Oznaka: ukrajina

Oko 100 ukrajinskih civila evakuisano je danas iz srušene čeličane Azovstal u gradu Mariupolju, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, nakon što su Ujedinjene nacije potvrdile da je tamo u toku “operacija sigurnog prolaza”.

Mariupolj, strateški lučki grad na Azovskom moru, izdržao je najrazorniju opsadu rata, a papa Franjo je u implicitnoj kritici Rusije rekao hiljadama ljudi na Trgu Svetog Petra danas da je to bilo “barbarsko bombardovanje”

“Zahvalni našem timu! Sada oni zajedno sa (Ujedinjenim nacijama) rade na evakuaciji drugih civila iz fabrike”, napisao je Zelenski na Twitteru.

Evakuisani civili će u ponedjeljak stići do grada Zaporožja koji je pod kontrolom Ukrajine, rekao je on.

Pregovori o evakuaciji civila u više navrata su propadali posljednjih sedmica, a Rusija i Ukrajina krivile su jedna drugu za to.
Također, nije poznata sudbina velikog broja ukrajinskih vojnika koji su se također povukli u čeličanu Azovstal. Među njima se nalaze ukrajinski marinci, ali i pripadnici jedinice “Azov”.

Ove nedjelje su porasli strahovi da bi Moskva mogla da naredi vojni proboj kroz jugozapadnu Ukrajinu nakon ruskih vazdušnih napada na infrastrukturu u blizini obale Crnog mora i serije eksplozija u separatističkom regionu Pridnjestrovlja na zapadnoj granici Ukrajine.

Vojni razvoj događaja usljedio je nakon nagovještaja ruskog generala o pokušaju da se poveže sa pridnjestrovskim snagama, nakon čega bi se Kijevu onemogućio pristup južnom dijelu zemlje.

Ali vojni stručnjaci upozoravaju da – čak i ako postoji – takav ruski plan vjerovatno neće biti izvodljiv u bliskoj budućnosti s obzirom na logističke poteškoće i koncentraciju ljudi i opreme Кremlja u istočnoj Ukrajini.

– Šanse da se probiju do Odese i Pridnjestrovlja su male. Vjerovatno bi svi umrli ako bi pokušali – rekao je Sem Кreni-Evans, vojni analitičar u istraživačkom centru Кraljevskog instituta ujedinjenih službi sa sjedištem u Londonu.

Umjesto toga, ruske snage su trenutno fokusirane na napade sjeverno od lučkog grada Marijupolja i južno od strateškog grada Izjuma, u pokušaju da opkole ukrajinske trupe na istoku zemlje. Takozvana “bitka za Donbas“ mogla bi da bude duga i naporna, prema analitičarima, ostavljajući Moskvi malo opcija ako razmišlja da iz opkoljenog Hersona krene u pravcu Moldavije.

Moldavski separatistički region Pridnjestrovlje, dio zemlje gdje živi oko 470.000 ljudi, nalazi se između Moldavije i Ukrajine i pod kontrolom je separatističkih vlasti od rata 1992. godine. Rusija tamo bazira oko 1.500 vojnika, koje naziva mirovnim snagama.

– Ako pogledate Herson, nema mnogo vojnika u poređenju sa Izjumom, gde se potencijalno 25.000 probijana jug – rekao je Кreni-Evans za “Moskou Tajms”.

Prema analitičarima, oko Hersona je raspoređeno između 7.000 i 11.000 ruskih vojnika. Pridnjestrovlje je udaljeno oko 300 kilometara od Hersona.

– Plan ostaje da se zauzmu istočni ukrajinski regioni Donjeck i Lugansk i da se zadrže južne teritorije koje je Rusija do sada zauzela – rekao je Dmitrij Gorenburg, istraživač ruske bezbjednosti u istraživačkom centru CNA sa sjedištem u Virdžiniji.

Spekulacije o ruskom prodoru kroz jugozapadnu Ukrajinu počele su u petak, kada je general Rustam Minekajev, zamjenik komandanta ruskog centralnog vojnog okruga, rekao da je “kontrola nad jugom Ukrajine još jedan izlaz u Pridnjestrovlje, gde takođe postoje činjenice o ugnjetavanju stanovništva koje govori ruski“.

Nakon toga u ponedeljak su usljedile eksplozije u sjedištu pridnjestrovskih službi bezbjednosti, a u utorak eksplozije na dva pridnjestrovska radio-tornja. Moldavske vlasti saopštile su u utorak da su napadi bili “izgovor“ za podsticanje tenzija u regionu.

Portparol Кremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da Moskva pomno prati situaciju u Pridnjestrovlju i izrazio “zabrinutost” zbog nasilja.

Ipak, uprkos ovim događajima, analitičari kažu da je malo vjerovatno da će Rusija pokrenuti napad prema zapadu u pokušaju da se poveže sa ruskim snagama baziranim u separatističkom regionu, i da je Minekajev vjerovatnije iznosio ono za šta se Rusija nada da će jednog dana biti moguće.

– Ovo je bila izjava koja je ohrabrila trupe, a nerevidirani ruski ratni ciljevi – rekao je Gorenburg. Minekajev ne vodi operacije u južnoj Ukrajini i nije figura koju biste očekivali da izlaže vojne ciljeve Rusije, dodao je on.

Da bi uopšte počela da razmišlja o proboju na zapad, Rusija bi prvo morala da iskoristi superiornost koju ima u vazdušnim i pomorskim snagama.

