Oznaka: ukrajina

  • Poziv za Šolca: Obustavite

    Poziv za Šolca: Obustavite

    Njemačke javne ličnosti pozvale su Šolca da obustavi isporuku oružja Ukrajini, prenosi Berliner cajtung.

    Otvoreno pismo nemačkom kancelaru napisalo je oko 20 naučnika, političara i kulturnih ličnosti zemlje, među kojima je i bivša potpredsednica Bundestaga Antje Volmer.

    “Snabdevanjem oružjem Njemačka i druge zemlje NATO-a su de fakto postale strane u sukobu. Time je Ukrajina postala i bojno polje za sukob NATO-a i Rusije oko bezbednosnog poretka u Evropi”.

    Autori su naveli da je, uprkos “izveštajima o uspehu ukrajinske vojske”, “mnogo inferiornija od ruske”.

    Potpisnici pisma Šolcu smatraju da se Kijev mora ubediti da prestane da pruža otpor.

  • Kanada isporučila Ukrajini tešku artiljeriju

    Kanada isporučila Ukrajini tešku artiljeriju

    Vlasti Kanade saopštile su da je ta zemlja isporučila tešku artiljeriju ukrajinskim snagama, javio je Rojters.

    Saopštenje je uslijedilo nakon što je premijer Kanade Džastin Trudo obećao ranije ove sedmice da će poslati dodatno artiljerijsko oružje Kijevu, usljed ruske specijalne vojne operacije na istoku Ukrajine.

    Kanadsko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je Kanada sada ukrajinskim snagama isporučila brojne haubice “M777” i municiju, a privodi kraju i ugovore za oklopna vozila koja će poslati Ukrajini što prije bude moguće.

  • Rusija saopštila: Na brodu “Moskva” poginuo jedan vojnik, 27 nestalih

    Rusija saopštila: Na brodu “Moskva” poginuo jedan vojnik, 27 nestalih

    Najmanje jedan ruski vojnik je poginuo, a 27 članova posade se vode kao nestali, nakon što se nedavno brod “Moskva” Crnomorske flote zapalio usljed eksplozije municije, najnoviji su podaci Ministarstva odbrane Rusije.

    U saopštenju se navodi da je brod pretrpio ozbiljna oštećenja nakon požara koji se dogodio 13. aprila.

    Pokušaji posade da ugasi vatru nisu doveli do rezultata, javila je “Raša tudej”.

    Prema podacima Ministarstva, 396 članova posade evakuisano je sa kruzera na brodove Crnomorske flote i prevezeno u Sevastopolj.

  • Ruska vojska: Oboreni borbeni avion, dronovi i projektili

    Ruska vojska: Oboreni borbeni avion, dronovi i projektili

    Ruska vojska oborila je ukrajinski borbeni avion “Su-25”, 15 bespilotnih letjelica i dva projektila “Točka-U”, izjavio je danas portparol ruskog Ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov.

    “Ruski protivvazdušni sistemi u oblasti Novaja Dmitrovka u regionu Harkov oborili su borbeni avion Su-25. Tokom noći, takođe je iznad naselja Novaja Zarja Nikolaevskaja oboreno 15 ukrajinskih dronova, uključujući Barjaktar TB-2, naglasio je Konašenkov.

    Prema njegovim riječima, u oblasti Černobaevka posada proitivvazdušnog sistema “Pancir-S” i oružani sistemi oborili su dva projektila “Točka-U” i granate ispaljene iz višecjevnog bacača raketa, prenosi ruska novinska agencija “RIA Novosti”.

  • Potvrđeno: Rusi koriste podmornice za raketne udare

    Potvrđeno: Rusi koriste podmornice za raketne udare

    U sedištu Odeske oblasne vojne uprave potvrđena je i informacija Tajmsa o upotrebi podmornica od strane Ruske Federacije za lansiranje raketnih udara na Ukrajinu. Prema njihovim rečima, Rusi koriste najmanje 4 podmornice u Crnom moru za udar raketama tipa Kalibr na teritoriju Ukrajine. Nakon uništenja krstarice Moskva, podmornice su počele da se koriste češće.

