VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • Medvedev: Bajdenova odluka da ne šalje nove raketne sisteme Ukrajini – razumna

    Medvedev: Bajdenova odluka da ne šalje nove raketne sisteme Ukrajini – razumna

    Dmitrij Medvedev pozdravio je odluku američkog presednika Džozefa Bajdena da ne pošalje Ukrajini raketne sisteme nove generacije dalekog dometa i ocijenio da je ona “razumna”.
    Medvedev je rekao da bi u slučaju napada ukrajinske vojske na ciljeve na teritoriji Rusije Moskva ostvarila „prijetnju da će gađati centre u kojima se donose te kriminalne odluke“, prenosi BBC.

    „Neki od tih centara uopšte nisu u Kijevu, a mislim da nema potrebe da se objašnjava šta bi uslijedilo nakon toga“, kazao je Medvedev.

    Ukrajina od Sjedinjenih Država traži višecevne raketne sisteme MLRS koji mogu da pogađaju ciljeve udaljene do 300 kilometara, kako bi zaustavila ofanzivu ruske vojske u Donbasu.

    Amerika im je do sada poslala samo raketni sistem stare generacije, čiji je domet 25 kilometara.

    Raketni sistem MLRS posjeduje i Velika Britanija, čiji premijer Boris Džonson je rekao da bi Ukrajinci trebalo da dobiju rakete, kako bi mogli da se odbrane “od brutalne ruske artiljerije”, ali nije nagovijestio da bi on mogao da ih pošalje.

  • Biden: Nećemo poslati Ukrajini rakete kojima može napasti Rusiju

    Biden: Nećemo poslati Ukrajini rakete kojima može napasti Rusiju

    Američki predsjednik Joe Biden rekao je da ne planira slati rakete u Ukrajinu koje bi mogle doseći rusku teritoriju.

    “Neću poslati ništa što može biti ispaljeno na Rusiju”, rekao je Biden u Bijeloj kući u ponedjeljak na pitanje planira li poslati rakete dugog dometa u Ukrajinu.

    CNN je prošle sedmice izvijestio da se Bidenova administracija sprema pojačati vrstu isporuke Ukrajini, slanjem naprednih raketnih sistema dugog dometa koji su sada glavni zahtjev ukrajinskih dužnosnika.

    Administracija naginje slanju takvih sistema kao dijela većeg paketa vojne i sigurnosne pomoći Ukrajini, što bi moglo biti objavljeno već sljedeće sedmice, objavila je ta mreža.

    Administracija se dvoumila hoće li poslati sisteme zbog zabrinutosti iznesene unutar Vijeća za nacionalnu sigurnost da bi Ukrajina mogla upotrijebiti novo oružje za izvođenje ofanzivnih napada na Rusiju, prema dužnosnicima.

    U petak, nakon što je CNN prvi put izvijestio o toj vijesti, Rusi su upozorili da će Sjedinjene Države “preći crvenu liniju” ako isporuče takve sisteme Ukrajini.

  • Razgovarali Erdoan i Putin

    Razgovarali Erdoan i Putin

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan razgovarao je o planiranoj vojnoj operaciji Ankare na sjeveru Sirije i o sukobu u Ukrajini sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, saopšteno je danas iz Erdoganove kancelarije.

    Agencija AP podsjeća da, u proteklih nekoliko dana, Erdoan najavljuje da će Turaka pokrenuti prekograničnu operaciju protiv kurdskih militanata u Siriji kako bi formirali tampon zonu duboku 30 kilometara.

    U saopštenju se navodi da je Erdoan u razgovoru Putinu rekao da je tampon zona usaglašena 2019. godine, ali da nikad nije formirana.

    Erdoan je Putinu rekao da je Turska spremna da nastavi ulogu u okončanju rata u Ukrajini, uključujući učešće u “posmatračkom sistemu” između Ukrajine, Rusije i UN.

    Pregovorima u Istanbulu u martu nije ostvaren napredak, ali Turska koja ima dobre odnose sa Rusoijom i Kijevom, neprestano nudi da ima posredničku ulogu.

  • Ukrajina: Dobićemo najmoćnije oružje dosad

    Ukrajina: Dobićemo najmoćnije oružje dosad

    Mihail Podoljak, savetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog, rekao je da bi Ukrajina uskoro trebalo da dobije dugo očekivane višecevne raketne bacače (Cs).

    Njihov domet veći je od sto kilometara.

    Ako se to desi, to će biti najmoćnije oružje koje je Ukrajina ikada dobila od Zapada.

    Podoljak je rekao da Rusija “histerično reaguje” na najave da će SAD poslati moderne MLRS u Ukrajinu, dodajući da je to “jedan od najvećih strahova Moskve”.

    Naime, ovo oružje ima mnogo veći domet od bilo kog oružja koje je trenutno dostupno ukrajinskoj vojsci.

