Oznaka: ukrajina

  • Putin posvađao NATO

    Putin posvađao NATO

    Članice NATO ne slažu se s planom proširenja vojne pomoći Ukrajini, javlja agencija Blumberg pozivajući se na nekoliko izvora.

    Prema tim izvorima, ali i po jednom dokumentu, neke od članica Alijanse, koje doduše nisu imenovane, žele da izbegnu direktan rat sa Rusijom, sugerišući da bi Putin mogao da upotrebi oružje za masovno uništenje ukoliko bi NATO previše naoružao Ukrajinu.

    Blumberg je citirao jednog francuskog zvaničnika, čije ime nije objavljeno, a koji je rekao da bi slanje tenkova i borbenih aviona “samo dolilo ulje na vatru”.

    Takođe se navodi da u dokumentu u koji je ta agencija imala uvid, stoji da neke zapadnoevropske zemlje smatraju da bi isporuka oružja Ukrajini trebalo da bude ograničena usled opravdanog straha da bi se događaju mogli otrgnuti kontroli.

    S druge strane, postoje i one evropske zemlje, poput istočnoevropskih, Velike Britanije, kao i baltičke zemlje, koje imaju potpuno drugačije mišljenje, budući da se snažno zalažu za slanje dodatnog oružja Ukrajini.

    Podsetimo, portparol Kremlja izjavio je da će Rusija upotrebiti nuklearno naoružanje ukoliko bude postojala pretnja njenoj egzistenciji, odnosno postojanju.

    Blumberg takođe podseća i da Severnoatlantska alijansa već snabdeva Ukrajinu oružjem, među kojim su i protivtenkovski sitemi, rakete, granate, puške, kao i brojnim drugim oružjem, preneo je ruski kanal Raša tudej.

  • Rusija odlučila – radikalno smanjuje borbena dejstva na dva pravca

    Rusija odlučila – radikalno smanjuje borbena dejstva na dva pravca

    Ministarstvo odbrane Rusije odlučilo je da radikalno smanji borbena dejstva na kijevskom i černigovskom pravcu, izjavio je zamjenik ministra odbrane Aleksandar Fomin.

    On je rekao da je takva odluka donesena zbog činjenice da pregovori o pripremi sporazuma o neutralnosti i nenuklearnom statusu Ukrajine, kao i o davanju bezbjednosnih garancija Ukrajini, prelaze na praktičnu ravan i uzimajući u obzir principe o kojima je razgovarano tokom današnjeg sastanka delegacija Rusije i UKrajine u Istanbulu, prenosi RIA Novosti.

    Fomin je naveo da je Ministarstvo odbrane Ruske Federacije u cilju povećanja međusobnog povjerenja i stvaranja neophodnih uslova za dalje pregovore i postizanje krajnjeg cilja – potpisivanja navedenog sporazuma, odlučilo da se radikalno smanjiti vojna aktivnost na kijevskom i černigovskom pravcu.

  • Šef ukrajinske delegacije iznio detalje pregovora s Rusijom

    Šef ukrajinske delegacije iznio detalje pregovora s Rusijom

    Šef ukrajnske delegacija u pregovorima s Rusijom David Arahami rekao je danas, nakon završetka prve runde pregovora u Istanbulu da Kijev predlaže održavanje konsultacija s Rusijom o statusu Krima u narednih 15 godina.

    On je naveo da će Ukrajina pristati na neutralan status ako zaživi sistem bezbjednosnih garancija koji zahtijeva.

    Dodao je da bi među zemljama koje bi garantovale bezbjednost Ukrajine mogli da budu Izrael, Poljska, Kanada i Turska, prenosi Rojters.

    Arahami je rekao da bi neutralan status Ukrajine podrazumijevao da u toj zemlji ne bude stranih vojnih baza.

    Istakao je da je za finalni sporazum neophodno da na cijeloj teritoriji Ukrajine na snagu stupi sporazum o potpunom prekidu vatre s Rusijom.

    Arami je rekao da je sve to predočeno ruskoj strani i da Kijev čeka zvanični odgovor Moskve.

  • Završeni pregovori Rusije i Ukrajine u Istanbulu

    Završeni pregovori Rusije i Ukrajine u Istanbulu

    Mirovni pregovori između ruske i ukrajinske delegacije u palati Dolmabahče u Istanbulu završeni su.

    Pregovori su trajali duže od tri sata, prenose mediji.

    Mihajlo Podoljak, član ukrajinske delegacije, ranije je objavio fotografiju sa pregovora u Istanbulu.

