VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • Zelenski traži od Evrope naftni embargo za Rusiju

    Zelenski traži od Evrope naftni embargo za Rusiju

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je države Zapada da hitno pooštre sankcije Rusiji, i uvedu embargo na naftu, kako bi spriječile Moskvu da eskalira svoju vojnu operaciju protiv njegove zemlje.

    U svom video-obraćanju Ukrajincima noćas, vidno iznervirani Zelenski je izjavio da je Zapad prošle godine pogrešno proračunao, kada je odložio sankcije kao i da je zatim uslijedila ruska invazija, prenosi Rojters.

    “Rat punog obima je počeo. Sada ima mnogo nagovještaja i upozorenja da će navodno oštrije sankcije, poput embarga na isporuku ruske nafte Evropi, biti uvedene ako Rusija upotrijebi hemijsko oružje”, rekao je Zelenski povremeno udarajući rukama o sto.

    “Jednostavno nema riječi… Mi, koji smo živi, moramo da čekamo. Zar sve što je ruska vojska uradila do danas ne zaslužuje embargo na naftu? Zar fosforne bombe nisu opravdanje za to? Granatirano postrojenje za proizvodnju hemikalija ili granatirana nuklearna elektrana to ne zahtijevaju”, naglasio je ukrajinski predsjednik.

    Zelenski je poručio da sankcije moraju biti “efikasne i ozbiljne” s obzirom na dosadašnje postupke Rusije.

    “Ako su paketi sankcija slabi ili ne funkcionišu dovoljno snažno, ako se mogu zaobići, to stvara opasnu iluziju za rusko rukovodstvo, da će im biti dozvoljeno da nastave da rade ono što sada rade”, rekao je ukrajinski lider i naglasio da njegov narod to plaća svojim životima.

    Invazija Rusije na Ukrajinu, koja traje duže od mjesec dana, najveći evropski sukob od Drugog svjetskog rata, dovela je do toga da više od 3,8 miliona Ukrajinaca pobjegne u inostranstvo, prouzrokovala je hiljade mrtvih ili ranjenih i izolovala rusku ekonomiju.

    SAD su već uvele embargo na isporuke ruske nafte, ali Evropa, daleko više zavisna od ruske energije, je u tom smislu neodlučna.

    Iz Njemačke, najveće evropske ekonomije, poručuju da bi uvođenje takvog embarga izazvalo recesiju i masovnu nezaposlenost, navodi Rojters.

  • Delegacije Ukrajine i Rusije stigle u Tursku, Kijev jasan o čemu neće pregovarati

    Delegacije Ukrajine i Rusije stigle u Tursku, Kijev jasan o čemu neće pregovarati

    Ukrajinski i ruski pregovarači sastaju se u Turskoj radi razgovora licem u lice prvi put u dvije sedmice, a Kijev traži prekid vatre bez odustajanja od teritorije ili suvereniteta.

    Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je o razgovorima u Istanbulu: “Mi ne trgujemo ljudima, zemljom ili suverenitetom.”

    “Minimalni program će biti humanitarna pitanja, a maksimalni program je postizanje sporazuma o prekidu vatre”, rekao je on na nacionalnoj televiziji.

    Ali savjetnik ukrajinskog ministarstva unutrašnjih poslova Vadym Denysenko rekao je da sumnja da će biti ikakvog pomaka.

    Visoki zvaničnik američkog State Departmenta izrazio je sličnu sumnju, rekavši da ruski predsednik Vladimir Putin nije izgleda spreman da napravi kompromise kako bi okončao rat.

    U međuvremenu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da dosadašnji razgovori nisu dali nikakav suštinski napredak, ali da je važno da su nastavljeni lično. Odbio je dati više informacija.

    Ovo su prvi razgovori licem u lice u više od dvije sedmice. Ruska delegacija sletjela je sinoć, a ukrajinska delegacija nešto kasnije, nakon što su, kako su rekli, imali logistička kašnjenja.

    Turski lider, Recep Tayyip Erdogan, održao je telefonski razgovor dan ranije sa svojim ruskim kolegom. On je pokušavao da pozicionira svoju zemlju kao ključnog posrednika i u pozivu je pozvao Kremlj da se dogovori o prekidu vatre.

    Ali nade nisu velike.