Potonuće raketne krstarice Moskva, vodećeg broda ruske crnomorske flote, ranije u aprilu dovelo je do opreznijeg pristupa ruske mornarice, navodi Gorenburg. Umesto toga, Rusija polako potvrđuje svoju dominaciju u vazduhu.

– Letovi ruskih vazduhoplovnih snaga porasli su za 150 odsto tokom prošle nedelje, oko 300 ih je dnevno, a to će biti opasno za Ukrajince – rekao je Кreni-Evans.

Кonkretno, izgleda da je Rusija pojačala napade na ciljeve u i oko grada Odese na jugu zemlje. Ruski raketni napad u utorak uništio je most preko ušća Dnjestra zapadno od Odese, saopštili su ukrajinski zvaničnici. Takođe je bilo nekoliko raketnih napada na lučki grad u nedjelju, od kojih je najmanje jedan doveo do civilnih žrtava.

Ovi udari bi mogli da budu dio šireg ruskog plana da se ukrajinske snage gurnu u manje džepove i presjeku njihove linije snabdijevanja, što bi dovelo do dugotrajne nestašice hrane, municije i opreme za protivvazdušnu odbranu, kaže Кreni-Evans.

– Rusi su imali početne planove za Moldaviju. Ostavljaju ta vrata otvorena – rekao je Кreni-Evans.

Za Ukrajinu, uspješna odbrana od ruskog vojnog pritiska na jugu zavisiće od njene sposobnosti da apsorbuje ove vazdušne udare i da se ponovo grupiše.

Ako vojne vlasti u Кijevu mogu da zaštite svoje rezerve ljudstva i opreme i obezbjede nastavak isporuke oružja iz zapadnih zemalja, možda bi mogle da razmišljaju o pokretanju kontranapada u narednim mjesecima, piše Blic.

– Ali prije nego što uopšte počnu da razmišljaju o zauzimanju teritorije, moraju da prežive – rekao je Кreni-Evans.

Ruske oružane snage su na vojnom aerodromu kod Odese raketama Oniks uništile hangar sa oružjem i municijom koje je stiglo sa Zapada, izjavio je danas predstavnik Ministarstva odbrane Ruske Federacije Igor Konašenkov. Dodao je da je uništena i pista aerodroma, piše list Izvestija.

Konašenkov je naveo da su ruski PVO sistemi oborili dva ukrajinska bombardera Su-24M i da je uništeno i 12 dronova.

Prema rečima Konašenkova, ruska vojna avijacija uništila je dva ukrajinska PVO sistema S-300, a dve ukrajinske balističke rakete Točka-U oborene su iznad Zaporoške oblasti.

Ukrajinski ambasador u Njemačkoj Andrij Melnik dao je veliki intervju njemačkom Bildu, gde je na pitanje o eskalaciji sukoba naveo da je Treći svetski rat već počeo.

“Treći svetski rat je već počeo. Putinov napad na Ukrajinu utiče na svakoga. I na Njemačku, iako još ne vojno. Svima treba biti jasno: Putin želi imperijalistički svetski poredak sa smanjenim NATO savezom, savezom čije Poljska, Češka i Slovenija više ne bi bile članice”, rekao je.

Nakon pregovora u Istanbulu, rusko-ukrajinski pregovarački proces je otežan, izjavio je ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba u intervjuu kineskoj državnoj novinskoj agenciji Sinhua.
„Da, nakon pregovaračke runde u Istanbulu rusko-ukrajinski pregovori odvijaju se uz poteškoće. Ukrajinska delegacija je predložila nacrt sporazuma o međunarodnim bezbjednosnim garancijama Ukrajini, a ruska strana je zatražila dodatno vrijeme da prouči taj prijedlog“, rekao je Kuleba.

Konstatovao je da je „poslije toga, nažalost, pregovarački proces postao veoma komplikovan“.

Određeni broj žena i dece evakuisan je iz čeličane Azovstal koja je poslednje ukrajinsko uporište u devastiranom lučkom gradu Mariupolju, potvrdili su danas i ukrajinski zvaničnik i ruske državne novinske agencije.

Veruje se da ima još nekoiko stotina civila koji su i dalje zarobljeni u skloništima sa malo hrane, vode i lekova, prenosi AP.

Nakon što su brojni prethodni pokušaji evakuacije civila propali, Ujedinjene nacije su se angažovale i posredovale u dogovoru o evakuaciji oko 1.000 civila, koji se kriju u podzemnim skloništima čeličane Azovstal u Mariupolju.

Rusija je bombardovala drugi po veličini ukrajinski grad Harkov, u sklopu svog obnovljenog pritiska na istoku zemlje, dok se svakodnevno vode pregovori o nacrtu mogućeg sporazuma između dvije zemlje.

Jedna osoba je poginula, a pet je ranjeno kao rezultat neprijateljskih artiljerijskih i minobacačkih udara, saopštili su iz regionalne Vojne uprave Harkova.

“Situacija u oblasti Harkov je teška. Ali naša vojska, naša obavještajna služba, imaju važan taktički uspjeh”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ukrajinske snage saopštile su da su ponovo zauzele “strateški važno” selo Ruska Lozova u blizini Harkova i evakuisale stotine civila.

Neki su nedjeljama izdržali u podrumima bez struje, vode ili bez mogućnosti da popune zalihe hrane a drugi su opisali svoj strah od ruskih vojnika i od preživljavanja bombardovanja.

“Proteklog dana više od hiljadu građana obratilo se policiji Harkovske oblasti za pomoć”, saopštili su iz policijskih snaga Harkovske oblasti.