ponovo napadnu Ukrajinu, navodi Kalin.
Moglo bi da prođe dosta vremena dok se mirovni sporazum sastavi, čak i ako prekid vatre u međuvremenu zaustavi rat.
Ukrajina je strašno propatila u posljednjih nekoliko nedjelja, a obnova gradova trajaće dugo. To važi i za smještaj i raseljavanje miliona izbjeglica koje su napustile svoje domove.
Kalin: Ljudi će shvatiti da je Putin napravio grešku
Šta je sa samim Vladimirom Putinom? Bilo je sugestija da je bolestan, ili možda čak i psihički neuravnotežen.
Međutim, Kalin je rekao da nije bilo ništa čudno u vezi sa Putinom dok je razgovarao sa Erdoganom. Putin je, navodno, bio jasan i koncizan u svemu što je rekao.
Ipak, čak i ako uspije da predstavi sporazum sa Ukrajinom kao slavnu pobjedu nad neonacizmom, njegova pozicija kod kuće mora biti oslabljena.
Sve više ljudi će shvatiti da je napravio veliku grešku, a priče o poginulim ili zarobljenim vojnicima već se brzo šire, piše Blic.