VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • “Harpun” stiže u Ukrajinu

    “Harpun” stiže u Ukrajinu

    Protivbrodske rakete Harpun iz Danske i samohodne haubice iz SAD počele su da pristižu u Ukrajinu, saopštio je ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov.

    Reznikov je rekao da su isporuke projektila Harpun rezultat saradnje nekoliko zemalja. Ukrajina je tražila sofisticiranije oružje, ali do sada je većina pomoći bila u sistemima kratkog dometa kao što je protivtenkovsko oružje.

    Sjedinjene Američke Države razmatraju zahtev Ukrajine da Kijevu isporuče teže naoružanje većeg dometa, ali još nisu donele konačnu odluku.

  • Rusi vjeruju u potpunu pobjedu, spremaju i veći broj vojnika

    Rusi vjeruju u potpunu pobjedu, spremaju i veći broj vojnika

    Rusija navodno razmišlja o drugom napadu na ukrajinski glavni grad Kijev.

    Meduza, nezavisna ruska informativna web stranica, objavila je kako “u Moskvi postoje obnovljene nade da može pobijediti u ratu u Ukrajini”. Putinova administracija počinje da misli da može izvojevati potpunu pobjedu do kraja godine, najverovatnije do jeseni, izjavili su izvori Meduze.

    Meduza za svoje izvore navodi da su dva “bliska Kremlju”, a treći “unutar same Putinove administracije”.

    Postoje “minimalni i maksimalni” pragovi za proglašenje uspešne i završene “specijalne vojne operacije”, navodi Meduza, piše Blic.

    Minimum je navodno zauzimanje istočne regije Donbasa. Maksimalni cilj je zauzimanje Kijeva, dodala je Meduza. Raniji napad na glavni grad nije uspio, što je dovelo do fokusiranja na Donbas.

    Čini se da Moskva planira drugi pokušaj zauzimanja Kijeva.

    – Ruski vojni čelnici očito su se pomirili s činjenicom da se glavni grad Ukrajine ne može ‘zarobiti uz malo krvoprolića’, što znači da bi za svaku drugu ofanzivu bilo potrebno više vojnika – piše Meduza.

  • Konačni pad Luganska na pomolu

    Konačni pad Luganska na pomolu

    Nova ruska strategija u istočnoj Ukrajini omogućila je ruskim snagama da sporo, ali sigurno napreduju u oblastima Luganska i Donjecka.

    To je navelo ukrajinske zvaničnike da najave mogućnost povlačenja ukrajinskih branilaca iz Luganska kako ne bi bili zarobljeni u neprijateljskom okruženju.

    Guverner Luganska Sergej Hajdai izjavio je danas da su ruske snage ušle u Severni Donjeck – grad od oko 100.000 stanovnika koji je od velikog strateškog značaja za ukrajinske branioce istočno od njega.

    Danas je u gradu još samo oko 13.000 ljudi, a procenjuje se da je do sada umrlo oko 1.500 ljudi. Pad Severnog Donjecka bi odsekao ukrajinske snage zakopane na odbrambenim pozicijama u pozadini Luganska, koji je i dalje pod njihovom kontrolom.

    Prema vašingtonskom istraživačkom centru ISV, ruske trupe su pokrenule direktan napad na Severni Donjeck, a da vojska nije mogla u potpunosti da opkoli grad, što znači da njegovi branioci i dalje imaju linije snabdevanja na zapadu.

    Neophodno povlačenje

    Ruski izviđači i specijalci pokušali su da zauzmu hotel Mir i okolinu u severoistočnom delu grada. ISV napominje da je ruska vojska do sada imala ozbiljnih problema u osvajanju urbanih područja i predviđa da će se isti scenario ponoviti i u ovom slučaju.

    “Imaćemo dovoljno snage i resursa da se odbranimo”, rekao je Hajdaj u telegramu.

    “Ali možda ćemo morati da se povučemo da ne bismo završili opkoljeni. Guverner Luhanska je takođe rekla da je čak 90 odsto zgrada u Severnom Donjecku oštećeno i da je u poslednjem granatiranju uništeno čak 14 nebodera.”

    Prema današnjem izveštaju britanskog Ministarstva odbrane, ruske snage su najverovatnije zauzele veći deo Limana, strateški važnog železničkog čvorišta u Donjecku, koje omogućava pristup važnim drumskim i železničkim mostovima preko reke Donjeck.

    “Za sada će glavni napori Rusije verovatno biti 40 kilometara istočno, oko džepa Severnog Donjecka, ali prelazak reke Liman bi Rusiji dao prednost u mogućoj sledećoj fazi ofanzive na Donbas, kada će verovatno pokušati da napreduje ka ključni gradovi pod kontrolom Ukrajine dublje u regionu Donjecka.”

