VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • Vlada SAD: Paket pomoći Ukrajini koji sad šaljemo možda je i posljednji

    Vlada SAD: Paket pomoći Ukrajini koji sad šaljemo možda je i posljednji

    SAD šalju paket vojne pomoći Ukrajini, a ako kongres ne odobri dalja sredstva, ovaj paket bi moglo biti posljednji, rekao je Džon Kirbi, portparol Savjeta za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.

    Kirbi je novinarima rekao da će Bajdenova administracija obezbijediti jedan dodatni paket sigurnosne pomoći prije kraja mjeseca, a da nakon toga SAD neće imati više zakonske mogućnosti da šalje dalju pomoć, te da je važno da Kongres djeluje. Napomene radi, nezadovoljni politikom Bajdenove administracije na južnoj američkoj granici, republikanci u Kongresu su zaprijetili da neće glasati za novi paket pomoći sve dok se ne ojača bezbjednost na granici i ne spriječi dalji dotok ilegalnih migranata. Pat Rajder, sekretar za štampu Pentagona, potvrdio je da je Pentagonu na raspolaganju ostalo još samo 4,4 milijarde dolara vrijednih zaliha koje bi mogle biti upućene u Ukrajinu. Napomene radi, SAD imaju dva izvora iz kojih mogu slati oružje u Ukrajinu – direktno iz skladišta Vojske SAD, za šta im ne treba odobrenje Kongresa, i iz narudžbi prema vojnoj industriji, za šta im je potrebno odobrenje Kongresa jer samo Kongres ima ovlaštenje da odobrava isplatu sredstava.

    Dalja pomoć Ukrajini nalazi se u vojnom paketu vrijednom 111 milijardi dolara koji uključuje i pomoć Izraelu, a koji je u zastoju zbog blokade republikanaca u Kongresu. Bajden je rekao da je spreman na kompromis po pitanju migracija kako bi dobio pomoć, ali još nema pomaka.

    Kongres je i dalje podijeljen jer ističe vrijeme da se odobri nova pomoć Ukrajini do kraja godine. Kako je senator GOP-a Lindsi Grajam rekao za NBC “Meet the Press”, dogovor još nije postignut i da je izvjesno da će se pregovori nastaviti i u idućoj godini. Republikanci nisu protiv pomoći Ukrajini, ali smatraju da je to jedini način da natjeraju Bajdenovu administraciju da učine nešto po pitanju migracija na jugu Amerike.

    Kirbi je u ponedjeljak napomenuo da je nastavak podrške Ukrajini i dalje u najboljem interesu SAD-a i da treba dati prioritet.

    Slično mišljenje izrazio je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je prošle sedmice rekao američkim senatorima da, ako Ukrajina izgubi, ishod neće smanjiti prijetnju Rusije drugim susjednim zemljama.

    Vodeći stručnjaci tvrde da bi Kijev bez vitalne zapadne pomoći mogao izgubiti rat s Rusijom.

  • Zelenski: Nove sankcije protiv Rusije će uticati na njenu ekonomiju

    Zelenski: Nove sankcije protiv Rusije će uticati na njenu ekonomiju

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da će nove sankcije Evropske unije uticati na ekonomiju Rusije koja vodi rat protiv Ukrajine.

    “Sve ovo će zaista pomoći da se smanji ekonomska osnova za rat”, rekao je Zelenski u video-obraćanju, prenosi Rojters.

    Dodao je da će Ukrajina nastaviti da radi sa partnerima kako bi osigurala da da sankcije koje je uvela Evropska unija deluju na globalnom nivou.EU je danas saopštila da je Rusiji uvela 12. paket sankcija koji se odnosi na zabranu uvoza dijamanata ruskog porekla, na dodatne zabrane uvoza i izvoza i borbu protiv ruskog zaobilaženja sankcija.

  • Ostali bez municije?; Ukrajinci prinuđeni da smanje broj operacija

    Ostali bez municije?; Ukrajinci prinuđeni da smanje broj operacija

    Ukrajinski vojnici na liniji fronta suočavaju se sa nedostatkom artiljerijskih granata, što ih je primoralo da smanje neke vojne operacije.