    Na njoj su predstavnici ruske i ukrajinske delegacije, Vladimir Medinski i David Arahamija.

    “Runda šefova delegacija. David Arahamija i Vladimir Medinski. O temeljnim odredbama pregovaračkog procesa. Delegacije rade paralelno na čitavom spektru spornih pitanja”, napisao je u opisu fotografije

    Pred početak razgovora dvije delegacije koje su juče doputovale u Istanbul, obratio im se turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan.

    On je rekao da su i Zelenski i Putin “dragocjeni prijatelji”.

    “Vrijeme je da rusko-ukrajinski razgovori donesu rezultat”, rekao je Erdoan po dolasku u palatu.

  • Ukrajina obećala da će kazniti vojnike koji su mučili zarobljenike

    Ukrajina obećala da će kazniti vojnike koji su mučili zarobljenike

    Ukrajina je obećala da će preduzeti oštre mjere protiv kriminalaca odgovornih za mučenje ruskih vojnika, rekao je glavni ruski pregovarač, pomoćnik predsjednika Vladimir Medinski poslije rusko-ukrajinskih razgovora u Istanbulu.

    “U ovom trenutku mogu da kažem da smo uložili protest zbog video-snimaka mučenja ruskih vojnika. Ukrajinska strana je prihvatila ovaj protest”, rekao je Medinski.

    On je dodao da je ukrajinska strana obećala da će preduzeti najoštrije mjere protiv onih koji su počinili ove ratne zločine, ako ih oni prvi uhvate.

    “Ako ih uhvate naše snage ostalo možete pretpostaviti”, rekao je Medinski.

    On je dodao da je ruska strana iznijela svoje stavove. “Ne želim da požurujem stvari. Za sat-dva, a možda i tri bićemo spremni da vam nešto kažemo”, dodao je Medinski, ne iznoseći detalje.

  • BiH u srijedu odlučuje o Rusiji i Bjelorusiji

    BiH u srijedu odlučuje o Rusiji i Bjelorusiji

    Savjet ministara BiH sutra bi trebalo da odluči u vezi s rezolucijama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

    Podsjećamo, 1. aprila BiH ističe rok za glasanje o dvije rezolucije EBRD-a koje se odnose na Rusku Federaciju i Bjelorusiju. Rezolucije se odnose na to da EBRD neće provoditi nove operacije/kredite niti tehničku pomoć u Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji, a po mogućnosti obustaviće ili otkazati isplatu tranši u već postojećim operacijama za ove države.

    Takođe, nedavno je specijalni predstavnik EU za BiH i šef Delegacije EU u BiH Johan Zatler uz prisustvo predstavnika osam ambasadora Evropske unije uručio zamjeniku predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministru finansija i trezora BiH Vjekoslavu Bevandi demarš, odnosno stav EU u vezi glasanja o rezolucijama EBRD.

    Savjet ministara će sutra, kako je najavljeno iz ove institucije BiH, raspravljati o Prijedlogu odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i o Nacrtu memoranduma o razumijevanju i saradnji na realizaciji infrastrukturnog projekta “Izgradnja aerodroma Trebinje” između Savjeta ministara BiH i Vlade Srbije.

    Na dnevnom redu je i Nacrt osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Hrvatske o rekonstrukciji mostova Brčko – Gunja i Novi Grad – Dvor, a ministri bi trebali da raspravljaju i o Prijedlogu odluke o visini osnovice za obračun plate zaposlenim u institucijama BiH.

  • Šojgu: Ispunjeni ključni ciljevi prve faze operacije u Ukrajini

    Šojgu: Ispunjeni ključni ciljevi prve faze operacije u Ukrajini

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je da je Rusija ispunila ključne ciljeve prve faze specijalne vojne operacije u Ukrajini.

    “Borbeni potencijal ukrajinskih oružanih snaga značajno je smanjen i sada ruske snage mogu da se fokusiraju na postizanje glavnog cilja – oslobođenje Donbasa”,rekao je Šojgu, prenosi “Sputnjik”.

    Šojgu je naglasio da su ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana praktično eliminisane i da je njena mornarica prestala da postoji.

    “Ruske oružane snage će nastaviti specijalnu vojnu operaciju dok se ne ostvare postavljeni ciljevi”, rekao je Šojgu.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je pokretanje specijalne vojne operacije 24. februara u Ukrajini na zahtjev lidera republika Lugansk i Donjeck.

