VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • Ukrajina odgovorila Bajdenu: “Niste htjeli”

    Ukrajina odgovorila Bajdenu: “Niste htjeli”

    Posle Bajdenove optužbe na račun Zelenskog, stigo je i odgovor iz Ukrajine.Portparol ukrajinskog predsednika Sergej Nikiforov izjavio je danas da nisu tačne tvrdnje američkog predsednika Džozefa Bajdena da Volodimiri Zelenski “nije hteo da sluša” kada su američke obaveštajne službe prikupile informacije da Rusija priprema invaziju na Ukrajinu.

    Nikiforov kaže da su se američki i ukrajinski lideri više puta čuli pre zaoštravanja situacije i da je Kijev tražio uvođenje preventivnih mera protiv Moskve, preneo je portal Izvestija.

    “Stoga, frazu ‘nije hteo da sluša’ treba razjasniti. Osim toga, ako se sećate, predsednik Ukrajine je pozvao partnere da uvedu paket preventivnih sankcija kako bi podstakli Rusiju da povuče svoje trupe i deeskalira situaciju. I tu već možemo da kažemo da naši partneri ‘nisu hteli da čuju nas'“, rekao je Nikiforov, prenela je Liga.net.

    Bajden je ranije danas izjavio da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski “nije hteo da sluša” kada su američke obaveštajne službe prikupile informacije da Rusija priprema invaziju na Ukrajinu.

    “Ništa slično nije se dogodilo od Drugog svetskog rata. Znam da je mnogo ljudi mislilo da možda preterujem”, rekao je Bajden obraćajući se donatorima u Los Andjelesu na prikupljanju sredstava za Demokratsku partiju.

    On je dodao da je znao da SAD imaju informacije da će ruski predsednik Vladimir Putin preći granicu, preneo je AP. “Nije bilo sumnje, ali Zelenski nije hteo da čuje”, rekao je Bajden.

  • Bajden: Znali smo za invaziju, ali Zelenski nije htio da sluša

    Bajden: Znali smo za invaziju, ali Zelenski nije htio da sluša

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski “nije htio da sluša” kada su američke obavještajne službe prikupile informacije da Rusija priprema invaziju na Ukrajinu.

    “Ništa slično nije se dogodilo od Drugog svjetskog rata. Znam da je mnogo ljudi mislilo da možda pretjerujem”, rekao je Bajden obraćajući se donatorima u Los Anđelesu na prikupljanju sredstava za Demokratsku partiju.

    On je dodao da je znao da SAD imaju informacije da će ruski predsjednik Vladimir Putin preći granicu, prenosi AP.

    “Nije bilo sumnje, ali Zelenski nije htio da čuje”, rekao je Bajden.

  • Ukrajina nema oružja: Da li se nazire kraj rata?

    Ukrajina nema oružja: Da li se nazire kraj rata?

    Rat u Ukrajini je odavno u poodmakloj fazi i iz trenutne perspektive se nazire njen kraj. Dok traju žestoke bitke na istoku države, Kijev moli za dodatne i brže isporuke oružja.

    Ukrajina je zamolila zapadne zemlje za bržu isporuku oružja dok su bolje naoružane ruske snage udarale po istoku zemlje, kao i za humanitarnu podršku u borbi protiv izbijanja smrtonosnih bolesti.

    Ukrajinski zvaničnici ističu da se Rusija već neko vrijeme fokusira na istok i artiljerijsku borbu u kojoj je Kijev ozbiljno nadjačan.

    Činjenica je da obje strane gube – i ljude i teritorij. Zbog toga je situacija sa moralom vojske na sve lošijem nivou.

    U Sjeverodonjecku, malom gradu koji je postao žarište ruskog napredovanja na istoku Ukrajine i jedno od najkrvavijih žarišta u ratu koji traje već četiri mjeseca, zabilježene su teške borbe. Čini se da bi Rusija uskoro mogla i ovaj grad dodati na popis onih koje kontrolišu. To bi značilo da im u regionu Luhanska ostane samo još jedan grad za osvajanje.

    Taktika kojom se koriste ukrajinski branitelji je uvlačenje Rusa u ulične borbe kako bi neutralizovali artiljerijsku nadmoć koju imaju.

