Oznaka: ukrajina

  • Borelj: EU šalje jos 500 miliona evra vojne pomoći za Ukrajinu

    Borelj: EU šalje jos 500 miliona evra vojne pomoći za Ukrajinu

    Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj izjavio je danas da će evropski blok pružiti još 500 miliona evra vojne pomoći Ukrajini. On je, takodje, rekao da je uveren da će narednih dana biti postignut dogovor među članicama EU po pitanju sporazuma o embargu na uvoz ruske nafte, preneo je Rojters.

    Borelj se trenutno nalazi u nemačkom letovalištu na severu Nemačke, Vajzenhausu, gde učestvuje na sastanku ministara grupe zemalja G7. U Vajzenhausu se od 12. do 14. maja održava sastanak G7, na kojem učestvuju ministri iz Kanade, Francuske, Nemačke, Italije, Japana, Velike Britanije i SAD, kako bi razgovarali o spoljnoj politici i bezbednosnih pitanjima, kao i o narednim koracima i odgovoru na ruski napad na Ukrajinu.

  • Rusi prodiru u Azovstal

    Rusi prodiru u Azovstal

    Savetnik gradonačelnika Marijupolja Petro Andrjuščenko izjavio je da ruske snage jutros pokušavaju da prodru na teritoriju fabrike Azovstalj u tom gradu. Andrjuščenko je rekao da ruske snage, dok traje granatiranje, pokušavaju da se probiju do centralnog dela fabrike, navodi Unian. On je objavio i video, na kome se vide kako ruski vojnici šetaju oko fabrike. Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je jutros da je Rusija nastavila artiljerijske i vazdušne udare na Marijupolj, a da su glavni napori i dalje koncentrisani na blokiranje ukrajinskih trupa u zoni fabrike Azovstalj.

  • Senator Rend Pol blokirao pomoć Ukrajini

    Senator Rend Pol blokirao pomoć Ukrajini

    Američki plan da obezbijedi skoro 40 milijardi dolara dodatne vojne i ekonomske pomoći Ukrajini usred sukoba sa Rusijom naišao je na prepreku u Vašingtonu.

    Pomoć SAD Ukrajini od gotovo 40 milijardi dolara trtebalo je da bude odobrena u Senatu krzoz proceduru brzog glasanja. Međutim, to je odloženo, pošto je senator Rend Pol blokirao brzo glasanje za odobrenje zakona o finansiranju, što je ovu sjednicu odložilo na sljedeću nedelju.

    Pol se u četvrtak usprotivio zahtjevu čelnika Senata da se odobri “jednoglasni pristanak”, odredba koja omogućava da se zakoni sa snažnom dvostranačkom podrškom brzo usvajaju bez rasprave.

    Bivši predsjednički kandidat rekao je da će dozvoliti brzo glasanje samo ako se prijedlog zakona revidira tako da uključuje imenovanje specijalnog generalnog inspektora koji će nadgledati kako se troši ogroman paket pomoći zahtjev koji je lider većine u Senatu Čak Šumer odbio. Šumer je tvrdio da Vašington ima “moralnu obavezu” da pomogne Ukrajini u njenoj borbi protiv “nemoralnog rata” ruskog predsjednika Vladimira Putina. Rekao je da se Paulovoj odredbi o nadzoru oštro protive i demokrate i republikanci.

    “Sada nas sputava samo jedna stvar mlađi senator iz Kentakija sprečava brzo prenošenje pomoći Ukrajini jer želi da u posljednjem trenutku doda svoje izmene direktno u zakon. Sve što će postići je da samostalno odloži očajnički potrebnu pomoć Ukrajini”, kaže Šumer, prenosi Mondo.

    Lider manjine u Senatu Mič Mekonel takođe je tražio hitno glasanje o zakonu, koji je u srijedu velikom većinom usvojen u Predstavničkom domu. Pozvao je da se o Paulovoj reviziji glasa kao o amandmanu, koji će vjerovatno propasti, otvarajući put za usvajanje paketa pomoći.

    Pol je insistirao da se njegov predlog doda u nacrt zakona, koji bi zahtijevao da se revidirani zakon vrati u Dom na još jedno glasanje nakon odobrenja Senata. On je napomenuo da bi najnoviji paket doveo ukupnu američku pomoć Ukrajini na 60 milijardi dolara od početka sukoba u februaru, što je skoro onoliko koliko Rusija godišnje izdvaja za ceo budžet za odbranu.