  • Ukrajinu rat već koštao basnoslovnih 565 milijardi dolara

    Ukrajinu rat već koštao basnoslovnih 565 milijardi dolara

    Ukrajina je, kao posledicu ratnog sukoba sa Rusijom koji traje već duže od mesec dana, pretrpela jednokratni gubitak od čak 564,9 milijardi dolara.

    Prva potpredsednica ukrajinske vlade i ministarka ekonomije Julija Sviridenko dala je i detaljnu strukturu gubitaka, prenosi RBC.

    Prema njenim rečima, a kako prenose ukrajinski mediji, trenutno gubici Ukrajine izgledaju ovako:

    119 milijardi dolara – gubitak infrastrukture (uništeno i oštećeno skoro 8.000 km puteva, desetine železničkih stanica, aerodromi)

    112 milijardi dolara je gubitak BDP-a u 2022. godini

    90,5 milijardi dolara – gubitak civilnog stanovništva (10 miliona kvadratnih metara stanova, 200.000 automobila, snabdevanje hranom za 5 miliona ljudi)

    80 milijardi dolara – gubici preduzeća i organizacija

    54 milijarde dolara – gubitak direktnih investicija u ukrajinsku ekonomiju

    48 milijardi dolara – gubici državnog budžeta

    “Svakog dana se cifre menjaju i, nažalost, rastu. Zato će Ukrajina, uprkos svim preprekama, tražiti odštetu od agresora. I sudskim odlukama i prenosom zamrznute imovine Rusiji”, rekla je Sviridenko.

  • Vučić: “Mislim da znam šta Putin čeka – to me brine”

    Vučić: “Mislim da znam šta Putin čeka – to me brine”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić osvrnuo se večeras na dešavanja u Ukrajini, rekavši da Srbija želi da što pre dođe do mira, i izrazio je svoje brige.

    Na početku se osvrnuo na izjavu Sergeja Lavrova da bi Beograd bio dobar grad za pregovore.

    “Što se nas tiče, mi bi voleli da dođe što pre do mira. Ne mešamo se, sklonili smo se, ako neko misli da smo mi dobro mestu, mi smo tu”, rekao je predsednik Srbije na samom početku razgovora.

    Naveo je da je mnogo puta razgovarao sa Lavrovim, i da on dobro razume stvari.

    “Isto kao i sa ambasadorom Bocan-Harčenkom i ukrajinskim ambasadorom Oleksandrom Aleksandrovičem. Oni dobro razumeju i Srbiju i naše odnose, i odlično govore srpski. Mi nemamo ambasadora koji govori ukrajinski na primer”, rekao je Vučić.

    Osvrnuo se i na današnju priču o uhapšenoj snajperistkinji koja je navodno uhvaćena jer je ubila 40 Ukrajinaca.

    Naveo je da su se danas uplašili kada su videli u regionalnim medijima vest uhapšena snajperistkinja.

    “Nije to problem kada objavi ‘Avaz’, pošto će oni demantovati. Ali hrvatski i neki mediji u Crnoj Gori neće demantovati”, rekao je predsednik.

    Istako je da je ona u zatvoru u Srbiji zbog trgovine drogom.

    “Ja se pitam da li je ona u Zabeli, ili u Kramatorsku? Rekao sam da provere više puta. Ona je kod nas u zatvoru. Ta vrsta laži, na koje morate stalno da odgovarate, a nikada ne vredi kada odgovarate. Uvek se taj demanti čuje pet puta slabije od njihove laži. Možete da mislite kakvu to štetu nanosi Srbiji i srpskom narodu, posebno na zapadu”, rekao je.

    Predsednik kaže da to govori o beskrupuloznosti onih koji ne mogu da se osvete Rusiji, pa napadaju Srbiju.

    “Ne mogu da uništite naše ekonomske uspehe – nemam snage da odgovaram Kurtiju, Đukanoviću…”
    Kako je naveo za nas je važno da se koncentrišu na ekonomiju.

    “Sve to što mi radimo, ono što ne možete da potrete i da uništite su naši ekonomski uspesi. To su pruga Beograd-Novi Sad, pruga Beograd-Niš koju radimo. Naši uspesi su nove bolnice, stadioni, veće plate. Naši uspesi su plate za koje verujemo da će biti veće od 1.000 evra, penzije od 500 evra. To je naš odgovor. Ja nemam snage da odgovaram Kurtiju, Đukanoviću i ostalima”.