    General Oleksandr Tarnavski rekao je Rojtersu da postoji problem sa municijom, posebno granatama.

    “Ove količine koje imamo nisu dovoljne da podmirimo naše potrebe. Ponovo planiramo zadatke koje smo sebi postavili i smanjujemo ih jer moramo da obezbedimo municiju”, kaže on.

    Tarnavski je dodao da je nedostatak artiljerijskih granata značajan problem za Ukrajinu, ali i napomenuo da se ruske snage suočavaju sa problemima sa municijom. Podsetimo, Evropska unija nije uspela da postigne konsenzus o ključnom paketu pomoći Ukrajini od 50 milijardi evra.

  • Zelenski, lažeš? Ovo je samoubilačka misija

    Zelenski, lažeš? Ovo je samoubilačka misija

    Dva meseca ukrajinski marinci predvode napad preko reke Dnjepar u region herson, što je najnoviji pokušaj da se probije ruska odbranu na jugu i preokrene rat.

    Vojnici i marinci koji su učestvovali u prelazu reke opisali su za Njujork tajms ofanzivu kao brutalnu i uzaludnu. Tvrde da su brojni vojnici umirali čak i pre nego što su stigli na drugu stranu obale.

    U slučaju Dnjepra predsednik Volodimir Zelenski i drugi ukrajinski zvanipnici nedavno su sugerirsli da su marinci stekli uporište na istočnoj obali. Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je čak prošlog meseca saopštenje u kom tvrdi da su uspostavili nekoliko uporišta. Ali, marinci i vojnici koji su bili tamo kažu da ovi izveštaji jednostavno nisu tačni.

    Šestorica vojnika s kojima su pričali novinari američkog lista I koji su zahtevali anonimnost, rekli su da su noću sedeli u vodi, dok su granate padale svuda oko njih.
    Nekoliko vojnika i marinaca reklo je novinarima da su zabrinuti zbog velikih žrtava i preoptimističnih izjava zvaničnika o napretku ofanzive.

    Njujork tajms navodi da se sada neke od najžešćih borbi vode kod sela Krinki, na istočnoj obali, 30-ak kilometara uzvodno od grada Hersona, gde su ukrajinske trupe zauzele uzak pojas ribarskih kuća. To je jedino mesto gde su uspeli da postave uporište.

    Snimak tog područja, emitovan iz drona, a koji je Njujork tajms video, potvrdio je iskaze vojnika o teškim ruskim vazdušnim napadima, koji su pretvorili obalu reke u masu blata i polomljenog drveća.

    Nove trupe koje stižu na istočnu obalu moraju da gaze po telima vojnika koja leže u blatu, rekao je “Oleksij”, iskusni vojnik koji se borio u Krinkiju u oktobru i od tada više puta prelazio reku kako bi pomogao u evakuaciji ranjenika.

    Neki od mrtvih marinaca, prema rečima, “Volodimira”, leže čak dva meseca jer jedinice zbog teškog granatiranja ne mogu da izvuku tela preminulih. “Situacija na levoj obali je jako teška”, rekao je on.

    S obzirom na to da je ukrajinska kontraofanziva zapela, a SAD i EU pokazuju znakove zamora, ofanziva preko reke pomno se prati. Ukrajinci se nadaju da mogu da naprave prodor dovoljno dubok da zaprete ruskim rutama za snabdevanje i njenim položajima na jugu.

    “Tamo se nemoguće učvrstiti. Tamo je nemoguće premestiti opremu. To čak nije ni borba za opstanak”, rekao je “Oleksij” i dodao: “To je samoubilačka misija.”
    Prema njegovim rečima, loša priprema i logistika ukrajinskih zapovednika desetkovali su njegov bataljon. Ranjeni ljudi su ostavljani zbog nedostatka čamaca, rekao je, a brutalni uslovi degradiraju moral među vojnicima.