  • Upozorenje: “Ovo je samo početak. Moskva ima planove da zauzme i druge zemlje”

    Upozorenje: “Ovo je samo početak. Moskva ima planove da zauzme i druge zemlje”

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je danas da je ruska invazija na njegovu zemlju samo početak.

    I to nakon što je jedan ruski general izjavio da Rusija želi potpunu kontrolu nad južnom Ukrajinom.

    Zelenski je dodao i da Moskva ima planove da zauzme i druge zemlje.”Svi narodi koji kao i mi veruju u pobedu života nad smrću, moraju da se bore sa nama. Moraju da nam pomognu, jer smo mi prvi na redu, ali pitanje je ko će biti sledeći”, zapitao se Zelenski u video obraćanju, prenosi Rojters.

    Ruske državne novinske agencije citirale su reči Rustama Minekajeva, zamenika komandanta ruskog centralnog vojnog okruga, koji je rekao da bi potpuna kontrola nad južnom Ukrajinom omogućila pristup Pridnjestrovlju, otcepljenom delu na zapadu Moldavije.

    To bi odseklo celu ukrajinsku obalu i značilo da se ruske snage pozicioniraju stotinama kilometara zapadno od sadašnjih linija, pored glavnih ukrajinskih primorskih gradova Nikolajeva i Odese.

  • Stav Kine o ratu u Ukrajini mogao bi za EU biti kap koja je prelila čašu

    Stav Kine o ratu u Ukrajini mogao bi za EU biti kap koja je prelila čašu

    Kritikovana od strane zapadnih lidera zbog svog neutralnog stava prema agresiji Rusije na Ukrajinu, Kina je ove sedmice pokušala ograničiti štetu koju takav stav pravi u odnosu sa zemljama centralne i istočne Evrope, ali je možda već prekasno.

    Huo Yuzhen, specijalni predstavnik Pekinga u Fondu za investicionu saradnju Kine, centralne i istočne Evrope (CEEC), ove sedmice je obišao osam zemalja – Češku Republiku, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Sloveniju, Estoniju, Letoniju i Poljsku.

    Navodno, putovanje je trebalo da promoviše dalju saradnju, no događa se nakon što je Peking odbio okarakterisati prirodu rata u Ukrajini i potvrdio svoju neutralnost. Osuda Moskve od strane Kine za sada izostaje kao i provedba bilo kakvih sankcija.

    Američki obavještajci tvrde da je Rusija zatražila od Kine vojnu i ekonomsku pomoć, što je navelo zapadne zemlje koje su Rusiji za sada uvele pet rundi sankcija, da izdaju upozorenja protiv takvih mogućih scenarija.

    Samit EU i Kine održan ranije ovog mjeseca, predsjednica Evorpske komisije Ursula von der Leyen iskoristila je kako bi naglasila događaje u Ukrajini.

    “Ovo nije samo odlučujući trenutak za naš kontinent, već je to i odlučujući trenutak za naš odnos sa ostatkom svijeta”, rekla je Von der Leyen tom prilikom.

    Ona je dodala da kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, Kina ima posebnu odgovornost i da bi svaka podrška sposobnosti Rusije da vodi rat dovela do velike štete po ugled Kine u Evropi.

  • Boris Johnson: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati do kraja naredne godine

    Boris Johnson: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati do kraja naredne godine

    Britanski premijer Boris Johnson rekao je na konferenciji u Nju Delhiju da je bi rat u Ukrajini mogao trajati do kraja naredne godine.

    Upitan o tome slaže li se s obavještajnim podacima koji sugeriraju da bi se rusko bombardiranje Ukrajine moglo nastaviti do kraja sljedeće godine, on je rekao da je to “realna mogućnost”.

    “Putin ima ogromnu vojsku. Ima vrlo tešku političku poziciju jer je napravio katastrofalan kiks. Jedina opcija koju sada ima, zapravo, je nastaviti pokušavati koristiti svoj užasan pristup, pokušavajući smrviti Ukrajince”, rekao je Johnson.