    Razgovori se vode između savjetnika ruskog i ukrajinskog predsjednika, što ne odgovara nivou ministara vanjskih poslova koji su se sastali u Turskoj zbog neuspjelih mirovnih pregovora ranije ovog mjeseca. Oni će nastaviti tamo gdje su stali gotovo svakodnevni video pozivi delegacija.

    Ukrajinski predsjednik je rekao da je spreman razmotriti neutralnost (što znači da se Ukrajina neće vojno udružiti s drugima), ali ne prije povlačenja ruskih trupa.

    To još uvijek stvara jaz između njegove pozicije i zahtjeva Rusije. Čak i nade za nove humanitarne koridore izgledaju nejasne nakon što je Ukrajina odlučila da ih ne implementira zbog straha od napada ruskih snaga.

  • Rusija u Ukrajinu poslala pripadnike zloglasne Wagner grupe

    Rusija u Ukrajinu poslala pripadnike zloglasne Wagner grupe

    Rusija je rasporedila plaćenike iz zloglasne Wagner grupe u istočnu Ukrajinu, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.

    U svom najnovijem operativnom izvještaju, Ministarstvo odbrane je reklo kako se očekuje da će grupa rasporediti više od 1.000 pripadnika – uključujući više komandanata – za poduzimanje borbenih operacija u Ukrajini.

    “Zbog velikih gubitaka i uglavnom zaustavljene invazije, Rusija je vjerovatno bila prisiljena promijeniti prioritet Wagnerovog osoblja za Ukrajinu, na račun operacija u Africi i Siriji”, dodalo je Ministarstvo odbrane.

    Wagner grupa smatra se jednom od najtajnovitijih organizacija u Rusiji. Službeno ne postoji, ali vjeruje se da je do 10.000 operativaca sklopilo barem jedan ugovor s grupom u posljednjih sedam godina kako bi otišli u žarišta uključujući Siriju, Libiju i Srednjoafričku Republiku, prenosi BBC.

  • Centar Mariupolja i dalje pod kontrolom branilaca, Ukrajinci ostvarili uspjeh u blizini Kijeva

    Centar Mariupolja i dalje pod kontrolom branilaca, Ukrajinci ostvarili uspjeh u blizini Kijeva

    Ministarstvo odbrane Velike Britanije objavilo je novi dnevni izvještaj o ukrajinskom ratištu u kojem se ističe da su ukrajinske snage ostvarile određeni uspjeh sjeverozapadno od Kijeva, a da je centar Mariupolja još uvijek u rukama branilaca.

    “Ukrajinske snage su nastavile da vrše lokalizovane kontranapade sjeverozapadno od Kijeva – uključujući Irpen, Buču i Hostomel. Ovi napadi su imali određeni uspjeh i Rusi su odbačeni sa brojnih pozicija”, navode iz ministarstva.

    Smatraju da ruske snage ipak i dalje predstavljaju značajnu prijetnju gradu.
    “Ruske snage su nastavile ofanzivu na Mariupolj uz kontinuirano teško granatiranje grada, međutim centar grada ostaje pod kontrolom Ukrajine”, stoji u izvještaju.

    Na drugim mjestima, ruske snage održavaju blokirane položaje dok pokušavaju da reorganizuju svoje snage.

  • Evropa se “ogradila” od Bajdena – stala uz Putina?

    Evropa se “ogradila” od Bajdena – stala uz Putina?

    Izjava američkog predsednika o smeni režima u Rusiji udaljila ga je od svojih evropskih kolega. Samo jedna pogrešna reč može da uvede svet u još veći sukob.

    Dok američke diplomati pokušavaju da uvere javnost i partnere da izjava predsednika Džoa Bajdena o Vladimiru Putinu nije bila usmerena prema smeni režima u Moskvi, evropski lideri pokušavaju da se distanciraju a da ne ostave utisak da će takva izjava značiti početak raskola u dosad čvrstom savezu protiv Putina.Evropljani su se uglavnom javno distancirali od onog dela izjave američkog predsednika Bajdena u kojem spominje da Putin “ne sme biti na vlasti”, iako se ta izjava na engleskom može shvatiti i da “ne sme imati moć”. Sam američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je kako SAD “nema strategiju smene režima u Rusiji ili bilo gde drugde”.

    Mnogi Evropljani strahuju da takve izjave mogu poslati krive poruke da je cilj Zapada smena vlasti u Rusiji.