    “Ljudi koji tamo završe nisu psihički pripremljeni”, dodao je. “Oni čak i ne razumeju kuda idu. Zapovednici koji ih šalju u bitku im ništa ne govore. Ovako nešto nisam video ni u Bahmutu ili Soledaru”, rekao je, misleći na dve najintenzivnije bitke na istočnom frontu. “Toliko je besmisleno”, dodaje.

  • Ukrajinci istražuju: Sumnjaju u Zalužnjeg?

    Ukrajinci istražuju: Sumnjaju u Zalužnjeg?

    Ukrajinska bezbednosna služba istražuje uređaje za prikupljanje informacija koji su pronađeni u kancelariji koju bi ubuduće trebalo da koristi Valerij Zalužnji.

    Istraga je pokrenuta po članu krivičnog zakona Ukrajine o “protivpravnom sticanju, prodaji ili korišćenju posebnih tehničkih sredstava za prikupljanje informacija”, saopštila je bezbednosna služba na platfromi Telegram.

    “Naglašavamo da uređaj nije pronađen u kancelariji Zalužnjeg, već u jednoj od prostorija koje bi u budućnosti mogao koristiti za rad”, dodato je u sapštenju bezbednosne službe, gde je naglašeno da taj uređaj nije bio u operativnom stanju, preneo je Rojters.Glavnokomandujući ukrajinske vojske Zalužnji i predsednik Ukrajine su u konfrontaciji u vezi sa ratom sa Rusijom, jer general tvrdi da sukob ulazi u fazu koja bi dozvolila Moskvi da obnovi svoje vojne snage, s čim se Zelenski ne slaže, navodi agencija.

  • Ukrajina sprema novu ofanzivu

    Ukrajina sprema novu ofanzivu

    Oružane snage Ukrajine pripremaju novu ofanzivu u 2024. godini.

    Ovo tvrdi njemački ekspert za oblast bezbednosti i savetnik za politička pitanja Niko Lange u intervjuu za list “Velt”.

    “Ukrajina, verovatno, prikupljs resusrse za novu kontraofanzivu u sledećoj godini”, rekao je Lange.

    Prema njegovom mišljenju, osnovni pravac nove kontraofanzive biće Herson.

    Lange je dodao da o tome govori i spisak naoružanja koji je Ukrajina predala SAD. Na njemu su helikopteri tipa “blek houk” i “apač”, avioni F-16 i F-18, razni raketni sistemi, tenkovi “abrams”, bespilotne letelice i municija.

    “U celini gledano ukrajinska narudžbina nagoveštava novi pokušaj prelaska na manevarski rat, po mogućnosti uz istovremeno korišćenje raznih borbenih sistema, što tokom letnje kontraofanzive Kijeva nije bilo realizovano”, navodi Lange.

    List podseća na to da su Oružane snage Ukrajine letos pokušale da savladaju rusku liniju odbrane uz upotrebu nemačkih tenkova “leopard” i američkih borbenih vozila pešadije “bredli”. Kontraofanziva je, ipak, okončana katastrofom, zaključuje list.

    Ukrajinska kontraofanziva je počela 4. juna, ali ni na jednom pravcu ukrajinska vojska nije uspela da postigne značajan uspeh. Predsednik Rusije Vladimir Putin je konstatovao da je kontraofanziva propala.

    Zapadni mediji sve češće pišu o tome da su SAD i Evropska unija umorne od ukrajinske krize, a da podrška Zelenskom slabi.

    Prema informacijama televizijskog kanala En-Bi-Si, američki i evropski činovnici već razgovaraju s kijevskim vlastima o eventualnim posledicama mirovnih pregovora s Rusijom i o tome od čega bi Ukrajina morala da odustane da bi postigla dogovor.

  • Srlja li Ukrajina u propast: Korupcija hara, vojska je umorna, a podrška Zapada sve manja

    Srlja li Ukrajina u propast: Korupcija hara, vojska je umorna, a podrška Zapada sve manja

    Zapad je obećao podržavati i podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno. Gotovo svaki zapadni lider je od ove izjave napravio slogan. Ali kako se rat u Ukrajini približava 700. danu ove riječi sve više gube na snazi.