    Zapovjednik bojne Svobode Petro Kusik ističe kako Ukrajina nema dovoljno oružja, a pogotovo ono koje je potrebno za uništavanje protivničke artiljerije.

    Ukrajinski vojno-obavještajni zvaničnik Vadim Skibici je kazao kako Ukrajina sada već gubi “artiljerijski rat” i ističe kako su potrošili sve zalihe topničkog streljiva.

    Ono gdje odbrani pak dobro ide je Herson gdje su ruske snage natjerane na defanzivu.Institut za ratne studije objavio je nove karte koje pokazuju trenutnu situaciju u Ukrajini. Navodi se kako Rusi pregrupišu svoje snage u Hersonsku oblast, kao i to da bi mogli ubrzo osvojiti Sjeverodonjeck.

  • “Ukrajinci masovno bacaju NATO oružje i bježe”

    “Ukrajinci masovno bacaju NATO oružje i bježe”

    Na društvenim mržama pojavio se video boraca čečenskog specnaza sa zaplenjenim NATO naoružanjem.”Ukrajinci masovno bacaju NATO oružje i beže sa svojih pozicija: kažu vojnici specijalaca Ahmat. Nacisti su, povlačeći se iz Kamiševahija, bacili poklone od svojih “zapadnih partnera”, uključujući: NLAV protivtenkovske sisteme i drugo oružje”, prenosi jedan proruski Telegram kanal.Rusija je 24. februara započela vojnu operaciju u Ukrajini. Predsednik Vladimir Putin nazvao je njen cilj “zaštitom ljudi koji su već osam godina bili izloženi maltretiranju i genocidu od strane režima u Kijevu”.

  • Milanović: Bila mi je draža Ukrajina tri puta, ali Rusija je neuništiva

    Milanović: Bila mi je draža Ukrajina tri puta, ali Rusija je neuništiva

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović komentarisao je danas rat u Ukrajini rekavši da mu nije jasna Macronova izjava da se Putina ne smije poniziti.

    “Nije mi jasno što je Macron time mislio. Ne znam kako bi se Putina moglo poniziti. Nemoguće ih je poraziti, oni su nasilni i prejaki i vrlo opasni. To vidimo. Donbas je 150 kilometara od Volgograda. Da je Rusija demokratija, trebalo je s njima razgovarati. Ne znam ko će taj poraz ostvariti. Ukrajinska mladost dok ne izgine sva”, kazao je Milanović.

    Dodao je da je to jedna zapetljana i komplikovana situacija.

    “Nažalost je jednosmjerna. Ukrajinski predsjednik nema izbora da govori i radi ovo što govori, a to, nažalost, kao što vidimo, vodi u ratni poraz. Ruska čizma tamo gdje dođe ne odlazi. Neće ih niko potjerati. To je moćna vojna sila. Možemo se naslađivati njihovom sporosti, ali, nažalost, tako je kako je”, kazao je Milanović.

    Naglasio je da se tamo ne događa ništa dobro. Rusija nije demokratija, oni su neuništivi. Kao neprijatelj je neuništiva. Tako moramo razgovarati. Meni je bila draža Ukrajina tri puta, ali tamo ljudi ginu. I ginuće i dalje ako se ovako bude poticalo Ukrajinu da se bori, borba do zadnjeg Ukrajinca”, naglasio je hrvatski predsjednik.

  • Tužilaštvo BiH ne može da potvrdi izjavu Zaharove

    Tužilaštvo BiH ne može da potvrdi izjavu Zaharove

    Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) je saopštilo da za sada nije došlo do podataka koji bi potvrdili izjavu portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove da je deo oružja iz Ukrajine prošvercovan u Bosnu i Hercegovinu.

    Zaharova je juče izjavila da države Zapada ignorišu to što će pošiljke oružja namenjene Ukrajini, “sigurno dovesti do širenja crnog tržišta oružja” u Zapadnoj Evropi, i da je deo oružja iz Ukrajine već prošvercovan u Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i na Kosovo.

