Oznaka: ukrajina

  • Rusi su nemilosrdni, i imaju ključni cilj

    Rusi su nemilosrdni, i imaju ključni cilj

    Postoje neki gradovi koje Ukrajina jednostavno ne može sebi da priušti da izgubi u ratu protiv Rusije, a Lipci je jedan od njih.

    Lipci je grad koji trenutno trpi neke od najbrutalnijih ruskih napada: ulice su u plamenu od vazdušnog napada nekoliko trenutaka ranije u trenucima kada u njih ulaze novinari CNN, pod okriljem tame. Noć im pruža jedini predah od napada dronom; u satima pre dolaska novinari su videli da je grad pogođen osam puta.

    Ipak, vojnici 13. Nacionalne garde Kartije moraju da izdrže, jer su ulozi ovde ogromni. Nemilosrdni napad Rusije ima ključni cilj: ako zauzme Lipci, onda može da pozicionira artiljeriju tako da joj se u dometu nađe drugi najveći ukrajinski grad Harkov, 20 minuta niz put.

    Dole u ​​bunkeru komandir Oleksandr, gleda u jedan od svojih brojnih dronova.

    “Videli ste i sami kako sve gori. Tako je svake noći,” rekao je on.
    Njegovi ljudi su bili među prvima koji su se bavili novim napredovanjem Rusije u oblasti Harkova pre skoro dve nedelje. On kaže da se bore protiv obučenih profesionalnih vojnika.

    “To možemo da vidimo iz njihove opreme i taktike. Oni ne šalju bilo koga u napade,” rekao je.

    Novinari su ga upitali koja su utvrđenja bila na mestu pre iznenadnog ruskog napada.

    “Ovde ništa nije pripremljeno. Ništa. Baš ništa. Svi položaji se grade rukama pešadije,” rekao je.

    Napolju noć potresa još eksplozija.

    “Pre tri nedelje civili su ovde živeli mirnim životom. Ponovo gradili kuće, sve je bilo u redu. A sada je većina kuća uništena,” kaže vojnik.

    Širom grada Harkova, u kojem živi oko milion civila, ukrajinske snage pokušavaju da obuzdaju uporni ruski napad iz više uglova. Više od nedelju dana izveštavajući po selima u okolini grada, CNN je video ukrajinske jedinice koje drže svoje položaje u velikoj opasnosti i riziku, a ponekad koriste zastarelu i oskudnu artiljeriju da odbiju mnogo bolje opremljene ruske snage, sposobne da osujeti njihove najosnovnije manevre ogromnim broj dronova.

    Na jednom položaju bliže ruskoj granici, 92. jurišna brigada pokazala je CNN-u rusko artiljerijsko oruđe, zarobljeno u prvim danima rata, iz koje sada ispaljuju francuske minobacačke granate. Pištolj je bio delimično sakriven žičanom mrežom, koja je imala za cilj da pruži određenu zaštitu od dronova. Ipak, iznad, neidentifikovani izviđački dron je počeo da lebdi, primoravajući jedinicu da pobegne u bunker.

    Druga jedinica je prinuđena da koristi sovjetsku artiljeriju napravljenu 1940-ih. Stara municija je delimično zarđala. Artun, njihov komandant, koristi novije poljske granate, ali sada ispaljuje samo 10 dnevno, dok je na jesen mogao da ispaljuje 100.

    Dronovi su “veliki problem”, kaže Artun.

    “U sebi imam gelere za uspomenu,” dodaje on, misleći na ostatke ruskog drona “lancet” koji mu je još uvek u ruci i stomaku, a koje hirurzi nisu mogli da uklone.

    “Ali postoje određene radnje koje vas mogu spasiti od dronova,” kaže on.

    Jedan od njih je upozorenje sa skenera frekvencija.

    Skoro dve godine, Harkov je mislio da je pretnja od njegovog suseda prošla. Munjevito rusko povlačenje krajem 2022. ostavilo je oblast Harkova mirnom i ona je predstavljala “lansirnu rampu” za ukrajinske napade preko granice u Rusiju.

    Napadi su se, međutim, nastavljali u daljini, držeći stanovnike grada budnima tokom bučnih noći, sada pojačanih pretnjom ruske artiljerije koja se približava.