    Vlada u Kijevu se suočava sa svojim političkim problemima. Građani su sve iscrpljeniji, a protuofanziva je zaustavljena, uz gotovo nikakav napredak protiv ruske odbrane. Tema korupcije, koja je se od početka invazije gura pod tepih, ponovo je u fokusu.
    Korupcija ponovo u fokusu

    Korupcija u Ukrajini nikoga ne bi trebala iznenaditi. U ovoj zemlji je podmićivanje i sukob interesa, posebno u sudovima, policiji i poreznoj upravi gotovo pravilo.

    Ukrajina bilježi blagi napredak, ali još uvijek je rangirana kao druga najkorumpiranija zemlja u Evropi, nakon Rusije. Od ruske invazije mnogi pojedinci, od trgovaca oružjem do dobavljača vojničkih obroka, ubrali su velike profite, kreirajući interes u produžavanju sukoba.

    Kamen temeljac sveukupnih reformi u Ukrajini leži unutar pravosudnog sistema zemlje, koji je otporan na promjene. Svi znaju šta je potrebno učiniti za uspješnu reformu ukrajinskog pravosudnog sistema, ali problem je neodlučna provedba.

    Zamjena pojedinaca na ključnim ministarskim pozicijama mogla bi biti korisna, ali neće riješiti sistematska pitanja korupcije u zemlji. Nedavno procurio strateški dokument otkriva da je Bidenova administracija još uvijek jako zabrinuta zbog korupcije u Ukrajini.

    Propast proljetne ofanzive

    Sve je evidentnije kako su ukrajinski gubici nerazmjerno veliki prema postignućima na bojnom polju. Na bojnom polju preovladava neorganizovanost, a ministarstvo odbrane navodi samo uspjehe. Gubici se prešućuju što kreira mnoštvo glasina koje se onda prenose bez provjera.

    Nerealna očekivanja da će s isporukom zapadnih tenkova i raketa ukrajinska vojska magično postati toliko jaka da porazi rusku vojsku u roku od par mjeseci. Ukrajinci za propast ofanzive krive nedostatak zapadne pomoći iako su sve jači glasovi da vojska nije dovoljno obučena.


    Prema podacima nezavisnih promatrača Ukrajina je izgubila 20 posto doniranih vozila u prvih mjesec dana ofanzive. Uz gotovo nepostojeći napredak ovakvi podaci su poražavajući.

    Broj Ukrajinaca voljnih služiti vojnu službu smanjio se značajno. Vojno osoblje smatra da je jedan problem to što ne postoji jasan rok za demobilizaciju vojnika koji su sada služili više od godinu i pol. To odbija ljude koji bi inače htjeli ići u vojsku.

    Prema Valeriju Bolhanu, glavnom uredniku nezavisne medijske kuće Intent i saradniku Centra za javna istraživanja, antikorupcijske nevladine organizacije u Odesi, čak 50.000 ljudi isplatilo je tamošnje činovnike u regrutacijskim odjelima kako bi izbjegli regrutaciju.

    Raskol u vrhu

    Ukrajinski mediji pišu o tome kako ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zaobilazi načelnika Glavnog stožera Valerija Zalužnog u komunikaciji s komandantima oružanih snaga.

    Zelenski koji je na temelju položaja šefa države ujedno i vrhovni komandant oružanih snaga, stvorio je paralelne puteve za pregovore sa komandantima različitih vrsta oružanih snaga, zaobilazeći vrhovnog komandanta glavnog štaba. To se, na primjer, odnosi na komunikaciju sa komandantom kopnenih snaga Sirskim ili komandantom zračnih snaga Mykolom Oleschukom.


    Još jedan primjer ponašanja Zelenskog, prema novinama, bila je medijski poznata priča o smjeni komesara regionalne vojne uprave. Nakon što je Ukrajinska pravda otkrila ratno bogaćenje komesara uprave Ode, predsjednik je zatražio smjenu svih šefova regionalnih mobilizacijskih centara i provjeru stanja njihove imovine.