    Istakao je da Bošnjaci mnogo propatili, i da razume njihov bol, iako to nije popularno da se kaže.

    “I tu čak i kada preteraju i prenagle, ćuti i pusti. Bolje je tako. Ali postoje neki koji na svaki način gledaju da urade nešto protiv Srbije. I onda ako govorim o njima svaki dan napraviću zvezde od njih, samo hoće da postanu važni preko Srbije i Vučića”, kazao je Vučić

    “Situacija u Ukrajini ista je kao i u Jugoslaviji”
    Vučić se osvrnuo na izjavu jednog opozicionog lidera, koji je rekao da će biti loše ako uvedemo sankcije, a da će biti još gore ako ne uvedemo Rusiji.

    “Citirali su i ruski mediji izjavu kada sam pomenuo Asteriksa i Obeliksa. Da smo mi jedno malo pleme koje se odupire. Mi smo ovde imali pljačkašku privatizaciju, za šta smo sami krivi zbog rukovodstva koje smo birali. Ali smo imali i pritiske iz inostranstva, gde su nam tražili da se povinujemo i priznamo Kosovo, i da će onda sve biti u redu. Kroz mnogo toga smo mi prošli, i zato danas imate jednu šizofrenu situaciju u Srbiji. Stvarno, Ukrajincima nije lako, i bilo bi normalno da razumemo njihovu patnju. A jedan deo naših ljudi svim srcem navija protiv Ukrajinaca, zato što je NATO nas bombardovao”, rekao je.

    Istakao je da je ista situacija u Ukrajini i Jugoslaviji, i dodao da u Srbiji nema histerije, iako ima navijanja.

    “Zadovoljan sam što ljudi u Srbiji ne mrze nikoga. A da li ima navijanja i neobjektivnosti, ima i zbog toga nisam posebno srećan. Ali to smo mi Srbi. Tako i u fudbalu, ako ne skačemo pored televizora, ništa nismo uradili”, rekao je Vučić.

    Naglasio je da policija Albanije neće ni dozvoliti otvaranje birčakih mesta i da će napasti, kao i da zna da Srbi to neće trpeti i da će uzvratiti. “Kurti je tražio samo da mi priznamo de fakto Kosovo, e nema tih glasova za koje ćeš da dobiješ nezavisnost Kosova”, kazao je predsednik.

  • Potpuni obrt: Putin je bio u pravu

    Potpuni obrt: Putin je bio u pravu

    Dejli mejl piše da je Hanter Bajden odigrao ključnu ulogu da kompanija “Metabiota” dobije mogućnost da sprovodi istraživanje smrtonosnih patogena blizu Rusije.

    Britanski list je, kako prenose Novosti, objavio prepisku koja je procurila iz već zaboravljenog i oštećenog, laptopa sina američkog predsednika.”Tvrdnja Moskve da je sin predsednika SAD Hanter Bajden pomogao u finansiranju vojnog istraživanja opasnih patogena u biolaboratorijama u Ukrajini je tačna”, konstatujuje se u tekstu, samo nekoliko dana nakon što je isti medij izvestio da je Rusija pojačala svoju “divlju propagandnu kampanju” iznošenjem tvrdnji o biološkom oružju.

    Ovaj medij je prošle nedelje, komentarišući tvrdnje komandanta ruskih nuklearnih, bioloških i hemijskih zaštitnih snaga da postoji “šema interakcije između američkih vladinih agencija i ukrajinskih bioloških objekata”, tvrdio da su u pitanju – izmišljotine.

    Do obrta u tretiranju američkih biolaboratorija u britanskoj štampi došlo je pošto su redakciji, kako se navodi, dostavljena dva obimna mejla “iz napuštenog kompjutera”, koji svedoče kako je investicioni fond “Rozmon Seneka”, koji vodi Hanter Bajden, prikupljao pare za finansiranje “Metabiote” kao izvođača radova za Ministarstvo odbrane SAD.

    “Sin predsednika Džoa Bajdena i njegovi partneri iz ‘Rosemont Seneke’ uložili su i 500.000 dolara u ‘Metabiotu’ – pokazuju dokumenti.
    Iz mejla, u kome je memorandum iz aprila 2014. vidi se da su Hanter Bajden i izvršni direktor ‘Metabiote Meri Gutijeri razgovarali o tome ‘kako potencijalno mogu da iskoriste zajednički tim, mreže i koncepte da bi potvrdili kulturnu i ekonomsku nezavisnost Ukrajine od Rusije i integraciju u zapadno društvo’.”