    Među evropskim liderima koji su se distancirali od Bidenovih izjava o tome da Putin, kojeg je nazvao “kasapinom”, ne bi trebao da bude na vlasti su francuski predsednik Emanuel Makron, britanski premijer Boris Džonson, i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i sigurnost Džozef Borel.

    “Na građanima je Rusije da o tome odlučuju, kada bi oni bili u stanju to da odlučuju. Ono što mi pokušavamo jest da zasutavimo Putinov rat, njegovu agresiju na Ukrajinu”, izjavio je visoki predstavnik Evropske unije.

    Evropska unija je uvek bila oprezna, nazvala je Putina autokratom, ali nikad nije dala naslutiti da bi njegova smena s vlasti bila cilj angažovanja EU. Francuski predsednik Makron, koji je u napetoj predizbornoj kampanji pa računa i što njemu odgovara, pozvao je na oprez jer, smatra, treba držati kanale komunikacije s Putinom. On posebno možda i najčešće od svih zapadnih lidera razgovara s ruskim predsednikom zbog čega je i pod pritiskom dela evropske javnosti jer dosad nije ništa postigao, a Putin je samo povećao intenzitet razaranja ukrajinskih gradova.

    “Ja ne bih koristio ovakve komentare. Ne bismo trebali rečima ili delima dodatno da eskaliramo situaciju”, rekao je Makron u razgovoru za francusku televiziju, najavivši da će on i dalje imati razgovore s Putinom te da je cilj zaustaviti rusku agresiju i osigurati povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine.

    Poziv na oprez
    Osim Pariza, i Berlin nastavlja razgovore s Putinom i pozivanje na oprez, iako je i Nemačka od početka vojne operacije dramatično promenila smer. Godinama je sarađivala s Putinom, povećavala zajedničke projekte i tako postala jedna od država koja je više od drugih zavisna od ruskog uticaja, i to ne samo energetskom.

    Ugledni portal Politico, koji je delomično i njemački, u ponedeljak je objavio izrazito kritičan komentar o generacijama nemačkih političara, nazvavši ih “korisnim idiotima” jer su se godinama ponašali naivno prema Rusiji. Posebno je kritičan taj komentar bio prema bivšoj kancelarki Angeli Merkel, koja je nakon ruske aneksije Krima odobrila projekat Severni tok 2.

    Taj portal čak navodi da “Nemačkoj nije strano biti na krivoj strani istorije”, što je dosta neugodno za sadašnji politički establišment te zemlje.

    Evropska unija se tradicionalno distancira od bilo kakvih ciljeva smene režima, bez obzira na to jesu li takvi režimi prihvatljivi ili ne. Od Sirije do Venezuele i Kube, EU pokazuje kako otvoreno kritikuje takve režime, ali ne želi da se meša u unutrašnjapitanja kao što su smene režima.

    U slučaju Putinovog režima Evropljani su takođe oštri. Da su ruske snage počinile ratne zločine u Ukrajini, govori većina lidera evropskih institucija i država EU, iako oni dosad nisu za to izričito optužili posebno predsednika Putina.

    Diplomate u Briselu smatraju da treba nastaviti višestruki angažman u različitim smerovima. Prvi je pomoći Ukrajini da se brani, drugi pomoći milionima ukrajinskih izbeglica koji beže od rata, a treći je nastaviti snažne sankcije protiv Putina, od ekonomskih do političkih.

    “Ipak u našim naporima moramo ostaviti i kanale komunikacije s Moskvom jer će u suprotnom biti još teže osigurati prekid vatre i dostavu humanitarne pomoći te pomoći u pronalasku diplomatskog rešenja”, istakao je jedan diplomata EU, naglasivši da “ne želi da ulazi u rasprave je li Putin dobar ili ne jer ono što se događa u Ukrajini govori dovoljno samo po sebi”.

    Ratni zločini
    Kako su u poslednje vreme mnogi upoređivali ruskog predsednika Putina sa Slobodanom Miloševićem, koji je na kraju završio na Haškom sudu za ratne zločine, neke diplomate misle da bi i Putin mogao tako da završi.

    Međutim, mnogima se ta mogućnost čini nerealnom. Kada je u proleće 1999. godine tadašnja glavna tužiteljica Haškog suda Lujza Arbor podigla optužnicu protiv Slobodana Miloševića za ratne zločine, u vreme dok su trajali NATO-ovi napadi na Srbiju, a srpske snage činile ratne zločine na tlu na Kosovu, u NATO-u su mnogi krugovi bili zabrinuti. Govorili su kako se time Miloševića isključuje kao mogućeg sagovornika s kojim su ipak pokušavali da postignu dogovor.