    Slavjansk i Kramatorsk”, navodi se u proceni.

    Povlačenje ukrajinskih snaga iz Luganska i pad Donjecka bi verovatno pokrenuli sledeću fazu ruskog plana – pripajanje okupiranih teritorija Rusiji. Lider samoproglašene Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin najavio je u četvrtak da će u Donjecku i Lugansku biti održan referendum ako Rusija osvoji celu teritoriju dve oblasti.

    EU embargo
    Na diplomatskom nivou, članice EU se spremaju da postignu kompromisno rešenje za zabranu uvoza ruske nafte, o čemu bi predstavnici vlada EU mogli da se dogovore na današnjem sastanku i potvrde na samitu šefova vlada zakazanom za ponedeljak i utorak.

    Kako je Mađarska do sada blokirala plan za potpuni embargo na uvoz ruske nafte, tvrdeći da bi taj potez bio destruktivan po mađarsku ekonomiju, najnoviji predlog se fokusirao samo na embargo koji bi pogodio ruske tankere, ali ignorisao isporuke naftovoda, što bi moglo da ispuni mađarski kriterijumi.

    Budimpešta tvrdi da su joj potrebne četiri godine i oko 750 miliona evra da unapredi svoje rafinerije i poveća kapacitet za prijem nafte iz Jadranskog naftovoda.

    Embargo na ruski pomorski transport nafte uticao bi na oko tri četvrtine ruskog izvoza u evropske zemlje, pa evropski lideri procenjuju da bi taj potez bio ozbiljan udarac ruskoj ekonomiji. Opozicija u Budimpešti zaustavila je druge sankcije u paketu, koje bi sada mogle da prođu.

  • Scholz i Macron pohvalili Putina za ponašanje prema zarobljenim vojnicima iz Mariupolja

    Scholz i Macron pohvalili Putina za ponašanje prema zarobljenim vojnicima iz Mariupolja

    Predsjednik Francuske Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i ruski predsjednik Vladimir Putin obavili su novi telefonski razgovor u čijem je fokusu bio problem snabdijevanja hranom i žitaricama iz Ukrajine, ali i tok rata u ovoj državi. Oni su također pozitivno ocijenili ponašanje ruskih vojnika prema zarobljenicima iz Mariupolja.

    Kako je saopćeno, razgovor s Putinom inicirali su Macron u Scholz, a iz Kremlja je navedeno kako su lideri obavili dubinsku razmjenu mišljenja o aktuelnim aspektima situacije u Ukrajini.

    “Predsjednik Rusije detaljno je informisao o najnovijim dešavanjima u kontekstu specijalne vojne operacije koja je u toku, uz napomenu da se ruska vojska striktno pridržava normi međunarodnom humanitarnog prava. Govorilo se i o uspostavljanju mirnog života u Mariupolju i drugim gradovima regije Donbas”, saopćeno je iz Moskve.

    Također, naglašeno je kako je ruski predsjednik zaoštrio i pitanje upumpavanja oružja iz zapadnih zemalja u Ukrajini te je upozorio njemačkog i francuskog lidera na rizike od dalje destabilizacije situacije i zaoštravanja humanitarne krize.

    “Detaljno je razmotrena situacija u oblasti osiguranja globalne prehrambrene sigurnosti. Putin je razumno i na osnovu konkretnih podataka objasnio prave razloge za poteškoće u snabdijevanju hranom koje su rezultat pogrešne ekonomske i finansijske politike zapadnih zemalja kao i antiruskih sankcija koje su uvedene”, ističu iz Kremlja.

    Naglašeno je kako je Rusija spremna pomoći u izvozu žitarica iz Ukrajine, ali uz određene uslove.

    “Sa svoje strane, Rusija je spremna pomoći u pronalaženju opcija za nesmetan izvoz žitarica, uključujući izvoz žita iz crnomorskih luka. Povećanje ponude ruskog đubriva i poljoprivrednih proizovda pomoći će i smanjenju tenzija na globalnom tržištu hrane, što će, naravno, zahtijevati ukidanje relevantnih sankcija”, zaključuje se u saopćenju iz Kremlja.

    S druge strane, iz kabineta njemačkog kancelara Olafa Scholza saopćeno je kako je razgovor između Putina, Macrona i kancelara trajao oko 80 minuta te je naglašeno kako su Macron i Scholz pozvali Putina da osigura poboljšanje humanitarne situacije u Ukrajini.

    Neočekivana izjava zvaničnog Berlina

    “Pozitivno je ocijenjena posvećenost ruskog predsjednika kada je riječ o postupanju prema zarobljenim borcima (iz Mariupolja op.a.) u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, posebno Ženevskim konvencijama, te osiguravanju neograničenog pristupa Međunarodnom komitetu Crvenog krsta”, poručili su iz Berlina.

