Portparol ukrajinske vojne obaveštajne službe Vadim Skibicki rekao je danas da su ukrajinske snage potrošile skoro svu svoju artiljerijsku municiju i da se oslanjaju na oružje sa Zapada.
“Ovo je sad artiljerijski rat, a mi gubimo kada je reč o artiljeriji”, rekao je Skibicki za Gardijan i naglasio da „sada sve zavisi od toga šta Zapad daje Ukrajini”.
Ukrajina nema programe biološkog, nuklearnog ili hemijskog oružja, saopštio je Pentagon.
U saopštenju sa navodi i da su SAD u poslednjih 20 godina podržale 46 različitih civilnih laboratorija i zdravstvenih centara u Ukrajini u okviru mirovnih programa.
SAD su, takođe, sarađivale na poboljšanju ukrajinske biološke bezbednosti i nadzoru bolesti vezanih za zdravlje ljudi i životinja.
Dvojica državljana Velike Britanije i jedan državljanin Maroka koji su se borili na strani ukrajinskih oružanih snaga, a koje je Vrhovni sud samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) osudio na smrt, mogu da se žale na tu odluku, rekao je danas predsjednik sudskog odbora, javlja RIA Novosti.
Prilikom objavljivanja presude, predsjednik sudskog odbora u slučaju plaćenika je pročitao da optuženi mogu da se žale na smrtnu kaznu u roku od mjesec dana.
Vrhovni sud samoproglašene DNR osudio je ranije danas na smrt dvojicu britanskih državljana i jednog Marokanca zbog, kako navode, učešća u neprijateljstvima na strani ukrajinskih oružanih snaga u svojstvu plaćenika.
Kako se navodi u presudi, u svjetlu počinjenih zločina Ejden Aslin, Šon Piner i Sadun Bragim osuđeni su na smrt.
Britanski ministar pravde i zamjenik premijera Dominik Rab izjavio je u utorak da je Ujedinjeno Kraljevstvo spremno da “pripremi sve predstavke” odbrane u vezi sa mogućom smrtnom presudom koju bi sud samoproglašene DNR mogao da izrekne dvojici britanskih državljana optuženih da su na strani Ukrajine učestvovali u sukobima u Donbasu.
Vrhovni sud DNR juče je objavio da su Britanci Piner i Aslin i državljanim Maroka Bragim, koji su ratovali na strani Ukrajine, djelimično priznali krivicu.
Istraga je utvrdila da su Britanci i Marokanac za novčanu naknadu učestvovali u “oružanoj agresiji Ukrajine u cilju nasilnog preuzimanja vlasti u DNR”.
Osim toga, Piner i Bragim su se izjasnili krivim za akcije usmjerene na nasilno preuzimanje vlasti, što je krivično djelo iz člana 323 Krivičnog zakona DNR i za koje je propisana zatvorska kazna od 12 do 20 godina, a u slučaju otežavajućih okolnosti ili u ratno vrijeme smrtna kazna uz oduzimanje imovine.
Međutim, oni nisu priznali krivicu koja predviđa dio člana 430 – “Učešće plaćenika u oružanom sukobu ili vojnim akcijama”.
Britanci Šon Piner i Ejden Aslin i Marokanac Sadun Bragum predali su se u Marijupolju sredinom aprila.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je danas ukaz o uvođenju sankcija pojedincima među kojima je i ruski predsjednik Vladimir Putin.
U ukazu je, naime, naveden spisak lica protiv kojih se uvode sankcije, a na prvom je ruski predsjednik.
Na listi su se našli i ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, portparol Kremlja Dmitrij Peskov, premijer Rusije Mihail Mišustin, ministar unutrašnjih poslova Rusije Vladimir Kolokoljcev i drugi ruski zvaničnici.
Kako je precizirano, sankcije se uvode na neodređeno vrijeme.
Na listi mjera su uskraćivanje i ukidanje viza, primjena drugih zabrana ulaska na teritoriju Ukrajine, oduzimanje državnih nagrada Ukrajine, blokiranje imovine na teritoriji Ukrajine, ukoliko takva postoji, ograničavanje trgovinskih operacija, sprečavanje povlačenja kapitala iz Ukrajine.
Sankcije se uvode i za 236 ruskih univerziteta.
Lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak jutros je oko 10 sati prešao ukrajinsku granicu zajedno sa još nekoliko bliskih saradnika.
Kako piše srbijanski list Danas, Čankova namjera je da se iz prve ruke uvjeri u to kakva je situacija u ovoj zemlji u kojoj više od tri mjeseca bukti rat.
Prva destinacija bit će Kijev, a plan je da posjeti i ratom zahvaćena područja, razgovara sa ljudima i lično se uvjeri šta se događa, naveli su iz LSV-a.
“Priprema za taj put trajala je dosta kratko, oko desetak dana, jer je bilo potrebno srediti papire. Lista onih koji će putovati sa Čankom mijenjala se iz sata u sat, tako da je na put otišao samo sa najbližim saradnicima”, kaže za Danas Bojan Kostreš, funkcioner LSV-a.