    Nezadovoljstvo Zelenskog također može biti potaknuto sve većom popularnošću Zalužnog u ispitivanjima javnog mnijenja, što sugerira da sadašnji predsjednik možda neće uspjeti ako se kandidira za ponovni izbor i ima Zalužnog za protukandidata.

    Prema Pravdi, sličan učinak imaju i kadrovske promjene oružanim snagama, koje utječu na saradnike Zalužnog i destabiliziraju komandu. Posebno poglavlje je istraživanje neuspjeha južne grupacije snaga na početku rata, koji je izgleda bio usmjeren protiv Zalužnog.

    “
    Zelenski je u medijima izjavio da ne smatra da je situacija pat pozicija i da vojnici koji će ući u politiku ne bi trebali u isto vrijeme ratovati. Magazin The Economist je krajem novembra napisao da Zelenski Zalužnog vidi kao suparnika i da su politička prepucavanja štetna za Ukrajinu.

    Podrška sve manja

    Ekonomska, diplomatska i vojna podrška Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije pokazuje znakove istrošenosti. Washington ima ozbiljnih problema s ispunjavanjem svojih obećanja o finansiranju, dok se istim problemom suočava Evropska unija gdje se također raspravlja o mogućem budućem članstvu Kijeva.


    Nakon odbijanja američkog Senata da odobri 61 milijardu dolara finansijske podrške Ukrajini raste strah uoči predsjedničkih izbora 2024. godine, s obzirom da bi se bivši predsjednik Donald Trump mogao vratiti u Bijelu kuću.

    Ekonomska i vojna pomoć Ukrajini ove je jeseni dosegla najniži nivo svih vremena, prema analizi instituta Kiel u Njemačkoj. Između augusta i oktobra 2023. finansijska pomoć drastično je pala, za 90 posto u usporedbi s istim periodom prethodne godine.


    Ukrajini je tokom jeseni podijeljeno nešto više od dvije milijarde dolara, što je najmanji iznos od januara 2022., prema podacima koje je prikupio njemački centar.

    Kijev se također suočava s drugim problemima, kao što je poljska blokada ukrajinskog poljoprivrednog uvoza, jedna od naznaka onoga što bi moglo uslijediti kada pristupni pregovori za EU počnu i Kijev se počne takmičiti sa svojim susjedima za evropske subvencije.

    Sve ovo zajedno pogoduje jednoj strani, Kremlju. Niz problema s kojima se Ukrajina suočava odgovara Rusiji i Vladimiru Putinu, stvarajući povoljno okruženje za ostvarivanje njihovih ciljeva u regiji. Ukrajina će, čini se, morati tražiti rješenje za svoje probleme za pregovaračkim stolom, koji je po svemu sudeći sve realnije mjesto za okončanje rata u ovoj zemlji.

  • Kraj: Ukrajina može izdržati do ljeta?

    Kraj: Ukrajina može izdržati do ljeta?

    Kako paket pomoći Ukrajini i dalje “čuči” u američkom Kongresu, SAD i njeni saveznici procjenjuju kako bi to potencijalno moglo da ima “iscrpljujući uticaj” na odbranu Ukrajine i, dugoročno gledano, mogućnost da Ukrajina izgubi rat od Rusije.
    Brojni evropski i američki zvaničnici procjenjuju kakve bi mogle da budu posljedice kašnjenja pomoći Ukrajini.

    “Ne postoji garancija za uspjeh sa nama, ali će sigurno propasti bez nas”, rekao je jedan američki vojni zvaničnik za Si-en-en.

    Najveća je zabrinutost za uticaj na kontraofanzivu Ukrajine koja je u toku na istoku i jugu, gdje su se ukrajinske snage borile da ostvare značajan napredak čak i kada je američka podrška još pristizala.

    “Ako posmatramo zauzimanje i zadržavanje dalje teritorije, teško je vidjeti kako bi to moglo da uspje bez stalne podrške SAD“, rekao je jedan evropski diplomata.