    Inače, ovakav pristup Njemačke i Francuske kada je riječ o vojnicima iz Mariupolja je na neki način čudan ukoliko se u obzir uzme činjenica da je do sada upućeno nekoliko apela prema ruskoj vojsci da u Ukrajini moraju postupati prema konvencijama UN-a što je nemali broj puta Kremlj u potpunosti ignorisao.

    Između ostalog, iz Berlina je nakon telefonskog razgovora saopćeno kako je Putin obećao otvaranje pojasa koji bi se koristio za izvoz žita iz crnomorskih luka te je između ostalog pojasnio kako Rusija taj dio neće koristiti za svoje ofanzivne akcije u Ukrajini.

  • Moskva želi da razgovara o načinima nastavka isporuke žitarica

    Moskva želi da razgovara o načinima nastavka isporuke žitarica

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je tokom telefonskog razgovora sa liderima Francuske i Njemačke da Rusija ima volju da razgovara o načinima omogućavanja Ukrajini da nastavi isporuku žitarica iz luka u Crnom moru, saopšteno je iz ruskog Kremlja.

    “Rusija je, sa svoje strane, spremna da pomogne pronalaženju opcija za neometan izvoz žitarica, uključujući ukrajinskih iz luka u Crnom moru”, navodi se u saopštenju Kremlja.

    U saopštenju se ističe da je Putin poručio predsjedniku Francuske Emanuelu Makronu i njemačkom kancelaru Olafu Šolcu da je Rusija spremna da poveća izvoz đubriva i poljoprivrednih proizvoda ukoliko se ukinu sankcije, a to je zahtjev koji je iznio i u razgovorima sa italijanskim i austrijskim liderima u posljednjih nekoliko dana.

    Kremlj ističe da je Putin poručio i to da je Rusija spremna za nastavak razgovora sa Ukrajinom, javio je Rojters.

    “Posebna pažnja posvećena je statusu pregovora koji su zbog Kijeva zamrznuti. Predsjednik Vladimir Putin potvrdio je otvorenost ruske strane za nastavak dijaloga”, dodaje se u saopštenju.

    Ruske i ukrajinske zalihe pšenice čine gotovo jednu trećinu globalnih zaliha, a Rusija je i ključni globalni izvoznik đubriva, dok je Ukrajina veliki izvoznik kukuruza i suncokretovog ulja.

    Ukrajina i zapadne zemlje optužile su Rusiju da krizu hrane, koju je stvorila specijalna ruska vojna operacija u Ukrajini, koristi kao oružje, jer je usljed operacije došlo do naglog povećanja cijena žitarica, jestivog ulja, gotiva i đubriva.

    Rusija je za situaciju okrivila sankcije Zapada i miniranje ukrajinskih luka.

  • Džonson i Zelenski razgovarali o izvozu žitarica iz Ukrajine

    Džonson i Zelenski razgovarali o izvozu žitarica iz Ukrajine

    Britanski premijer Boris Džonson rekao je danas predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom da međunarodni partneri intenzivno rade na pronalaženju načina za nastavak izvoza žitarica iz Ukrajine kako bi se spriječila globalna prehrambena kriza.

    Džonson, koji je redovno razgovarao sa Zelenskim od početka napada, rekao je da su dvojica lidera, takođe, razgovarali o važnosti da međunarodna zajednica ostane ujedinjena oko rata, prenio je Rojters.

    On je rekao je da će Velika Britanija raditi sa partnerima iz G7 na hitnom napretku kada je riječ o izvozu žitarica, saopštila je britanska strana.

    Dvojica lidera su se dogovorili o narednim koracima i imperativu za Rusiju da ublaži blokadu i dozvoli bezbjedne brodske puteve.

  • Lukašenko: Napeta situacija na granici

    Lukašenko: Napeta situacija na granici

    Napeta vojno-politička situacija razvija se na bjeloruskoj granici, izjavio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

    “Napeta vojno-politička situacija razvija se na granicama naše otadžbine, u našim teškim vremenima, isto kao prije osam decenija”, rekao je Lukašenko u čestitki povodom Dana granične straže.

    On je istakao da će Bjelorusija štititi svoju nezavisnost i teritorijalni integritet, ako bude potrebno, te da će graničari učiniti sve moguće da održe državne granice netaknutim.

    Bjeloruski premijer Roman Golovčenko saopštio je prošle sedmice da Bjelorusija preduzima mjere odbrane svog suvereniteta usljed aktivnosti NATO-a blizu granica države.

    Zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Bjelorusije Ruslan Kosigin napomenuo je početkom mjeseca da je NATO udvostručio vojno prisustvo u Istočnoj Evropi, što omogućuje Alijansi da u najkraćem mogućem roku pošalje udarne snage na granicu Rusije i Bjelorusije.

  • Ukrajina traži od Njemačke da blokira Sjeverni tok 1, predlaže alternativu

    Ukrajina traži od Njemačke da blokira Sjeverni tok 1, predlaže alternativu

    Generalni direktor kompanije “GTS Operator Ukrajine”, Sergej Makogon, izjavio je danas da je zatražio od njemačke vlade da isključi gasovod Sjeverni tok 1.

    Umesto toga predložio je snabdevanje gasom preko ukrajinskog sistema za prenos gasa.”Zajedno sa Naftogasom uputili smo apel nemačkom Ministarstvu ekonomije i nemačkom regulatoru vezan za obustavu Severnog toka – 1. Ovo je gasovod koji trenutno radi…Vidimo da razlozi na osnovu kojih je Severni tok – 1 izuzetak, u ovom trenutku više ne odgovaraju stvarnosti. I zahtevamo da nemačka vlada preispita ove izuzetke i zapravo obustavi ili značajno ograniči isporuke gasa Evropi preko Severnog toka 1”, rekao je Makogon za televiziju Ukrajina 24.

    On je naveo da sada ima dovoljno slobodnih kapaciteta za transport gasa iz Ruske Federacije, uključujući i ukrajinski sistem, koji je, prema njegovim rečima, spreman da transportuje ruski gas evropskim potrošačima umesto preko Severnog toka 1.

    Makogon smatra da će isporuke ruskog gasa preko ukrajinskog sistema za prenos gasa moći da spasu taj sistem od uništenja tokom neprijateljstava, prenela je agencija RIA Novosti.

    Savetnica ministra energetike Ukrajine Olena Zerkal izjavila je ranije, u kontekstu nespremnosti Budimpešte da odustane od ruske nafte, da Kijev ima polugu pritiska na Mađarsku u vidu naftovoda Družba koji prolazi kroz ukrajinsku teritoriju, sa kojim bi, prema njenim rečima, nešto moglo da se dogodi.

    Zemlje EU uvele su pet paketa sankcija protiv Ruske Federacije zbog situacije u Ukrajini.

    U okviru predstojećeg šestog paketa, EU razmatra mogućnost uvođenja embarga na rusku naftu.

    Neke zemlje EU, posebno Mađarska, blokiraju njegovo usvajanje iz straha od negativnog uticaja ovog koraka na njenu ekonomiju.

  • “Rusija se može zaustaviti samo silom”

    “Rusija se može zaustaviti samo silom”

    Savetnik ukrajinskog predsednika i pregovarač sa Rusijom Mihail Podoljak izjavio je danas da se ne može verovati bilo kakvom dogovoru sa Moskvom.

    On smatra da se ruska invazija može zaustaviti samo silom.

    “Bilo kakav sporazum sa Rusijom nije vredan ni pare. Da li je moguće pregovarati sa državom koja uvek cinično i propagandistički laže”, napisao je Podoljak na Telegramu, prenosi Rojters.

    Rusija i Ukrajina se uzajamno okrivljuju za zastoj u pregovorima.

    Kremlj je juče saopštio da krivi Ukrajinu zbog činjenice da su mirovni pregovori dve zemlje zamrznuti, navodeći da nije jasno šta Kijev želi.

    Portparol Kremlja Dmitri Peskov rekao je da ukrajinsko rukovodstvo konstantno daje kontradiktorne izjave.

    “To nam ne dozvoljava da u potpunosti razumemo šta ukrajinska strana zaista želi”, dodao je on, prenosi Rojters.

    S druge strane, zvaničnici u Kijevu okrivljuju Rusiju za nedostatak napretka.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da je predsednik Vladimir Putin jedini ruski zvaničnik s kojim je spreman da se sastane kako bi razgovarao o tome kako da se okonča rat.

  • Konašenkov: Zauzeli smo Liman

    Konašenkov: Zauzeli smo Liman

    Naselje Krasni Liman u Donjeckoj Narodnoj Republici potpuno je oslobođeno od ukrajinskih nacionalista, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane. Ovu izjavu dao je zvanični predstavnik ruskog Ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov. “Kao rezultat zajedničkih dejstava jedinica narodne milicije Donjecke Narodne Republike i ruskih oružanih snaga, grad Krasni Liman je potpuno oslobođen od ukrajinskih nacionalista”, rekao je on. 27. maja je saopšteno da je grupacija trupa DNR i LNR, uz vatrenu podršku Oružanih snaga Rusije, “oslobodila i uspostavila punu kontrolu nad 220 naselja, uključujući Krasni Liman”.