Kostreš podsjeća da Čanku nije prvi put da ide u ratom zahvaćena područja. Navodi da je on bio i u Sloveniji tokom kratkotrajnog rata devedesetih te da je bio i u Tuzli “kada je tamo bilo teško ući”.
“Antiratne ideje uvek su kod njega bile prisutne”, navodi Kostreš, a na pitanje koliko će Čanak sa saradnicima ostati u Ukrajini, odgovara je da se to još ne zna.
Premijer Crne Gore Dritan Abazović razgovarao je danas sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i na svom Facebooku objavio snimak dijela razgovora sa njim.
Na početku razgovora čuje se da Abazović izražava podršku narodu i vojsci Ukrajine da se izbore sa ruskom agresijom.
“Ovo je jedini način za sada da ostvarimo komunikaciju, a ono što bih ja želio jeste da vidimo mir u Ukrajini i stoga budite sigurno da je Crna Hora snažan partner ukrajinskom narodu. Veoma nas rastužuje agresija Rusije, ali ujedno smo i ponosni zbog svega što ste Vi kao predsjednik učinili za svoju zemlju i ponosni smo kako se Ukrajinci nose sa ovom katastrofom”, rekao je Abazović.
Zelenski mu na to odgovara pozivom na direktni susret, odnosno dolazak Abazovića u Ukrajinu.
“Hvala vam na ljubaznim riječima. Razgovaramo telefonom ovaj put, ali bi nam bila čast da vam poželimo dobrodošlicu u vrijeme kada god vama odgovara”, rekao mu je Zelenski.
Crnogorski premijer je istaknuo i to da je na ovom prostoru takođe bio rat te da narod Crne Gore zna da suosjeća i razumije bol ukrajinskog naroda.
“Bilo bi mi zadovoljstvo sresti se s vama, ali i da simbolično prenesem poruku sa Zapadnog Balkana jer smo i mi sami prije 2-3 decenije bili u manje-više sličnoj situaciji i suosjećamo sa svime što se događa ukrajinskom narodu”, rekao je Abazović.
Abazović je na svom Facebooku u opisu videosnimka objavio kako je zahvalan na pozivu koji je imao i prilici da uputi jasnu i otvorenu podršku Crne Gore.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski gotovo je svakodnevno na društvenim mrežama izvještavao o invaziji Rusije na njegovu zemlju, viralne video objave pokazivale su efikasnost zapadnog oružja u rukama ukrajinskih snaga, a Pentagon je redovno održavao brifinge o zbivanjima u ratu.
Ipak, uprkos prodoru svih tih vijesti u javnost, američke obavještajne agencije imaju manje informacija nego što bi željele o ukrajinskim operacijama te posjeduju daleko bolju sliku o ruskoj vojsci, njenim planiranim operacijama te uspjesima i neuspjesima, tvrde sadašnji i bivši američki zvaničnici, kako prenosi The New York Times.
Vlade često kriju informacije od javnosti zbog operativne bezbjednosti, ipak ovaj nedostatak informacija unutar američke vlade mogao bi otežati administraciji predsjednika Džoa Bajdena, koja šalje milijarde dolara Ukrajini u oružju, da odluči kako usmjeriti vojnu pomoć.
Američki zvaničnici kažu da im je ukrajinska vlada dala uvid u tek nekoliko tajnih brifinga ili pojedinosti o njihovim operativnim planovima, a ukrajinski zvaničnici su priznali da Amerikancima nisu rekli sve.
Američka obavještajna zajednica prikuplja informacije o gotovo svakoj zemlji, uključujući i Ukrajinu, ipak američke obavještajne agencije uopšteno svoje napore prikupljanja podataka usmjeravaju na neprijateljske vlade, poput Rusije, a ne na trenutnp prijateljske zemlje, poput Ukrajine.
I dok je Rusija glavni prioritet američkih špijuna već 75 godina, kada je u pitanju Ukrajina, Sjedinjene Države radile su na izgradnji svoje obavještajne službe, a ne špijuniranju vlade te zemlje. Rezultat, kako kažu neki bivši zvaničnici, su određene praznine u slici stvarnosti.
‘Više uvida s ruske, nego s ukrajinske strane’
– Koliko mi zapravo znamo o tome kako je u Ukrajini – pita se Bet Saner, bivša visoka obavještajna zvaničnica.
– Možete li pronaći osobu koja će vam s povjerenjem reći koliko je Ukrajina izgubila vojnika, koliko je Ukrajina izgubila opreme – navodi dalje.
Čak i bez potpune slike ukrajinske vojne strategije i situacije, Bajdenova administracija je poslala novu vojnu pomoć, poput raketnih topničkih sistema koje je američki predsjednik najavio prošle nedjelje. Kijev očekuje isporuku snažnijih zapadnih oružanih sustava, dok obje strane u ratu trpe velike gubitke u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas.
Zvaničnici Pentagona kažu kako imaju jasan proces za slanje oružja, koji počinje zahtjevom Ukrajinaca i uključuje procjenu SAD o tome kakvu opremu trebaju i koliko brzo se to može realizovati.