    I tu nije kraj brigama. Zapadni zvaničnici strahuju da će gubitak ili dalje odlaganje američke podrške uticati na pomoć njenih saveznika. Ukrajina je u petak pretrpjela još jedan udarac kada je Mađarska blokirala dalju pomoć Еvropske unije, iako se očekuje da će se razgovori o tom pitanju nastaviti u januaru. Ova vijest je podvukla razmjere izazova sa kojima se Kijev suočava i mnogi strahuju da će SAD, ako ne nastave da pružaju podršku, slijediti evropske nacije.

    “Ako odemo na drugu stranu i naši saveznici će”, rekao je demokratski poslanik Majk Kvigli, koji je kopredsedavajući ukrajinskog kongresnog kluba.

    Sada zapadne obavještajne agencije izračunavaju koliko bi Ukrajina mogla da izdrži bez pomoći SAD i NATO-a. Jedan visoki američki vojni zvaničnik procijenio je nekoliko mjeseci, uz najgori scenario značajnog nazadovanja ili čak poraza do ljeta. Ruska pobjeda ne bi bila samo strašna vijest za Ukrajinu, već bi bila katastrofa za širu evropsku bezbjednost i veliki udarac za SAD.

    Upitana o kontinuiranom kašnjenju američke pomoći, estonska premijerka Kaja Kalas rekla je za Si-en-en iz Brisela da trenutno ne može da se “govori o zamoru od rata”.

    “Jer ako to učinimo i popustimo, onda Putin pobjeđuje i to će za sve značiti katastrofu. To će značiti više sukoba, više ratova, više oskudice u snabdijevanju hranom, sve različite brige koje idu uz to. Zato sada moramo da se potrudimo”, rekla je Kalas.

    Ukrajinske snage već racionalnije troše municiju, rekli su američki i ukrajinski zvaničnici, dok ruske snage uzvrate paljbom pet do sedam puta jačom nego što to mogu ukrajinske snage.

    Visoki ukrajinski vojni zvaničnik rekao je za Si-en-en da ukrajinski komandanti vjeruju da je uticaj na njihovu vatrenu moć doveo do dodatnih ukrajinskih žrtava.

    Bez dodatne pomoći SAD, zapadni zvaničnici procjenjuju da bi Ukrajini prvo ponestalo raketa dugog dometa, zatim raketa protivvazdušne odbrane, a kasnije artiljerijske municije i projektila kratkog dometa poput protivtenkovskih raketa „Džavelin“ i protivvazdušnih raketa „Stinger“.

    Svaka vrsta municije bila je ključna za odbranu Ukrajine. Rakete dugog dometa, poput “Storm Shadow” koje su dali Britanci, bile su ključne za uspjeh ukrajinskih snaga da odgurnu rusku crnomorsku flotu i otvore brodski koridor za žito i druge namirnice.

    Rakete protivvazdušne odbrane pokazale su se posebno neophodnim posljednjih nedjelja pošto je Rusija ove zime proširila svoje napade na civilnu infrastrukturu. Rakete manjeg dometa su omogućile ukrajinskim snagama da se brane od tenkova i aviona koje Rusi imaju brojčano znatno više.

    Procjene o tome šta bi ukrajinski poraz značio za Еvropu izazivaju duboke strahove među nekim od najbližih američkih evropskih saveznika.”Mislim da ljudi ne shvataju u potpunosti šta bi zapravo značio pad Ukrajine. Vidjeli bismo užasne stvari: etničko čišćenje i potpuno uništenje Ukrajine. Sjetite se šta su radili u Buči. Dakle, već je uspjeh ako možemo da spriječimo da se to dogodi. I zato moramo da nastavimo dalje”, rekao je evropski diplomata.

  • Ukrajina u sedam dana ostala bez pomoći Amerike i Evrope

    Ukrajina u sedam dana ostala bez pomoći Amerike i Evrope

    U jednoj sedmici Ukrajina je ostala bez pomoći Sjedinjenih Država i Evropske unije, a čekaju je duga i teška zima, ruska raketiranja gradova i napadi na frontu. Istovremeno predsjednik Zelenski odbija bilo kakvu ideju o primirju te najavljuje novu proljetnu ofanzivu.