    Podsetimo, Vašington post je krajem prošle nedelje objavio da se SAD spremaju da pošalju MLRS u Ukrajinu, a konačnu odluku trebalo bi da donese predsednik SAD Džo Bajden ove nedelje.

  • Zelenski razmatra prijedlog za razgovor s Erdoganom i Putinom

    Zelenski razmatra prijedlog za razgovor s Erdoganom i Putinom

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski razmotriće inicijativu da telefonom razgovara sa ruskim i turskim kolegom, Vladimirom Putinom i Redžepom Tajipom Erdoganom, ako Putin pristane na to, izjavio je danas pres sekretar ukrajinskog predsjednika Sergej Nikiforov.

    Ne znam da li je tačno da postoji takav dogovor između turskog i ruskog predsjednika. Ako ruski predsjednik pristane, i ukrajinska strana će razmotriti tu inicijativu, rekao je Nikiforov, prenosi TASS.

    Erdogan je ranije rekao da želi da 30. maja održi telefonske razgovore sa Putinom i Zelenskim. Kremlj je kasnije potvrdio da će ruski i turski predsjednik 30. maja razgovarati telefonom.

  • Ništa od šestog paketa sankcija Moskvi

    Ništa od šestog paketa sankcija Moskvi

    Lideri Evropske unije sastaće se danas kako bi pružili stalnu podršku Ukrajini, međutim razgovori će biti zasjenjeni njihovim neuspjehom da se dogovore o novom paketu sankcija Moskvi.

    Tokom dva dana, čelnici 27-članog bloka treba da razgovaraju o tome kako najbolje pomoći Ukrajini četiri mjeseca nakon invazije Rusije i kako se nositi s posljedicama sukoba: visokim cijenama energije, predstojećom nestašicom hrane i odbrambenim potrebama EU.
    Ali nacrt zaključaka sastanka, piše Reuters, pokazao je da, iako će EU biti velikodušna sa verbalnom podrškom vladi u Kijevu, neće biti mnogo novih odluka o bilo kojoj od glavnih tema.

    “Nakon napada na Ukrajinu, vidjeli smo šta se može dogoditi kada Evropa bude ujedinjena. S obzirom na sutrašnji samit, nadajmo se da će se ovako nastaviti. Ali već počinje da se urušava i ruši”, rekao je juče njemački ministar ekonomije Robert Habeck.

    Najopipljivija će biti politička podrška lidera za paket EU zajmova od 9 milijardi evra, sa komponentom malih grantova za pokrivanje dijela kamata, tako da Ukrajina može održati svoju vladu i isplatiti plaće oko dva mjeseca.

    Ali i tu će odluka biti donesena tek naknadno, nakon što Evropska komisija da prijedlog kako prikupiti novac.

    Uprkos naporima od početka maja, vlade EU ne mogu da se dogovore oko šestog paketa sankcija Moskvi jer jedan od elemenata – embargo na kupovinu ruske nafte – nije prihvatljiv za Mađarsku i predstavlja veliki problem za Slovačku i Češku.

    Nacrt zaključaka samita pokazao je da će lideri EU podržati stvaranje međunarodnog fonda za obnovu Ukrajine nakon rata, bez detalja, i da žele da razmotre mogućnost konfiskacije zamrznute ruske imovine u tu svrhu.

    Ali pažljivo formulisanje je namjerno jer je pitanje pravno teško, rekli su zvaničnici.

    Lideri će se obavezati da će ubrzati rad na pomoći Ukrajini da premjesti svoje žito iz zemlje svjetskim kupcima putem željeznice i kamiona, jer ruska mornarica blokira uobičajene pomorske rute i da će poduzeti korake da brzo postane neovisna od ruske energije.

    Nacrt je pokazao da su lideri spremni da istraže načine za obuzdavanje rastućih cijena energije, uključujući izvodljivost uvođenja privremenih ograničenja cijena, da smanje birokratiju oko uvođenja obnovljivih izvora energije i ulažu u povezivanje nacionalnih energetskih mreža preko granica kako bi bolje pomogli jedni drugima.

  • Ruske trupe ulaze u Sjeverodonjeck

    Ruske trupe ulaze u Sjeverodonjeck

    Ruske trupe ulaze u Sjeverodonjeck iz predgrađa, a u granatiranju je poginulo dvoje civila, saopštio je danas guverner ukrajinskog regiona Lugansk Sergij Gajdaj.
    “Nažalost, imamo razočaravajuće vijesti. Neprijatelj ulazi u grad”, rekao je Gajdaj na nacionalnoj televiziji.

    On je izjavio da je milion ljudi u ovoj oblasti ostalo bez snabdijevanja vodom i gasom i da nema mogućnosti za obnavljanje isporuka, ali da je i dalje moguće svakodnevno dostavljati humanitarnu pomoć u Sjeverodonjeck i Lisičansk.

    Gajdaj je dodao je je u toku evakuacija stanovništva iz Lisičanska i da glavni put prema ova dva grada nije blokiran, ali da je izložen granatiranju.