  • Zaharova o smrtnim presudama: Reakcija Britanije “često histerična”

    Zaharova o smrtnim presudama: Reakcija Britanije “često histerična”

    Rusija je danas saopštila da Britanija treba da se obrati vlastima Donjecke Narodne Republike /DNR/ u vezi sa dva britanska državljanina koji su pred sudom u Donjecku osuđeni na smrt.
    Portparol Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova napisala je na kanalu Telegram da je reakcija Britanije na takve slučajeve “često histerična”.

    Rusija je saopštila da su dva Britanca i jedan Maronac, koji su zarobljeni na istoku Ukrajine, strani plaćenici.

    Britanska Vlada tvrdi da su oni ratni zarobljenici i da imaju pravo na zaštitu prema Ženevskoj konvenciji.

    Vrhovni sud Donjecke Narodne Republike osudio je juče na smrt dvojicu državljana Velike Britanije i jednog državljanina Maroka, koji su se borili na strani Ukrajine kao strani plaćenici.

    Britanski državljani Šon Piner i Ejden Aslin, kao i Marokanac Sadun Brahim izjasnili su se krivim za djela nasilnog pokušaja preuzimanja vlasti, za koja je prema Krivičnom zakoniku Donjecke Narodne Republike /DNR/ predviđena smrtna kazna.

  • Tras: Smrtna presuda Britancima kršenje Ženevske konvencije

    Tras: Smrtna presuda Britancima kršenje Ženevske konvencije

    Britanska ministarka spoljnih poslova Liz Tras izjavila je danas da presude protiv dvojice Britanaca osuđenih na smrt na istoku Ukrajine predstavljaju kršenje Ženevske konvencije.

    “Presuda protiv njih je grubo kršenje Ženevske konvencije”, navela je Tras na Tviteru posle razgovora sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom, preneo je Rojters.

    Ona je razgovarala na temu kako da se pojačaju napori za oslobađanje ratnih zarobljenika na proruskim teritorijama u Ukrajini.

  • Lavrov o sankcijama Kijeva protiv Putina: Neka se djeca igraju

    Lavrov o sankcijama Kijeva protiv Putina: Neka se djeca igraju

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov ne smatra da sankcije koje je Kijev uveo protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i drugih ruskih političara zahtijevaju odgovor Moskve.

    „Ne mislim da je to vrijedno nekog konkretnog koraka s naše strane, neka se djeca igraju, da ne plaču“, rekao je Lavrov novinarima.

    Podsjećanja radi, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je juče ukaz o personalnim sankcijama protiv Putina, Lavrova i ruskih ministara odbrane i unutrašnjih poslova, Sergeja Šojgua i Vladimira Kolokoljceva.

    NATO više ne može da određuje sudbinu Evrope
    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da je svima jasno da NATO više ne može da određuje sudbinu Evrope.

    “Mislim da je sada svima poznata činjenica da oni više ne mogu da određuju sudbinu Evrope”, rekao je Lavrov novinarima.

    Prema njegovim riječima, Organizacija ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (CSTO) djeluje kao faktor ravnoteže za nezakonite postupke NATO.

    “CSTO je, kao što znate, kao faktor ravnoteže u odnosu na postupke NATO koji su po pravilu nelegitimni”, rekao je Lavrov.

    On je rekao da je Moskva otvorena za dijalog sa EU, ali “umjesto zajedničkog tanga” zemlje Zapada se odlučuju za “brejkdens”.

    “Za tango je potrebno dvoje, ali sada naši zapadni partneri sami igraju ‘brejkdens'”, rekao je Lavrov novinarima.

  • Bitka za Donbas

    Bitka za Donbas

    Samo nekoliko sedmica nakon što su se posljednji ukrajinski vojnici u lučkom gradu Mariupolju predali ruskoj vojsci u nadi da će biti zamjenjeni, Ukrajina bi mogla izgubiti još jedan veliki centar u Donbasu, grad Sjeverodonjeck, piše Deutsche Welle.

    Sjeverodonjeck i susjedni Lisičansk su posljednji veliki gradovi u oblasti Luganska, regije Donjeck i Lugansk poznate su zajedno kao Donbas, sada su djelimično pod kontrolom Kijeva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je “žestoka bitka” za Sjeverodonjeck jedna od najtežih u cijelom ratu i da će odrediti sudbinu regije Donbas.