    Posjeta predsjednika Zelenskog Vašingtonu početkom sedmice završila je sasvim očekivano, srdačnom dobrodošlicom u Bijeloj kući i vrlo hladnim prijemom u Kongresu. Čak je predsjednik Bajden prigodno iscijedio i zadnje dolare iz fondova pomoći Ukrajini da bi najavio paket vrijedan 200 miliona dolara. Paket isključivo sadrži municiju (uglavnom projektile za protivvazdušne sisteme), bez ijednog komada oružja.

    Kao i prošli put, posjeta Kongresu bila je puno neugodniji za Zelenskog. Predsjedavajući Zastupničkog doma (u kojem republikanci imaju većinu) Majk Džonson primio ga je u privatnu posjetu, što znači da mediji nisu imali pristup.

    Nakon sastanka Džonson je samo kratko izjavio da republikanci nisu promijenili stav prema Ukrajini i da novu pomoć neće odobriti dok predsjednik Bajden ne promijeni politiku prema useljenicima. A i kad budu odlučivali o obnovi pomoći, ona više neće biti tako obilna. Republikanci naglašavaju da je Ukrajina u nepune dvije godine dobila više od 111 milijardi dolara američke pomoći, a da su rezultati vrlo upitni.

    Osim pitanja nastavka pomoći, za Zelenskog je vrlo problematičan i zahtjev republikanaca da im predoči jasan plan kako misli okončati rat. Do sada je uvijek tvrdio da će rat prestati onog trenutka kad ukrajinska vojska oslobodi sva okupirana područja. Sad je jasno da od toga neće biti ništa, barem ne u njegovom mandatu.

    Republikanci nemaju baš nikakav razlog da pomognu Ukrajini. Ankete pokazuju da Tramp nadmoćno vodi pred Bajdenom (47 prema 43 odsto) i da su Amerikancima najvažnija pitanja ekonomija, inflacija, kriminal, sigurnosti granice (imigracija), prava na abortus, te rat u Izraelu (Gazi), što je još nepovoljnije po Kijev.

    Pitanje Ukrajine više ne spominju ni glasači demokrata. Približavanjem predsjedničkih i parlamentarnih izbora u novembru naredne godine, domaća politika će samo dobijati na važnosti, nauštrb vanjske.

    Suočen s nepopustljivošću republikanaca, predsjednik Bajden je najavio mogućnost kompromisa oko useljeničke politike pod uslovom da se obnovi pomoć Ukrajini. Republikancima se, naravno, ne žuri. Oni će prvo otići na praznike, pa u januaru nastaviti s razgovorima.

    Međutim, iz Vašingtona ne dolaze samo loše vijesti za Ukrajinu. Juče (14. decembra) je Kongres odobrio novi vojni budžet za fiskalnu godinu 2024., vrijedan 874.2 milijarde dolara. Nakon što ga je odobrio Senat, i Zastupnički dom je s velikom većinom (310 naprama 118) glasao za National Defense Authorization Act FY24.

    Dobra vijest za Ukrajinu je nastavak programa koji je započeo prošle godine. kojim se Pentagonu omogućava isporuka municije iz vojnih zaliha. Razlika je samo ta što su ovog puta u program dodani Izrael i Tajvan.

    Naravno, za Kijev, koji je navikao na pakete pomoći vrijedne milijarde dolara, ovo je premalo. Dok se Bajden i republikanci dogovore, značajan dio pomoći trebao je doći iz Evropske unije. Čak 50 milijardi evra za finansiranje države, plus 20 milijardi evra vojne pomoći. Tome treba pridodati i vojnu pomoć koju članice EU šalju samostalno.

    Da bi to omogućila, Evropska komisija je odmrzla 10 milijardi evra kohezijskih sredstava Mađarskoj. Mnogi su taj potez predsjednice Evropske komisije, Ursule fon der Lejen ocijenili kao najveći mito u istoriji EU. Uprkos tome, premijer Orban je do zadnjeg tvrdio da neće glasati za početak pristupnih pregovora s Ukrajinom ni za odobrenje novčane pomoći.