    Senator je tvrdio da će SAD finansirati ratne napore Ukrajine pozajmljenim novcem, dodajući američkom dugu od 30 biliona dolara i pogoršavajući njenu inflacionu krizu.

    “Amerikanci osjećaju bol, a čini se da Kongres namjerava da samo pojača taj bol tako što će izgurati više novca kroz vrata što je brže moguće. Moja zakletva je Ustavu SAD, a ne bilo kojoj stranoj naciji, i bez obzira na to koliko je to saosjećajno, moja zakletva je za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Ne možemo spasiti Ukrajinu tako što ćemo osuditi američku ekonomiju”, rekao je Pol.

  • Borelj: Brisel želi da oslabi Putina, a ne da ratuje sa Rusijom

    Borelj: Brisel želi da oslabi Putina, a ne da ratuje sa Rusijom

    Brisel želi da oslabi “rusku ratnu mašinu” u Ukrajini, ali ne želi direktan sukob sa Moskvom, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj.

    On je za njemački list “Frankfurten alemajne cajtung” rekao da EU govori da ne učestvuje u ratu u Ukrajini, ali da “zauzima strane”.

    Prema njegovim riječima, EU želi da umanji mogućnost ruskog predsjednika Vladimira Putina za napad na Ukrajinu.

    “Želimo da pomognemo samoj Ukrajini, ali ne želimo da ulazimo u rat sa Rusijom”, naglasio je Borelj.

    Borelj je istakao da EU mora da učini više da bi se oslabio Putin, uključujući slanjem više oružja Ukrajini, slabljem ruske ekonomije i “izolovanjem” Moskve na međunarodnoj sceni, prenio je “Sputnjik”.

    Šef evropske diplomatije napomenuo je da “ne razumije ljude koji govore da slanje više oružja Ukrajini znači da će rat duže trajati i da će patnja Ukrajinaca biti veća”.

    “Postavljam pitanje tim ljudima: da li je važno kako se ovaj rat završi? Da li Ukrajinci treba da budu na koljenima i da ih Rusi rastrgnu? Vidite, rat se završava pregovorima, ali morate da dođete za pregovarački sto sa pozicije moći i sada je zadatak da se Ukrajina stavi u taj položaj”, rekao je Borelj.

  • Ukrajina dala novu ponudu Rusiji

    Ukrajina dala novu ponudu Rusiji

    Ukrajina je ponudila oslobađanje ruskih ratnih zarobljenika u zamjenu za sigurnu evakuaciju teško ozlijeđenih boraca zarobljenih unutar čeličane u razrušenom gradu Mariupolju.

    Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk rekla je da su u toku pregovori o oslobađanju povređenih boraca koji se nalaze u Azovstalu, posljednjem bastionu ukrajinskog otpora u Mariupolju. Rekla je da postoje različite opcije, ali “nijedna nije idealna”.

    Kijev se paralelno počeo pripremati za svoje prvo suđenje za ratne zločine zarobljenom ruskom vojniku.

    Javio se drugi čovjek Azova
    Ukrajinski kapetan, drugi čovjek Azova Svjatoslav Palamar, koji se nalazi u opkoljenoj čeličani Azovstal u Mariupolju, izjavio je u srijedu za CNN kako vjeruje da su svi civili koji su se skrivali unutar tvornice sada vani – uz upozorenje da je zbog stalnog bombardovanja teško dati potpunu procjenu situacije u tom velikom objektu.

    “Ako govorite o samoj tvornici Azovstal, onda civili za koje smo znali, civili koje smo imali s nama, civili o kojima smo se brinuli, oni nisu s nama. Uspjeli su napustiti pogon. Ne mogu vam sa sigurnošću reći, možda postoji još netko niže na teritoriju jer nijedna međunarodna organizacija ni u jednom trenutku nije došla niti je imala pristup da dođe i procijeni situaciju”, rekao je zamjenik zapovjednika ukrajinske pukovnije Azova Palamar za CNN.