Neke evropske obavještajne agencije kažu da će Ukrajini biti teško, ako ne i nemoguće, povratiti teritorije koje je Rusija zauzela otkako je pokrenula invaziju u februaru, ali američke obavještajne agencije, kako su rekli zvaničnici, manje su pesimistične. Ipak, postoje pukotine u obrani Ukrajine, a pitanja o stanju ukrajinskih vojnih snaga i strategije u Donbasu stvorila su za SAD nepotpunu sliku.
Avril Haines, direktorica Nacionalne obavještajne zajednice, vrhovnog tijela svih američkih tajnih službi, svjedočila je na saslušanju u Senatu prošlog mjeseca da je “bilo vrlo teško reći” koliko dodatne pomoći Ukrajina uopšte može apsorbovati.
– Imamo, zapravo, više uvida s ruske nego s ukrajinske strane – dodala je.
Ključno je pitanje koje mjere predsjednik Zelenski namjerava preduzeti u Donbasu. Ukrajina se tamo suočava sa strateškim izborom – povući svoje snage ili reskirati da ih Rusija opkoli.
Posljednjih dana Ukrajina je pružila više informacija. U nedjelju je ukrajinski predsjednik posjetio prve crte bojišnice i nazvao borbe u Sjeverodonjecku – gradu koji je ključan za kontrolu Donbasa – “izuzetno teškim”.
Takođe je priznao da čak do 100 ukrajinskih vojnika dnevno pogiba te je rekao da je Rusija zauzela petinu zemlje.
Ni na najvišem nivou ne otkrivaju mnogo
Otvorenije javne izjave vlade mogle bi biti najava razgovora sa stanovništvom o strateškim izborima koje treba donijeti u Donbasu, kažu analitičari.
– Vjerovatno se vodi rasprava o tome treba li povući sve obrambene snage koje bi mogle biti zarobljene ako ostanu tamo – kaže Stefan Bidle, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Komumbija, prenosi Jutarnji list.
– Ako dođe do namjernog povlačenja, Zelenski će to morati objasniti na neki način za koji se neće činiti kao ocrnjivanje ukrajinskih vojnih snaga. Moraće ispričati nekakvu priču ukrajinskom narodu ako ipak odluče povući te trupe, a objašnjenje gubitaka koje bi mogli pretrpjeti ako ostanu je logičan način za to – dodaje.
Zapadne države ignorišu činjenicu da će pošiljke oružja namenjene Ukrajini sigurno dovesti do širenja crnog tržišta oružja u Zapadnoj Evropi, a deo oružja iz Ukrajine već je prošvercovan u Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i na tzv. Kosovo, upozorila je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
“Oni veruju da je ovo karta u jednom pravcu, veruju da se sada oslobađaju zastarelog oružja koje otpremaju u Ukrajinu ili u treće zemlje. Međutim, zaboravljaju da će pošiljke oružja koje se šalju u Ukrajinu dovesti do širenja crnog tržišta oružja, posebno u zapadnoj Evropi (i na Balkanu)”, rekla je Zaharova, prenosi TAS.
Prema njenim rečima, vlasti država dobavljača za sada ćute o ovom pitanju, ali nezavisni stručnjaci i relevantne strukture, poput Interpola, već “zvone na uzbunu”.
Obećanja predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog ne samo da su bezvredna, već predstavljaju garanciju da će sve biti urađeno upravo suprotno, izjavio je ambasador Luganske Narodne Republike u Rusiji Rodion Mirošnik.
“Kada (ruski ministar spoljnih poslova Sergej) Lavrov izjavi da je Rusija obećala, ona će ispuniti. Odnosno, obećanje Rusije je veoma ozbiljno. Govorim da što je Rusija obećala ona će i ispuniti. Reč predsednika koja je data, vredi da će se svakako biti ispunjeno bez obzira na sve. Ali s druge strane, reč Zelenskog ne samo da ništa ne vredi, nego će biti garancija da će sve biti urađeno upravo suprotno“, rekao je Mirošnik za televiziju “Rusija 1“.
Ukrajinska vojska će možda morati da se povuče na jače položaje u Severodonjecku, ali neće odustati od grada u kome žestoke borbe besne i danas, saopštio je guverner regiona Serhij Hajdaj.
Ukrajina očekuje da Rusija pojača granatiranje Severodonjecka i da pokrene ogromnu ofanzivu, na koju je Moskva usresredila sve svoje napore, saopštio je Hajdaj na televiziji, prenosi Rojters.
“Borbe i dalje traju i niko neće odustati od grada čak i ako naša vojska mora da se povuče na jače pozicije. To neće značiti da se neko odriče grada, niko se neće odreći ničega. Ali moguće je da će oni biti primorani da se povuku”, rekao je ukrajinski zvaničnik.
Nakon komentara ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da ukrajinski borci “drže” svoje položaje u Severodonjecku, juče je reagovala Moskva i saopštila da je “potpuno oslobodila” stambena naselja u jugoistočnom delu grad