    Da ne bi prekršio obećanje, odlučio je prošetati dok je trajalo glasanje o početku pristupnih pregovora. Tako je odluka o početku pristupnog procesa za Ukrajinu donesena jednoglasno, doduše bez njega.

    A onda je blokirao 50 milijardi evra pomoći za Ukrajinu. Orban je odlučio odugovlačiti jer se nada da će početkom 2024. godine, kad se Evropsko vijeće ponovo okupi, sadašnjeg nizozemskog premijera Marka Ruta naslijediti desničar Gert Vilders, koji je u predizbornoj kampanji najavljivao da će obustaviti pomoć Ukrajini.

    S Vildersom za stolom, Orban će imati puno bolju poziciju. A možda im se pridruži i slovački premijer Robert Fico, koji je na ovom sastanku ipak bio “konstruktivan”, odnosno priklonio se većini. Povrh toga, Orban možda od Von der Lejenovoj izvuče još 10 milijardi.

    Iako se na prvu čini da je 50 i 20 milijardi evra jako puno novca, baš i nije tako. Zapravo bi bilo, ali samo kad bi ga Ukrajina dobila odjednom. Međutim, ovo je novac za period do 2027. godine. Povrh toga, 33 milijarde su u kreditima (navodno vrlo povoljnim), a samo 17 milijardi kao direktna sijska pomoć.

    Evropska vojna industrija nema kapaciteta da Ukrajini isporuči oružje i municiju vrijednu 20 milijardi evra, pa će se i to odužiti, i to čak i ako dio tog novca završi u američkim kompanijama koje već imaju osigurane ugovore i pokrenutu proizvodnju za ukrajinske potrebe jer zbog zastoja u Kongresu, Bijela kuća ne može platiti isporuke.

    Nova realnost, u kojoj su američki i evropski izvori finansiranja presušili, natjeraće Zelenskog da se suoči sa stvarnošću. Bez zapadnih milijardi Ukrajinu čeka vrlo teška 2024. godina, navodi “Index”. A onda dolaze američki izbori koji bi, kako sada stvari stoje, u Bijelu kuću mogli vratiti Trampa. On pak ima i te kako dobre razloge da se obračuna sa Zelenskim.

    Još 2019. i 2020. Tramp je od Zelenskog tražio nastavak istrage protiv kompanije Burisma Holding, koja bi vodila prema Hanteru Bajdenu, sinu predsjednika Džoa Bajdena. Kad je postalo očito da će Tramp izgubiti izbore, Zelenski je odbio saradnju. Donald niti zaboravlja niti prašta.

  • Sve veći prodor Rusa kod Artjomovska

    Sve veći prodor Rusa kod Artjomovska

    Ruske snage napreduju u oblasti Artjomovska (Bahmuta), potiskujuću ukrajinske jedinice sve dalje od ovoga gradića.

    Razvijajući ofanzivu na južnom krilu Artjomovska, ruske trupe ne samo da pokrivaju Kleščejevku, već i napreduju ka Andrejevki.

    Izvještači javljaju da su ruske oružane snage izbacile Ukrajince iz sjevernog dijela Andrejevke, napredujući duž pruge. Riječ je o željezničkoj pruzi koja ide od Artjomovska do Gorlovke i dalje do Jasinovate, prenosi “Srna”.

    Ulazak ruskih trupa u Andrejevku ukazuje na povećanje zone kontrole Oružanih snaga Rusije na južnom krilu Artjomovska, kao i na činjenicu da se Ukrajinci sve dalje odbacuje od ovog grada.

    Jugozapadno od Artjomovska, ruske trupe pokušavaju da potisnu neprijatelja iza kanala Severski Donjec – Donbas.

    Duž ovog plovnog puta ukrajinske oružane snage pokušavaju da izgrade liniju odbrane, uključujući i područje grada Časov Jar, kojem se takođe približavaju ruske trupe, boreći se u oblasti Ivanovskog i u Bogdanovki, koja je zapadno od Artjomovska.

    Borbe se nastavljaju severozapadno od Artjomovska – u pravcu Grigorovke – navode ruski portali, a prenosi “Fakti”.