  • Kličko strahuje od novog ruskog napada na Kijev, ne isključuje upotrebu nuklearnog oružja

    Kličko strahuje od novog ruskog napada na Kijev, ne isključuje upotrebu nuklearnog oružja

    Gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Kijeva Vitalij Kličko izjavio je kako postoji zabrinutost da bi ruska vojska u doglednom periodu mogla izvršiti nove napade na ovaj grad.

    Iako se ruska vojska još prije nekoliko sedmica povukla iz šireg područja Kijeva i općenito sa sjevera Ukrajine, Kličko ističe kako predsjednik te države Vladimir Putin može narediti novi napad u bilo kojem trenutku.

    “Nema sumnje da je glavni grad Ukrajine i dalje glavna meta Rusije. Ti napadi se mogu dogoditi u bilo kojem trenutku. Rat nam je promijenio živote svima i čvrsto držim palčeve da se ovaj besmisleni sukob okonča”, rekao je Kličko.

    Također, on je poslao upozorenje svim građanima koji se namjeravaju u narednim danima vratiti u Kijev.

    “Kao gradonačelnik Kijeva uvijek im kažem. Izvinite, ali to je vaš lični rizik. Ne možemo vam ponuditi sigurnosne garancije. Sve dok je rat na teritoriji Ukrajine, ne možemo dati garanciju ni za jednog Ukrajinca”, ističe gradonačelnik Kijeva.

    Na kraju razgovora, naglasio je kako Vladimir Putin osim napada na Kijev može narediti i upotrebu taktičkog nuklearnog oružja što dodatno zabrinjava sve zvaničnike.

    “Ne isključujem mogućnost korištenja taktičkog nuklearnog oružja. Sigurnost je trenutno glavni prioritet. Naravno da smo zabrinuti i nadamo se da će nas naši borci odbraniti, ali rizik je i dalje prisutan. Bez naših partnera, Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja, ne možemo preživjeti”, zaključio je Kličko.

  • NATO: Ne želimo direktan sukob sa Rusijom

    NATO: Ne želimo direktan sukob sa Rusijom

    Pružajući podršku Ukrajini i jačajući sopstvenu odbranu, NATO nastoji da minimizuje rizike od direktnog sukoba sa Ruskom Federacijom, izjavio je danas zamjenik generalnog sekretara alijanse Mirča Džoana.

    “Moramo se pobrinuti da, podržavajući Ukrajinu, jačanjem odbrane NATO, ne stvaramo rizik od eskalacije ka ratu između NATO i Rusije”, rekao je on u Vašingtonu, prenijela je agencija RIA Novosti.

    Džoana je naglasio da NATO ima odgovornost da obezbedi da se “ovaj rat ne širi dalje, jer bi to dovelo do dodatne patnje, smrti i više nestabilnosti širom svijeta”.

  • Mizincev: Ukrajina kao živi štit drži 90.000 civila

    Mizincev: Ukrajina kao živi štit drži 90.000 civila

    Ukrajinske trupe drže pod blokadom više od 90.000 ljudi u stambenim naseljima i u prostorijama preko deset preduzeća u gradovima Kramatorsk i Slavjansk, izjavio je Mihail Mizincev, načelnik ruskog Centra za upravljanje nacionalnom odbranom.

    “Sveukupno, više od 90.000 civila je zarobljeno od nacionalista, koji se kriju iza njih kao živog štita, u stambenim naseljima ili u prostorijama više od deset velikih industrijskih preduzeća u Kramatorsku i Slavjansku”, tvrdi Mizincev, kako prenosi TAS S.

    Ruski general tvrdi i da ukrajinske snage brutalno suzbijaju pokušaje civila da se sami evakuišu u bezbedna područja, bilo u Rusiju ili na teritoriju pod kontrolom Kijeva.

  • Rusi su pred ostvarenjem cilja?

    Rusi su pred ostvarenjem cilja?

    Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage napredovale do granice između Luganska i Donjecka.

    Ako se ova informacija pokaže tačnim, to će značiti da su ruske snage na dobrom putu da ostvare kontrolu nad celim regionom Donbasa.

    Pre početka sadašnje invazije, osam godina nakon početka borbi u istočnoj Ukrajini, proruske snage su držale oko trećine celokupne teritorije Donbasa.

    Njujork tajms citira ukrajinske zvaničnike koji su rekli da je 80 odsto Donbasa trenutno u rukama ruske vojske.