    Nakon toga su se kao posrednici u razgovorima s Miloševićem angažirali finski predsednik Marti Ahtisari i ruski premijer Viktor Černomirdin. Uz njihovo je posredovanje došlo do takozvanog Kumanovskog sporazuma.

    Teško je očekivati da će ruski predsednik Putin nakon svega postati cenjen i ugledan partner zapadnih lidera u budućnosti. Ali, u ovom trenutku evropski lideri veruju da je mudro zadržati kanale komunikacije s njim, pogotovo zato što je bez sumnje on jedina osoba koja može doneti odluku o prestanku ruske operacije u Ukrajini.

  • Vučić: Spremni smo da ponudimo Beograd kao mesto za pregovore

    Vučić: Spremni smo da ponudimo Beograd kao mesto za pregovore

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je večeras da je ta zemlja, ako neko misli da je Beograd najbolje mjesto za pregovore, spremna da to ponudi ruskim i ukrajinskim prijateljima.

    Vučić je, u emisiji “Ćirilica”, na izjavu šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova da bi Beograd bio dobro mjesto za pregovore Rusije i Srbije, podsjetio da je glavni grad Srbije već bio mjesto za pregovore, kako u vezi te krize, tako i za razgovore sa talibanima.

    “U Beogradu niko nije znao ni gde je bilo i kako je bilo. Svi su bili zadovoljni”, rekao je on i objasnio da takva informacija ne smije da iscuri nikada.

    Vučić je kazao da, što se Srbije tiče, “mi bi voleli da što pre dođe do mira”.

    “To bi bila najbolja vest na svetu. Ne mešamo se ni u šta. Ako neko misli da je Beograd najbolje mesto, spremni smo da ponudimo Beograd ruskim i ukrajinskim prijateljima za pregovore”, dodao je on.

  • Gradonačelnik Marijupolja: Grad je u rukama okupatora

    Gradonačelnik Marijupolja: Grad je u rukama okupatora

    Gradonačelnik Marijupolja Vadim Bojčenko izjavio je danas da je njegov grad u rukama okupatora nakon višenedjeljne opsade ruskih snaga koje su, kaže, sravnile grad, dovele do pogibije ljudi i natjerale stotine hiljada da odu iz svojih domova.

    “Nije sve u našoj moći. Mi smo, nažalost, danas u rukama okupatora”, rekao je Bojčenko u televizijskom intervjuu emitovanm uživo, a prenio je CNN.

    Bojčenko je pozvao na evakuaciju preostalih žitelja Marijupolja, koji je imao preko 400.000 stanovnika prije nego što je Rusija započela napad na Ukrajinu 24. februara.

    “Prema našim procjenama oko 160.000 ljudi danas se nalazi u opkoljenom gradu Marijupolju, gdje je nemoguće živjeti, jer nema vode, struje, grijanja, nema komunikacija”, rekao je Bojčenko i dodao: “I zaista je strašno”.

    Ne zna se da li se u gradu još vode borbe, ali je neophodna kompletna evakuacija grada, poručio je Bojčenko.

    “Naša najvažnija misija danas je da spasemo svaki život… I postoje nade da ćemo uspjeti. Na primjer, ima 26 autobusa koji treba da idu u Marijupolj da bi evakuisali ljude, ali nažalost nisu dobili dozvolu za kretanje… I ova igra se igra svaki dan. Cinična igra tipa ‘Da, spremni smo. Možete da vozite tamo’, ali u stvari ne funkcioniše. Naši vozači – heroji, pod vatrom pokušavaju da stignu do mjesta gdje stanovnici Marijupolja mogu da budu pokupljeni i gdje čekaju s nadom da će imati takvu priliku. Ali, Ruska Federacija se igra sa nama od prvog dana,” naveo je gradonačelnik.

    U višenedjeljnom granatiranju ovog lučkog grada oštećeno je 90 odsto stambenih objekata, od čega je 60 procenata direktno pogođeno, a 40 odsto uništeno.

    Oštećeno je i sedam bolnica, od kojih su tri uništene, oštećena su tri porodilišta, sedam instituta za visoko obrazovanje, 57 škola i 70 vrtića, od kojih su 23 škole i 28 vrtića uništeni.