    Nakon što su ruske snage preuzele kontrolu nad Mariupoljom, Ukrajinci strahuju da bi još jedna takva opsada mogla da se dogodi u Sjeverodonjecku, gdje je, po tvrdnjama gradonačelnika, ostalo oko 10.000 civila uprkos tome što su postali fokus ofanzive ruskih snaga u Ukrajini.

    Centar hemijske industrije

    Prije rata u gradu je živjelo oko 100.000 stanovnika. U sovjetsko doba, naselje u blizini hemijske fabrike Azot, najveće u Ukrajini, izraslo je u novi grad. Nedaleko od Luganska, Donjecka i Harkova, 1950-ih je nazvan Sjeverodonjeck po rijeci Siverski Donec.

    Dmytro Firtasch, oligarh i medijski magnat koji se nastanio u Austriji 2014. i kojem prijeti izručenje Sjedinjenim Američkim Državama zbog sumnje za korupciju, vlasnik je fabrike Azot, koja je uglavnom proizvodila gnojiva koja se izvoze u mnoge dijelove svijeta.

    Kao i mnoge druge fabrike u regionu, fabrika Azot se poslednjih godina borila sa obustavljenom proizvodnjom zbog sukoba u Donbasu. U Sijerodonjecku se nalazi i nekoliko drugih hemijskih fabrika, dok je Lisičansk bio dom rafinerije nafte u ruskom vlasništvu koja je odavno prestala sa radom.

    Separatizam Donbasa počeo je u Sjeverodonjecku

    Sjeverodonjeck je poznat i po tome što je tu prije skoro 20 godina napravljen prvi pokušaj podjele Ukrajine. U gradu je 28. novembra 2004. održan takozvani Sveukrajinski kongres poslanika svih nivoa, kojem su prisustvovali uglavnom predstavnici proruske Partije regiona.

    Partija, formirana u Donbasu, dominirala je regionom. Dok su se na ulicama glavnog grada Kijeva održavali protesti prozapadne Narandžaste revolucije, stranka je zaprijetila da će proglasiti autonomiju, sa Harkovom kao centrom, uključujući osam istočnih i južnih ukrajinskih regija, kao i Krim i Sevastopolj.

    Tadašnji gradonačelnik Moskve Jurij Lužkov, koji je radio u fabrici Azot, bio je govornik na kongresu 2004. godine. Kasnije je Lužkov proglašen za počasnog građanina Sjeverodonjecka, u vrijeme kada su mu ukrajinske vlasti već zabranile ulazak u zemlju zbog davanja separatističkih izjava u vezi sa Sevastopoljem.

    Inicijatori Sveukrajinskog kongresa nisu otišli dalje od opštih izjava 2004. Za mnoge posmatrače, međutim, sastanak je bio prvi, iako neuspješan, pokušaj formalnog političkog odvajanja od Ukrajine.

    Sljedeći pokušaj uslijedio je 10 godina kasnije, u proljeće i ljeto 2014. Nakon ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim, naoružani lokalni separatisti iz Rusije zauzeli su tri istočna ukrajinska grada Sjeverodonjeck, Lisičansk i Rubišne.

    Ukrajinska vojska je oslobodila region u julu 2014. godine, a Sijerodonjeck je postao regionalni centar vojno-civilne administracije. Iz Luganska su se tamo preselile razne institucije i univerziteti. Godine 2022. ponovo su se preselili, ovaj put u zapadnu Ukrajinu.

    Strateški značaj

    Sjeverodonjeck i susjedni Lisičansk su od strateškog značaja jer povezuju ovaj dio Donbasa sa drugim regijama Ukrajine. Glavni fokus je na autoputu između Lisičanska i Bahmuta, jer se koristi za snabdevanje ukrajinske vojske. Također se koristio za evakuaciju civila prije nego što je granatiranje učinilo rutu preopasnom za civile.

    Zauzimanje Sjeverodonjecka i Lisičanska omogućilo bi ruskoj vojsci da dođe do administrativne granice regiona. Odatle bi ruska vojska mogla napredovati dalje na zapad prema Kramatorsku, drugom administrativnom centru u oblasti Donjeck. Kramatorsk je jedan od posljednjih velikih industrijskih gradova koji još uvijek u potpunosti kontrolira Kijev u Donbasu.