    “Tampon zona”
    Dok tek treba da se vidi koliko će ruske trupe napredovati sa severa, Vladimir Putin tvrdi da ofanziva nije pokušaj da se zauzme grad Harkov.

    U izjavi od 17. maja rekao je: „Javno sam rekao da ćemo, ako se tako nastavi, biti primorani da stvorimo zonu bezbednosti, sanitarnu zonu“, tvrdeći da je to trenutni cilj ruskih trupa na severu Ukrajine.

    U ovom trenutku, većina borbi je još uvek koncentrisana na istoku, gde Rusija zauzima ogromna područja ukrajinske teritorije.

    Zauzet prvog dana sukoba
    Kako je rusko-ukrajinski rat eskalirao u rusku invaziju na Ukrajinu 2022, Lipci su zauzele ruske oružane snage 24. februara 2022, prvog dana sukoba (selo je udaljeno samo 5 kilometara od granice).

    Do 10. maja 2022, veliki ukrajinski kontranapad oko Harkova doveo je do toga da se oko grada Lipci povedu nove bitke i da ga ruske snage redovno granatiraju.

    Četiri meseca kasnije, ukrajinske snage su povratile kontrolu nad mestom 11. septembra 2022. kao rezultat ukrajinske kontraofanzive u Harkovu 2022. godine.

    Dana 10. maja 2024. godine, ruske oružane snage su pokrenule još jednu ofanzivu ka Harkovu, prvu u toj oblasti od februara 2022. godine. Do 14. maja, ruski vojni blogeri su izvestili da su ruske snage ušle u severnu periferiju Lipca.

  • “Ukrajinska vojska je u zamci”

    “Ukrajinska vojska je u zamci”

    Ukrajinska vojska se našla u zamci u Volčansku, rekao je britanski analitičar Aleksandar Merkuris na svom Jutjub kanalu.

    “Ukrajinske snage kojih još ima severno od reke Volčja su odsečene. One su, zapravo, u zamci,” rekao je on.

    Prema rečima analitičara, na tom pravcu se vode intenzivne borbe a ukrajinski položaji su pod snažnom paljbom.

    “Ukrajinci će teško popuniti svoje redove na tim položajima. Možemo pretpostaviti da su Rusi, zahvaljujući dominaciji u vazduhu, pokrili teritoriju dronovima, a u stanju su i da spreče Ukrajince da se suprotstave dronovima,” zaključio je Merkuris.

    Podsetimo, šef administracije Harkovske oblasti Vitalij Gančev izjavio je za ruski Prvi kanal da su ruske snage oslobodile severni deo Vočlanska.

  • Šolc priznao

    Šolc priznao

    Nemačka je pružila Kijevu svu vojnu pomoć koju je mogla, izjavio je nemački kancelar Olaf Šolc, prenosi portal “N-tv”.

    Autor članka podseća da je Nemačka do sada isporučila Ukrajini oružje vredno 28 milijardi evra, kao i dva sistema PVO “patriot”.

    “Zaista smo po tom pitanju dostigli granice mogućeg… Naša odgovornost je da pomognemo Ukrajini u njenoj odbrambenoj borbi, istovremeno izbegavajući da se sukob pretvori u rat Rusije i NATO,” rekao je Šolc.

    U tom kontekstu on je ponovio da Berlin nije spreman da isporuči Kijevu rakete dugog dometa “taurus” koje Ukrajina traži.

    Berlin je juče objavio o slanju novog paketa pomoći Kijevu koji, između ostalog, uključuje tenkove “leopard 1”, dronove i 8.500 granata kalibra 155 mm. “Špigel” je pisao da je Ukrajina od Nemačke dobila i četvrti sistema “iris-T”.

  • Stoltenberg otkrio zašto NATO neće slati trupe u Ukrajinu

    Stoltenberg otkrio zašto NATO neće slati trupe u Ukrajinu

    Severnoatlantska alijansa povećaće podršku Ukrajini, ali neće slati svoje trupe u tu zemlju, da ne bi postala “deo sukoba”, izjavio je danas generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    “Iako povećavamo podršku Ukrajini da se odbrani, ne planiramo da šaljemo trupe NATO u Ukrajinu niti proširenje NATO kišobrana protivvazdušne odbrane na Ukrajinu. NATO neće postati deo sukoba”, rekao je Stoltenberg u intervjuu za nemački list “Velt am zontag”.