    Oštećen je i značajan broj preduzeća.

  • Rusija: Ne bombardujemo gradove u Ukrajini kao što je NATO u Jugoslaviji

    Rusija: Ne bombardujemo gradove u Ukrajini kao što je NATO u Jugoslaviji

    Rusija tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini ne bombarduje gradove kao što su to radili SAD i NATO u bivšoj Jugoslaviji, izjavio je sekretar ruskog Savjeta bezbjednosti Nikolaj Patrušev.

    On je podsjetio da su SAD i NATO tokom bombardovanja Jugoslavije, Iraka i Avganistana uništavali područja naseljena ljudima.

    “Ne bombardujemo gradove i civilne objekte kao što su to činili SAD i NATO u Jugoslaviji, Iraku i Avganistanu, nemilosrdno uništavajući naseljena područja sa nekoliko hiljada ljudi”, rekao je Patrušev na sastanku sa šefom alžirske Generalne direkcije za dokumentaciju i spoljnu bezbjednost.

    Patrušev je objasnio da su tokom specijalne operacije u Ukrajini vršeni napadi oružjem velike preciznosti na velika uporišta, aerodrome, skladišta oružja i vojne opreme ukrajinskih oružanih snaga, javio je TASS.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin odlučio je 24. februara da započne specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, na zahtjev vlasti samoproglašenih republika u Donbasu.

    On je naglasio da Moskva ne namjerava da okupira ukrajinske teritorije i da je cilj demilitarizacija i “denacifikacija” Ukrajine, odnosno borba protiv nacionalističkih militantnih grupa koje su direktno odgovorne za genocid u Donbasu.

  • Lavrov: Pregovori o miru bi mogli da budu i u Beogradu

    Lavrov: Pregovori o miru bi mogli da budu i u Beogradu

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je danas da bi pregovori s Ukrajinom mogli da budu održani i u Beogradu, kao i da su pored Istanbula, gdje je već dogovoren sastanak, spremni da razmotre i druge lokacije za pregovore uključujući i Beograd.

    Lavrov je tako odgovorio u intervjuu za srpske medije na pitanje šta misli da li bi Beograd bio savršeno mjesto za pregovore za okonačanje ovog rata.

    “Beograd sa svojm statusom, kao grad i tačka gledišta u potpunosti odgovara za bilo kakve pregovore i na svim nivoima”, rekao je Lavrov.

    Istakao je da mjesto pregovora treba da bude prihvatljivo i za jednu i drugu pregovaračku ekipu.

    “Imali smo tri puta direktne razgovore u Bjelorusiji, a onda smo imali pauzu, jer zbog tehničkih razloga nije moglo da bude direktnih razgovora. Sada je dogovor postignut za sastanak u Istanbulu. To održava geografsku tačku gdje su se podudarile mogućnosti obje zemlje”, naveo je Lavrov.

    Ponoviću spremni smo da sagledamo i druge lokacije za pregovore uključujući i Beograd, poručio je Lavrov.

    “Putin nikada nije odbijao sastanak sa Zelenskim”
    Lavrov je izjavio da ruski predsjednik Vladimir Putin nikada nije odbijao susret s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, ali da bi taj susret trebalo da bude dobro pripremljen.

    Lavrov je u razgovoru sa četiri srpska medija, a na pitanje Tanjuga da li je moguć susret Putina i Zelenskog, kazao da bi bilo kontraproduktivno samo se sastati i razgovarati.

    “Sastati se i samo razmeniti mišljenja bilo bi kontraproduktivno”, kazao je Lavrov.

    Podsjetio je da se pregovori s ukrajinskom stranom nastavljaju sutra u Istanbulu.

    “Sada je najvažnije da prestanu da se podstiču Ukrajinci da naprave privid sporazuma, što su radili sa Minskim sporazumima kada su imitirali proces. Ovog puta tako neće moći. Potreban je rezultat”, naglasio je Lavrov.

    On je podsjetio da su demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine obavezni element dogovora kojima Rusija teži.

    “Ne može Rusija da pristane na to da se od Ukrajine napravi isturena pozicija NATO-a puna oružja. Ne možemo pristati da Zapad podstiče iskorjenjivanje svega ruskog u Ukrajini”, naveo je Lavrov.