    Britanski premijer dodao je da “bez obzira” na vojnu superiornost koju Vladimir Putin može imati tokom sljedećih nekoliko mjeseci, “neće moći slomiti duh ukrajinskog naroda”.

  • Generalni sekretar UN-a sastaće se s Putinom u Moskvi 26. aprila

    Generalni sekretar UN-a sastaće se s Putinom u Moskvi 26. aprila

    Antonio Guterres, sekretar UN-a održaće sastanak sa ruskim predsjednikom Vladinirom Putinom 26. aprila. Sastanku će prisustvovati i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov.

    Riječ je o radnom sastanku iza kojega će slijediti ručak, potvrdili su iz UN-a.

    Sastanak dolazi nakon izjava Lavrova da je došlo do zastoja u pregovorima sa Ukrajinom oko uslova potpisivanja mirovnog sporazuma kojim bi se okončao rat.

    Za sada nema više objavljenih detalja sastanka koji će se održati u utorak.

  • Ukrajinska kriza bogato se isplaćuje američkim proizvođačima oružja

    Ukrajinska kriza bogato se isplaćuje američkim proizvođačima oružja

    Američki proizvođači oružja ostvarili su ogroman profit od krize u Ukrajini, ali računaju na još veće benefite zbog evropskog trenda militarizacije, piše list “Indipendent”.

    List navodi da Vašington direktno savjetuju kompanije koje prodaju navođene rakete, protivvazdušne sisteme odbrane, dronove i satelite.

    -Cijena akcija kompanija kao što je Rejtion tehnolodžiz porasla je za 15 odsto u posljednjih šest mjeseci dok su oni i drugi proizvođači oružja učestvovali u tajnim sastancima sa Pentagonom kako bi procijenili kako mogu da iskoriste Ukrajinu i želju njenog predsjednika Vladimira Zelenskog da se naoruža – piše list.

    Ekspert za globalnu trgovinu oružjem Vilijam Hartung rekao je da je sada riječ samo o početnoj prodaji, te da najveći profit za američki vojnoindustrijski kompleks tek predstoji.

    Bajdenova administracija je potrošila više od tri milijarde dolara za pomoć u oružju Ukrajini. I dok većina ovog iznosa dolazi iz trenutnih zaliha, sve će biti popunjene prema ugovorima sa Pentagonom. Oni, takođe, mogu zamijeniti nešto od oružja koje su isporučili saveznici. A kada Evropa počne da troši više, američke kompanije će imati koristi od toga – naveo je on.

    Hartung je kritikovao šefa kompanije “Rejtion tehnolodžiz” Gregorija Hejsa, koji smatra da američko oružje štiti demokratiju.

    “Indipendent”, takođe, skreće pažnju na pokušaje Pentagona da umanji svoju ulogu u globalnoj militarizaciji. List navodi da je Pentagon održao tajni sastanak sa visokim zvaničnicima osam najvećih proizvođača oružja, uključujući, između ostalih kompanije kao što su “Boing difens”, “Spejs end sekjuriti” i “Lokid Martin”, te “Rejtion tehnolodžiz”.

    Na brifingu, portparol američkog Ministarstva odbrane Džon Kirbi nazvao je ovaj sastanak “redovnim planiranim rutinskim razgovorom”, piše list.

    Na pitanje “Indipendenta” o dnevnom redu sastanka zamjenice ministra odbrane Ketlin Hiks i vodećih kompanija za proizvodnju oružja, iz Pentagona je rečeno da administracija američkog predsjednika DŽozefa Bajdena radi danonoćno na ispunjavanju prioritetnih zahtjeva Ukrajine za bezbjednosnu pomoć, povlačenje oružja iz američkih zaliha kada je dostupno, kupovini direktno od industrije radi brze isporuke Ukrajini i olakšavanju prenosa oružja od saveznika i partnera kada njihovi sistemi bolje odgovaraju potrebama Kijeva.

    Ranije je Bajden rekao da će SAD izdvojiti dodatnih 800 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini. Novi paket američke vojne pomoći uključuje desetine haubica i taktičkih bespilotnih letjelica.