    Prema njegovim rečima, teoretski bi bilo moguće oboriti ruske rakete sa teritorije Poljske ili Rumunije, na primer, uz pomoć baterija Patriot.

    Stoltenberg je dodao da će se na sastanku u Pragu ministri spoljnih poslova NATO pripremati za samit u Vašingtonu, koji će biti održan sredinom jula.

    On je kazao da će se razgovarati i o jačanju podrške Ukrajini.
    “NATO se sprema da odigra mnogo veću ulogu u koordinaciji bezbednosne podrške i obuke za Ukrajinu”, istakao je generalni sekretar NATO.

    On je, takođe, rekao da to zahteva dugoročnu finansijsku posvećenost da bi se podrška postavila na čvršće i jasno predvidljive osnove. S obzirom na sve veće gubitke Ukrajine, Stoltenberg je pozvao zemlje NATO da pruže znatno veću podršku.

    “Još nije kasno da Ukrajina pobedi. Moramo da pošaljemo više oružja i municije u Ukrajinu, uključujući protivvazdušne sisteme i oružje dugog dometa”, istakao je on.

    Istovremeno, rekao je Stoltenberg, saveznici moraju imati planove da popune svoje vojne zalihe i povećaju proizvodnju oružja i municije.

    “Ako Putin nametne svoju volju Ukrajini, neće biti trajne bezbednosti u Evropi i svet će u celini postati nestabilniji. Moramo odvratiti Rusiju od dalje agresije.

    Politika pomirenja prema Putinu neće funkcionisati”, istakao je Stoltenberg.

    Kada je reč o Kini, generalni sekretar NATO je kazao da NATO upozorava Kinu da njena podrška Rusiji u ukrajinskom ratu ugrožava saradnju sa Zapadom.

    “Kina kaže da želi da održi dobre odnose sa Zapadom. Istovremeno, Peking raspiruje rat u Evropi. Ne možete imati oboje”, istakao je Stoltenberg.

    Podrška Kine je od vitalnog značaja za ruski rat u Ukrajini, naveo je Stoltenberg.

    “Postoji jasan porast prodaje mašinskih delova, mikroelektronike i drugih tehnologija koje Moskva koristi za proizvodnju projektila, tenkova i aviona za upotrebu protiv Ukrajine”, rekao je on.

  • Ukrajina istražuje svoju 125. brigadu

    Ukrajina istražuje svoju 125. brigadu

    Ukrajina istražuje tvrdnje da je nepažnja njenih jedinica dozvolila ruski upad na severoistok zemlje.

    Državni istražni biro otvorio je istragu o tome kako su 125. brigada i njoj potčinjene jedinice organizovale odbranu u oblasti Harkova, objavila je Ukrajinska pravda, pozivajući se na sudske dokumente.

    Moskovske trupe su 10. maja pokrenule novu ofanzivu u kojoj su napredovale šest milja, navodno zauzimajući naselja u potezu koji je osmišljen da rastegne ukrajinske snage dok čekaju isporuku novog zapadnog oružja.

    U sudskom dokumentu se navodi da je preliminarnom istragom utvrđeno da 125. brigada, 415. odvojeni streljački bataljon, 23. mehanizovana brigada, 172. odvojena streljačka i druge jedinice “nisu pravilno organizovale odbranu položaja na granici Harkovske oblasti” zbog “nepažljivog odnosa prema vojnoj službi”.

    U dokumentu se, prema prevodu, navodi da je ruska ofanziva “dovela do gubitka položaja, vojne opreme i ljudstva” i da su ukrajinske trupe “napustile” druge položaje.

  • Granatiranje Krima je “dimna zavjesa”

    Granatiranje Krima je “dimna zavjesa”

    Osnovna svrha udara na Krim je stvaranje bezbednih uslova za dolazak borbenih aviona F-16, koji se očekuju početkom leta, tvrde francuski eksperti.

    Francuski list Mond je intervjuisao stručnjake o tome zašto Ukrajina nastavlja da često napada mete na aneksiranom Krimu, s obzirom na to da su izgledi za njeno oslobođenje sada daleko.

    Po njihovom mišljenju, ova kampanja ima mnogo ciljeva: da primora rusku flotu da se drži dalje od zapadnog dela Crnog mora i da ne ugrozi brodarstvo u Odesi i susednim lukama, kao i da poremeti logistiku ruske vojske u kontinentalnoj Ukrajini.

    Međutim, glavni cilj je da se stvore bezbedni uslovi za isporuku borbenih aviona F-16, što se očekuje početkom leta.

    “Rusi koriste svoje mogućnosti nadzora na Krimu kako bi otkrili šta se dešava u zapadnoj Ukrajini. Ključno je razbiti ove alate kako Rusi ne bi videli dolazak F-16 u realnom vremenu, što bi im omogućilo da reaguju”, Mond citira reči međunarodnog stručnjaka za rizik Stefana Odrana.
    Istovremeno, granatiranje ciljeva na Krimu ne pogoršava nestašicu municije koju ukrajinska vojska doživljava na frontu, jer bespilotne letelice dugog dometa i krstareće rakete SCALP/Storm Shadov nisu namenjene za upotrebu na frontu, rekao je stručnjak.

    Kako je danas postalo poznato, ukrajinska vojska je pogodila centar veze ruske vojske na Krimu. Udar, koji su izveli rakete ATACMS, pogodio je vojni objekat granične službe FSB u blizini Alušte.

  • Stoltenberg: Povucite zabranu

    Stoltenberg: Povucite zabranu

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao je saveznike da povuku zabranu Ukrajini da koristi oružje Alijanse u napadima na vojne ciljeve na teritoriji Ruske Federacije.

    ”Sada kada se vode mnoge borbe u Harkovu, blizu granice, uskraćivanje mogućnosti Ukrajini da koristi ovo oružje protiv legitimnih vojnih ciljeva na ruskoj teritoriji im otežava odbranu”, rekao je on u intervjuu za Ekonomist.

    List navodi da je Stoltenbergova jasna, iako neimenovana, meta bila politika koju vodi predsednik SAD Džozef Bajden, a kojom on određuje ciljeve koje Ukrajina može da napadne američkim naoružanjem.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nekoliko puta je uputio molbe zapadnim saveznicima za dozvolu da koristi donirano oružje na ciljevima unutar Rusije, a naročito nakon napredovanja ruskih trupa u Harkovskoj oblasti.

    Rusija je 10. maja započela ofanzivu u ovom regionu, a Stoltenberg nije učekivao da udar dovede do proboja fronta.
    ”Oni će nastaviti da guraju i nastavljaju da dobijaju neku marginalnu poziciju, i spremni su da plate veoma visoku cenu za ove marginalne dobitke”, zaključio je Stoltenberg .

    Upozorio je da se Ukrajina ipak bori i uputio kritiku na račun evropskih saveznika.

    ”Evropski saveznici su obećali milion artiljerijskih granata. Nismo videli ništa slično tome”, naglasio je Stoltenberg.

    Istakao je da je ovaj potez povećao rizik od eskalacije tenzija, ali je dodao da postoji razlika između slanja oružja i obučavanja i vojnog angažovanja.

    ”Pružamo obuku, pružamo oružje, municiju Ukrajini, ali nećemo biti direktno uključeni sa teritorije NATO u borbene operacije iznad ili u Ukrajini. Dakle, to je druga stvar”, ocenio je Stoltenberg.

  • Vojska se povlači i uništava sve

    Vojska se povlači i uništava sve

    Oružane snage Ukrajine prilikom povlačenja uništavaju mostove u Harkovskoj oblasti – tako su uništeni mostovi preko reke Volčja u Volčansku, saopštio je šef ruske administracije Vitalij Gančev.

    “Ne samo da za sobom uništavaju mostove – oni granatiraju sela, ulice i kuće gde misle da više nema pripadnika ukrajinskih oružanih formacija”, rekao je Gančev.

  • Njemačka: Pomagajte

    Njemačka: Pomagajte

    Nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izjavila je danas, tokom nenajavljene posete Kijevu, da je potrebna veća međunarodna podrška protivvazdušnoj odbrani te zemlje usled ruske ofanzive.

    “Sada moramo da udružimo sve naše snage kako bi Ukrajina mogla da preživi i kako se Putinove trupe ne bi uskoro našle na našim granicama”, apelovala je Berbok na međunarodne partnerske zemlje.

    Globalna inicijativa za više protivvazdušne odbrane koju je pokrenula zajedno sa ministrom odbrane Borisom Pistorijusom prikupila je skoro milijardu evra kako bi pružila dodatnu podršku ukrajinskim snagama protivvazdušne odbrane.

    “I mi intenzivno radimo na tome da ovo postane još više”, rekla je ona, prenosi nemački Tagesšau.

    Berbok je navela i da je buduće članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji ”neophodna geopolitička posledica ruskog ilegalnog agresorskog rata, koji krši međunarodno pravo”.
    Ministarka je planirala da danas poseti Harkov, ali je putovanje otkazano iz bezbednosnih razloga, piše AP pozivajući se na agenciju dpa.

    “Situacija u Ukrajini je ponovo dramatično eskalirala sa masivnim ruskim vazdušnim udarima na civilnu infrastrukturu i brutalnom ruskom ofanzivom u oblasti Harkova”, objasnila je Berbok po dolasku u Kijev.

    Ukrajina je postigla ”impresivan napredak” i ne sme da posustane u reformama pravosudnog sistema, u borbi protiv korupcije i slobodi medija, rekla je ona.

    Šefica nemačke diplomatije je istakla da narod Ukrajine može da se osloni na dugoročnu podršku Nemačke i drugih saveznika.

    AP navodi da su isporuke obećanog oružja i municije iz zemalja NATO-a poput Nemačke bile su spore i negativno uticale na poziciju ukrajinskih trupa na frontu.

    Nemačka je nedavno obećala treću Patriot bateriju američke proizvodnje za Ukrajinu, ali kijevski zvaničnici kažu da se i dalje suočavaju sa alarmantnim nedostatkom PVO.

    Berlin odbija apele ukrajinskih zvaničnika da obezbedi rakete Taurus, koje su opremljene stelt tehnologijom i imaju domet do 500 kilometara.

    Ove rakete nemačke i švedske proizvodnje mogle bi da dostignu ciljeve duboko u ruskoj teritoriji sa ukrajinskog tla.

    Berlin je, međutim, odbacio tu mogućnost, saopštivši da bi slanje tih projektila predstavljalo rizik da se direktno uključi u rat.

    Nemačka će sledećeg meseca biti domaćin konferencije o rekonstrukciji Ukrajine, a predviđa se da će obnova zemlje koštati stotine milijardi dolara.

  • EU odobrila: Ruska imovina ide za pomoć Ukrajini

    EU odobrila: Ruska imovina ide za pomoć Ukrajini

    Zemlje EU odobrile su danas plan da se prihodi od zamrznute imovine Ruske Federacije koriste za pomoć Ukrajini, izjavio je češki ministar spoljnih poslova Jan Lipavski.

    “U EU smo odobrili plan da se prihodi od zamrznute imovine Centralne banke Ruske Federacije iskoriste za pomoć Ukrajini”, objavio je on na društvenoj mreži Iks, prenosi Interfaks.

    Lipavski je rekao da će se iz ove šeme ove godine generisati oko tri milijarde evra, od kojih je planirano da se 90 odsto iskoristi za podršku ukrajinskoj vojsci.

    Savet EU objavio je danas saopštenje u kojem je potvrdio usvajanje nekoliko pravnih akata koji otvaraju mogućnost korišćenja sredstava od zamrznute imovine Ruske Federacije.

    Nakon početka ruske specijalne vojne operacije, EU i zemlje G7 zamrzle su skoro polovinu ruskih deviznih rezervi u iznosu od oko 300 milijardi evra.
    Oko 200 milijardi evra nalazi se u Evropskoj uniji, uglavnom na računima belgijskog sistema Juroklir (Euroclear), jednog od najvećih svetskih sistema za devizno poravnanje i kliring, prenela je ruska agencija RIA Novosti.

    Ciljevi finansiranja će se preispitivati svake godine, a prva takva procedura će se obaviti pre 1. januara 2025. godine, prenosi ruska agencija.