    On je napomenuo da je Lisičansk pod ukrajinskom kontrolom.

    Gajdaj je rekao da NJemačka i Mađarska usporavaju transportovanje oružja Ukrajini.

  • Zelenski otpustio šefa bezbjednosti u Harkovu jer nije radio na zaštiti grada

    Zelenski otpustio šefa bezbjednosti u Harkovu jer nije radio na zaštiti grada

    Volodimir Zelenski je danas bio u posjeti regiji Harkov nakon čega je izjavio da je otpustio tamošnjeg šefa bezbjednosti.

    Zelenski je tokom posjete Harkovu dodijelio značajna državna priznanja za vojnike koji, kako kaže, svakodnevno ginu za slobodu Ukrajine. Takođe, izjavio je da je smijenio šefa regionalne bezbjednosti Harkova.
    Kaže da je “mislio samo na sebe”.

    “On nije radio na zaštiti grada od prvog dana invazije i mislio je samo na sebe”, poručio je Zelenski.

    Ujedno, Zelenski je rekao da je “jedna trećina Harkovske oblasti i dalje pod okupacijom, te da će definitivno deokupirati cijelu teritoriju.


    On se danas osvrnuo i na borbe u Donbasu, rekavši da je oštećeno više od 90 posto stambenih objekata u Sjeverodonjecku.

    “Zauzimanje Severodonjecka je osnovni zadatak okupatorskog kontingenta. Ne razmišljaju koliko će ljuditi platiti sopstvenim životom tokom njihovih pokušaja zauzimanja ukrajinskih teritorija”, naglasio je Zelenski.

  • Rusija priznala da koristi novo oružje u Ukrajini

    Rusija priznala da koristi novo oružje u Ukrajini

    Ruska vojska u regiji Harkiv koristi svoje najnovije višecijevne bacače raketa, oružje koje se može opisati kao “ogromni bacač plamena”.

    Prema riječima visokog dužnosnika ruske vojske, koje je rekao za rusku agenciju TASS, radi se o raketi TOS-2 Tosočka koja je termobarična odnosno vakuumska raketa.

    Ona stvara ogromne eksplozije zapaljenjem plina prilikom detonacije, pri čemu isisava kisik iz pogođenog područja, prenosi BBC.

    Podsjećamo, Ukrajina je prošle sedmice optužila Rusiju da su njene snage, na šesti dan invazije, na ukrajinskom tlu iskoristile termobarično oružje, poznato i kao vakuumska bomba.

    “Danas su upotrijebili vakuumsku bombu, što je zapravo zabranjeno Ženevskom konvencijom”, rekla je prošle sedmice ambasadorica Ukrajine u Sjedinjenim Američkim Državama Oksana Markarova novinarima nakon što je izašla sa sastanka s američkim kongresnicima u Washingtonu.

    Rusija je ranije potvrdila da koristi rakete tipa TOS-1 Soncepjok (plamteće sunce, op.a.) protiv ukrajinskih meta u Donbasu.

  • Njemački ministar ekonomije: Jedinstvo EU počinje da se urušava zbog sankcija Rusiji

    Njemački ministar ekonomije: Jedinstvo EU počinje da se urušava zbog sankcija Rusiji

    Njemački ministar ekonomije Robert Habeck je danas izrazio svoju zabrinutost zbog toga što, prema njegovim riječima, jedinstvo Evropske unije (EU) počinje da se ruši jer se države članice ne mogu dogovoriti oko naftnog embarga na rusku naftu.

    Lideri EU sastat će se u ponedjeljak i utorak kako bi razgovarali o novom paketu sankcija protiv Rusije koji bi, između ostalog, mogao uključivati embargo na naftu u i program koji ima za cilj ubrzanje okončanja ovisnosti o fosilnim gorivima, uključujući ruski plin.

    “Nakon ruskog napada na Ukrajinu, vidjeli smo šta se može dogoditi kada Evropa bude ujedinjena. S obzirom na sutrašnji samit, nadajmo se da će se ovako nastaviti. Ali već počinje da se urušava jedinstvo EU”, rekao je Habeck.

    U petak su se evropske zemlje “borile” da postignu sporazum o embargu na pomorsku isporuku ruske nafte.

    Podsjetimo, EU je predložila djelomičnu zabranu uvoza ruske nafte uz ograničen uvoz iz ključnog naftovoda kako bi se uvažio prigovor Mađarske i postigao sporazum o EU sankcijama Rusiji.

    Evropska komisija poslala je vladama zemalja članica revidirani prijedlog sankcija koji ne obuhvata isporuke nafte bloku kroz naftovod Druzhba, kroz koji se Mađarska snabdijeva sirovom naftom, prenosi Bloomberg.

    Prijedlog predviđa da zemlje članice postepeno smanjuju uvoz sirove nafte u narednih šest mjeseci, te naftnih derivata u vremenskom okviru od osam mjeseci.