    On je podsjetio na izjavu generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga da “NATO treba da snosi odgovornost za globalnu bezbjednost”, te ocijenio da to govori da Alijansa želi da proširi zonu svoje odgovornost i na indopacifički region.

    Osvrćući se na NATO agresiju na SR Jugoslaviju 1999. godine, Lavrov je rekao da se sada više niko i ne sjeća kako je iskorišćena Misija OEBS-a na Kosovu na čelu sa Viljemom Vokerom, koji je u Račku proglasio navodni genocid, na osnovu čega je Zapad bombardovao Beograd.

    “I tada je Džo Bajden zatražio da se bombarduju mostovi. Kad je kasnije otkriveno da su u Račku ubijeni pripadnici albanskih naoružanih formacija preobučeni u civilnu odjeću, to više nikom nije bilo važno. Zapad misli da može sve”, rekao je Lavrov.

    On ističe da je dvoličnost zapadnih kolega dobro poznata, ali da Rusija sve ove godine nije odustajala da poziva na jedinstvena pravila bezbjednosti koja bi bila zajednička za sve zemlje.

    Lavrov je poručio da Evropa i čitav svijet treba da se zamisle nad nacifikacijom Ukrajine, te dodao da je ukrajinska vojska puna oficira dobrovoljačkih bataljona koji, kako kaže, otvoreno propagiraju nacističke ideje.

    On je rekao da je cilj vojne akcije Moskve u Ukrajini “bezuslovno otklanjanje prijetnji koje su bile uzrok pogibije hiljade ljudi”, koje je pratilo ćutanje Zapada.

    “Ako se Zapad sad sjetio humanitarnog prava i potrebe da se spasu životi ljudi, ja ću to pozdraviti. Ali treba pogledati koji su uzroci takvog ponašanja, a to je da se u Ukrajini stvarala anti-Rusija”, rekao je Lavrov.

    “Glasine o Putinu i Šojguu potpuna glupost”
    Glasine o lošem zdravlju ruskog predsjednika Vladimira Putina i o navodnom nestanku ministra odbrane Sergeja Šojgua su gluposti koje šire ukrajinske službe, tvrdi ministar spoljnih poslova Rusije.

    “To su gluposti koje šire specijalne službe Ukrajine, ali i neoliberali iz Rusije koje se nalaze u inostranstvu i kojima daju papire s uputstvima šta treba da govore tog dana”, rekao je on.

    Lavrov je istakao da su svi živi, zdravi i da rade.

    “Svakodnevno se to može vidjeti preko televizije i društvenih mreža. Cijela Vlada i predsjednik rade na očuvanju interesa Rusije”, podvukao je on.

  • “To je za sada najveća vojna tajna Rusije…”

    “To je za sada najveća vojna tajna Rusije…”

    Vojni analitičar Mario Galić izjavio za hrvatske medije, govoreći o situaciji u Ukrajini, da svaka vojska objavljuje podatke koji njoj odgovaraju.

    “Morate znati da će svaka strana govoriti ono što njima ide u korist. Tako i ukrajinska vojska. Njima trenutno ide u korist da su zaustavili napredovanje Rusa na gotovo svim pravcima. Teške borbe se još vode u Marijupolju, ali to se i očekivalo”, rekao je on.

    “Ruska vojska na ostalim mestima uglavnom stoji, a na nekim delovima Ukrajina je preuzela inicijativu. To se odnosi na prekidanje puteva za snabdevanje”, rekao je on.

    Prema njegovim rečima, glavno težište ukrajinske vojske je da se ne dopusti okruženje Kijeva. “Ne može se krenuti u napad dok nije opkoljen grad. Ne znam imaju li oni (Rusi) uopšte više volje za to. Podaci o gubicima su sada najveća vojna tajna u Rusiji. Zadnje što su objavili je da je poginulo 1.500 vojnika, to je valjda 10 puta manje od stvarnog broja”, kaže Galić.

    Tvrdi i da su gubici na obe strane veliki. “I ukrajinska snaga ima jednako velike gubitke. Borbe su prve dve sedmice bile velike. Ne možemo još reći da je Marijupolj pao, ali je samo pitanje vremena kad će ga Rusi osvojiti. Rusi su tamo poslali poslali Čečene da ne bi oni ginuli. Ulične borbe su nešto najgore u ratovanju, mora da ide čovek na čoveka”, objašnjava Galić.