    Ostvarenje tog ruskog cilja, iako daleko od prvih ambicioznih planova o preuzimanju većeg dela Ukrajine i Kijeva, zajedno sa kontrolom južnih delova zemlje koji čine kopneni most ka aneksiranom poluostrvu Krim, daje Kremlju ogromnu prednost u neki budući razgovori o okončanju sukoba, slažu se analitičari.

    “Njujork tajms” podseća da Rusija već dominira Crnim morem, jedinim morskim putem za ukrajinski izvoz, a blokada pomorskih puteva bi na kraju mogla da ugrozi Ukrajinu ekonomski.

    Zemlja sve više zavisi od zapadne vojne i humanitarne pomoći, piše NIT. Sve je više najava da će se u Ukrajini gledati scenario “produženog sukoba”.

    To je u utorak rekla i šefica američkih obaveštajnih službi Avril Hejns, koja je svedočila pred američkim Kongresom.

    Prema njenim rečima, ruski predsednik Vladimir Putin će vrlo verovatno objaviti bar delimičnu opštu mobilizaciju u Rusiji kako bi se postigli ratni ciljevi koji, smatra Hejns, “nadmašuju Donbas”.

    Rat bi, takođe predviđa, mogao da uđe u mnogo nepredvidiviju i opasniju fazu i da dovede do ponovne pretnje nuklearnim oružjem.

    Sve o ratu u Ukrajini iz minuta u minut pratite ovde.

    Na terenu trenutno besni žestoka i nemilosrdna bitka. Često je reč o krvavim borbama za male oblasti, a dešava se da jednog dana selo padne u ruke Rusa, a sutradan Ukrajinci ponovo ostvare kontrolu nad njim. Ovo posebno važi za Donjeck i Lugansk.

    Lekari iz Kramatorska, grada u Donjeckoj oblasti, kažu da 80 odsto pacijenata dolazi sa minama i povredama od gelera.

    “Ili ste dovoljno daleko da preživite ili niste. Zato vidimo ili lakše povrede ili smrt”, rekao je kapetan Eduard Antonovski, stacioniran u bolnici, preneo je NIT. Ruska vojska se koncentrisala na male, ali ključne džepove otpora ukrajinskih snaga u regionu Luganska, koristeći sličnu taktiku kao u Mariupolju.

    Ona okružuje gradove, remeti ukrajinske linije snabdevanja i žestoko granatira ukrajinske položaje.

    Nakon što je zauzela Izjum, grad na granici sa Donbasom, i zauzela Popasnu, važnu za regionalni autoput, ruska vojska napada Lisičansk, Kramatorsk i Slavjansk, gradove sa 100.000 i više stanovnika.

    Otvoreno je pitanje, kažu vojni analitičari, da li Rusija ima dovoljno vojnika, municije i vremena da izvrši cilj opkoljavanja ukrajinskih pozicija na severu regiona i njihovog odsecanja od lanaca snabdevanja.

    Ipak, jasno je, ističu, da sadašnja taktika gušenja ukrajinskih vojnika u Donbasu pokazuje da bi Rusi mogli da postignu svoj taktički uspeh u roku od dva meseca.

  • Medvedev o pomoći SAD Ukrajini: Nije to ljubav

    Medvedev o pomoći SAD Ukrajini: Nije to ljubav

    Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev ocijenio je danas da je paket pomoći od 40 milijardi dolara, koji je Predstavnički dom Kongresa SAD odobrio Ukrajini, ima za cilj nastavak rata preko posrednika (proksi rata) protiv Moskve, kao i nanošenje teških gubitaka Rusiji i ograničenje njenog ekonomskog razvoja i političkog uticaja u svijetu.

    Medvedev je na Telegramu poručio da SAD neće uspjeti da ograniče ekonomski razvoj Rusije i njen politički uticaj u svijetu, prenosi TASS.

    On je ocijenio da je očigledno da se rekordna pomoć ne može objasniti ljubavlju Amerike prema Ukrajini, pa čak ni podrškom sopstvenoj ekonomiji.

    “Njen cilj je produžavanje proksi rata protiv Rusije, želja da joj se nanese težak poraz, da se ograniči njen ekonomski razvoj i politički uticaj u svijetu”, napisao je Medvedev.

    Medvedev je naglasio da će ciljevi ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini biti ostvareni.

    Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je više od 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini.