VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • NATO upozorio da bi rat u Ukrajini mogao potrajati godinama

    NATO upozorio da bi rat u Ukrajini mogao potrajati godinama

    Rat u Ukrajini mogao bi trajati godinama, rekao je u nedelju Jens Stoltenberg, Generalni sekretar NATO-a dok Rusija pojačava svoje napade na Ukrajinu.

    Stoltenberg je rekao da bi snabdijevanje ukrajinskih trupa najmodernijim oružjem povećalo šanse za oslobađanje njenog istočnog regiona Donbasa od ruske vojske, objavio je njemački list Bild am Sonntag.

    “Moramo se pripremiti za činjenicu da bi to moglo potrajati godinama. Ne smijemo odustati u podršci Ukrajini”, kazao je Stoltenberg.

    “Čak i ako su troškovi visoki, ne samo za vojnu podršku, već i zbog rasta cijena energije i hrane.”

    Britanski premijer Boris Johnson, koji je u petak posjetio Kijev, također je tokom vikenda govorio o potrebi pripreme za dugi rat. To je značilo da se osigura da “Ukrajina dobije oružje, opremu, municiju i obuku brže od osvajača”, napisao je on u tekstu u londonskom Sunday Timesu.

    “Vrijeme je vitalni faktor. Sve će zavisiti od toga da li Ukrajina može ojačati svoju sposobnost da brani svoje tlo brže nego što Rusija može obnoviti svoj kapacitet za napad.”

    Obraćajući se novinarima u subotu, Johnson je naglasio potrebu da se izbjegne “umor od Ukrajine”. Saveznici moraju pokazati Ukrajincima da su tu da ih podržavaju dugo vremena, rekao je on.

    Ukrajina je dobila značajan poticaj u petak kada ju je Evropska komisija preporučila za status kandidata, odluka koju bi zemlje Evropske unije trebale podržati na samitu ove sedmice.

    To bi dovelo Ukrajinu na kurs da ostvari težnju koja se smatra nedostižnom prije ruske invazije 24. februara, čak i ako bi ulazak u EU mogao potrajati godinama.

  • Američki plan zaustavljen

    Američki plan zaustavljen

    Pauziran je plan administracije američkog predsednika Džozefa Bajdena da Ukrajini proda četiri velika drona koji mogu da nose projektile.

    Plan je pauziran zbog bojazni da bi sofisticirana oprema mogla da padne u neprijateljske ruke, izjavili su danas izvori upoznati sa situacijom.

    Isti izvori navode da su tehničke primedbe iznete tokom dubljeg uvida u politiku Pentagona za bezbednost odbrambene tehnologije kojom treba da bude sprečen pad osetljive tehnike u neprijateljske ruke.

    Protivljenje prodaji dronova izraženo je usled zabrinutosti da bi radarska i izviđačka oprema mogla da stvori bezbednosni rizik za SAD ukoliko bi letelice dospjele u ruke ruskih oružanih snaga.

    Izvori navode da je ova mogućnost predviđena tokom prvobitne revizije, ali je izneta i na sastancima u Pentagonu tokom protekle sedmice.

    Jedan od izvora istakao je da će odluku o tome da li će biti nastavljeno sa dogovorenom isporukom doneti administracija iznad ovlašćenja Pentagona ali da nije sigurno kada će se to desiti.

    Drugi izvor smatra da bi jedno od rešenja za eventualnu prodaju moglo biti da se zameni postojeći radarski i senzorski paket sa nečim manje sofisticiranim.

    Prema dostupnim dokumentima o vojnom budžetu, dron “Sivi orao” košta oko deset miliona dolara.

  • “U Ukrajini ubijen 51 plaćenik iz BiH”

    “U Ukrajini ubijen 51 plaćenik iz BiH”

    Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je da je u Ukrajini ubijen 51 plaćenik iz BiH.

    Prema izvještaju, od 24. februara iz BiH je u Ukrajinu stiglo 167 plaćenika, napustilo je 46, a preostalo ih je 70.

    Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je tabelu sa brojem plaćenika koji su došli da se bore u Ukrajinu protiv Rusije, broj ubijenih, broj onih koji su napustili Ukrajinu, te broj preostalih u Ukrajini.

    Iz tog ministarstva su naveli da su iz Hrvatske stigla 204 plaćenika, ubijena su 74, 51 je napustio Ukrajinu, a ostalo je 79, sa područja Kosova i Metohije stiglo je 156, 61 je ubijen, 60 je napustilo, a ostalo 35, iz Crne Gore su stigla dva, jedan je ubijen, a jedan je ostao.

    Iz Sjeverne Makedonije u Ukrajinu je stiglo 79 plaćenika, ubijen je 21, 19 je napustilo, a ostalo je 39 plaćenika, dok je iz Albanije stiglo 150, ubijena su 42, 40 je napustilo zemlju, a ostalo je 68.

    Prema tim podacima, najviše plaćenika stiglo je iz Poljske 1.831, ubijeno je 378, 272 su napustila Ukrajinu, a ostao je 1181.

    – Rusko Ministarstvo odbrane prati i bilježi prisustvo svakog stranog plaćenika u Ukrajini – objavljeno je na veb stranicama Ministarstva.

    Prema istom izvoru, u borbene operacije nisu uključeni samo plaćenici, nego i oni koji su došli da obučavaju ukrajinske vojnike, te pomažu u popravkama zapadnog oružja koje je poslato u Ukrajinu.

  • Ukrajina najavljuje kontraofanzivu: Nakon toga možemo početi pregovore s Rusijom

    Ukrajina najavljuje kontraofanzivu: Nakon toga možemo početi pregovore s Rusijom

    Šef ukrajinskog pregovaračkog tima David Arahamija izjavio je kako bi se nastavak razgovora između Rusije i Ukrajine o sigurnosnim garancijama mogao očekivati krajem augusta, ali da se za to moraju ispuniti određeni uslovi.

    Prema mišljenju Arahamije, pregovori između Rusije i Ukrajine u ovim trenucima mogu se održavati jedino u slučaju da Ukrajina pokrene kontraofanzivu čime bi se Rusi natjerali na promjenu razmišljanja.

    “Možemo se vratiti pregovorima do kraja augusta. Ne želimo dijeliti naše planove s Rusima, ali mislim da ćemo na nekim mjestima izvesti kontraofanzivnu operaciju”, rekao je Arahamija.

    Povodom nastavka pregovora između Ukrajine i Rusije oglasio se i ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba koji je rekao kako će Vladimir Putin pristati na pregovore samo ako Ukrajina uspije potisnuti ruske trupe dovoljno daleko od ukrajinskih gradova.

    “Ukrajini je potrebno oružje koje će dokazati da Zapad želi da nam pomogne da zaista pobijedimo, a ne samo da nam ne dozvoli da izgubimo”, ističe Kuleba.

    Također, naglasio je kako se u svijetu može osjetiti “zamor” kada je riječ o ratu u ovoj državi.

    “Donosioci odluka u afričkim, azijskim i arapskim državama podržavaju Ukrajinu, ali nas ljubazno pozivaju da prestanemo s otporom”, zaključio je Kuleba.

  • Merkel brani projekt Sjeverni tok 2: Vjerovala sam u vezu s drugom nuklearnom silom svijeta

    Merkel brani projekt Sjeverni tok 2: Vjerovala sam u vezu s drugom nuklearnom silom svijeta

    Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel govorila je u intervjuu za RND o rusko – njemačkom projektu Sjeverni tok 2 te je poručila da je taj projekt, uprkos kritikama, bio perspektivan.

    Iako je projekt Sjeverni tok 2 zbog ruske agresije na Ukrajinu obustavljen, Merkel je branila odluku tadašnje njemačke vlade za izradom ovakvog projekta.

    “Nisam vjerovala u promjenu kroz trgovinu, već u vezu kroz trgovinu s drugom po veličini nuklearnom silom na svijetu”, rekla je Merkel.

    Poručila je kako to nije bila laka odluka.

    “Tadašnja teza je bila: Ako Sjeverni tok 2 bude u funkciji, Putin više neće isporučivati gas kroz Ukrajinu niti će je napadati. Rusija je napala Ukrajinu 24. februara kada još uvijek gas nije tekao kroz Sjeverni tok 2. U tom smislu, gas nije bio oružje”, ističe bivša kancelarka.

    Između ostalog, ona je projekt opravdavala i ekonomskim razlozima.

    “Njemačka privreda se u to vrijeme odlučila za transport gasa iz Rusije jer je bio ekonomski jeftiniji od tečnog gasa iz Saudijske Arabije, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a kasnije i iz Sjedinjenih Američkih Država”, poručila je Merkel.

    Također, bivša kancelarka je objasnila kako je vlada bila spremna novcem poreskih obveznika podržati izgradnju dva terminala za tečni prirodni gas u Njemačkoj. Međutim, do posljednjeg dana rada vlade ovaj projekt nije pokrenut jer nije bilo uvoznika koji bi zbog visoke cijene unaprijed rezervisali kapacitete za dugoročni period.

    Na kraju intervjua, Merkel je priznala kako je njen utjecaj na Putina slabio tokom mandata.

    “Bilo je jasno da neću još dugo biti na funkciji i zato sam konstatovala da razni pokušaji da se utječe na njega neće imati efekta. Putin više nije voljan da održava samit u tzv. Normandijskom formatu s predstavnicima Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske. S druge strane, nisam uspjela stvoriti dodatni evropsko – ruski format diskusije o evropskom sigurnosnom poretku”, mišljenja je Merkel.

    Na pitanje da li može biti posrednik u prekidu rata u Ukrajini, Merkel nije bila optimistična.

    “Moj odlazak je možda bio doprinos, kao što su izbori u Francuskoj, povlačenje trupa iz Afganistana i odugovlačenje implementacije sporazuma iz Minska”, zaključila je Merkel.

  • Ruski ambasador upozorio: Slanje oružja u Ukrajinu je put u sukob između Rusije i SAD

    Ruski ambasador upozorio: Slanje oružja u Ukrajinu je put u sukob između Rusije i SAD

    Ruski ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama Anatolij Antonov (Anatoly) je napisao u članku za Newsweek da je slanje oružja Ukrajini put u sukob između Rusije i SAD.

    Kazao je “kako je kratkovidnost Amerikanaca očita i u sadašnjim okolnostima”.

    • Obuzete željom da se Rusiji nanese strateški poraz, lokalne elite eskaliraju napetosti, upumpavaju oružje u režim u Kijevu. Je li doista jasno da je to put do izravnog vojnog sukoba najvećih nuklearnih sila koji će imati nepredvidive posljedice – napisao je Antonov.

    Njegov tekst objavilo je diplomatsko predstavništvo Rusije. On je dodao da američki planovi za sankcije Rusiji ne funkcioniranju, te da “nepromišljeno uvođenje ograničenja samo pogoršava stanje ua američkoj ekonomiji”.

    • Ispada da je u antiruskom ludilu Vašington spreman pucati sebi u nogu i plesati u isto vrijeme. To izgleda apsurdno – dodao je on.
  • Crnogorac poginuo u Ukrajini

    Crnogorac poginuo u Ukrajini

    Među poginulima u Ukrajini je i jedan Crnogorac, objavio je jedan od vođa DF i predsednik skupštinskog Odbora za bezbednost i odbranu Milan Knežević.

    “Među 6.956 plaćenika iz čitavog sveta koji ratuju protiv Rusa u Ukrajini bila su i dva Crnogorca. Kažem “bila” jer je jedan nažalost poginuo. I što ćemo sad? Da šaljemo 20 vojnika u Letoniju, ili će Ranko Krivokapić poslati Lavrova na voz? Sveti Petar nas je najbolje znao”, objavio je Knežević na Tviteru.

    Ranije danas Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je nešto manje od 7.000 stranih plaćenika iz 64 zemlje stiglo u Ukrajinu od početka sukoba i da je gotovo njih 2.000 ubijeno.

    “Naši spiskovi do 17. juna uključuju plaćenike i stručnjake za naoružanje iz ukupno 64 zemlje. Od početka specijalne vojne operacije, stiglo je njih 6.956 u Ukrajinu, 1.956 već je eliminisano, 1.779 je otišlo”, navelo je rusko ministarstvo.

    Dodaje se da je Poljska “apsolutni lider” među evropskim zemljama po pitanju boraca koji su došli u Ukrajinu, a slede Rumunija i Velika Britanija.

    Uz saopštenje objavljena je tabela sa brojem stranih boraca klasiranih po nacionalnostima, dolazak u Ukrajinu, kao i registrovani gubici, na koju se pozvao i Milan Knežević objavivši je na Tviteru.

    Rusija je 24. februara započela vojnu operaciju u Ukrajini. Predsednik Vladimir Putin rekao je da je njen cilj “zaštita ljudi koji su bili izloženi genocidu od strane režima u Kijevu osam godina”.

    Kako je saopštilo Ministarstvo odbrane Rusije, 25. marta Oružane snage Ruske Federacije su izvršile glavne zadatke prve etape – značajno su smanjile borbeni potencijal Ukrajine. Glavni cilj u ruskom vojnom resoru sada je oslobođenje Donbasa, saopštilo je Ministarstvo odbrane. Zajedno sa ruskom vojskom, u regionu deluju jedinice DNR i LNR.

  • Putin ponovo o tzv. Kosovu: “I? Je l’ smo mi onda imali pravo da priznamo?”

    Putin ponovo o tzv. Kosovu: “I? Je l’ smo mi onda imali pravo da priznamo?”

    Ruski predsednik Vladimir Putin ponovo je danas pomenuo Kosovo rekavši da je ono bilo presedan.

    Takođe, dodao je i da je pred međunarodnim institucijama tada prihvaćeno da teritorija ne mora da traži dozvolu od zemlje za nezavisnost nego da ima sama pravo da je proglasi. I oni su to uradili.

    “I Donjeck i Lugansk su uradili isto to. Nisu morali da traže dozvolu od kijevskih vlasti”, naveo je Putin.

    Ponovio je da su oni mogli samostalno da odluče, a onda upitao: “I? Je l’ smo mi imali pravo onda da ih priznamo? Pa naravno da jesmo”.

    “Mi smo sa njima postigli dogovor o uzajamnoj pomoći. Imali smo pravo i u skladu sa poveljom UN da im pružimo i vojnu pomoć”, rekao je ruski lider.

    Podsetio je i na to da su “sami postavili presedan”, na osnovu čega i njihove odluke imaju isti legitimitet.

    “Uostalom, ti isti su napali Irak bez međunarodne dozvole. I šta su uradili? Razbucali zemlju. Umislili da su, kako ja to volim da kažem, izaslanici Gospoda Boga”, zaključio je Vladimir Putin.

  • Rusi emitovali snimke, tvrde da su to zarobljeni Amerikanci

    Rusi emitovali snimke, tvrde da su to zarobljeni Amerikanci

    Ruski mediji su danas emitovali fotografije i snimke na kojima se, kako navode, nalaze dvojica zarobljenih američkih državljana koji su se borili na ukrajinskoj strani, što bi mogla da bude prva zvanična potvrda da je “američki dvojac” u zarobljeništvu.

    Ruska “Izvestija” prikazala je video za koji se navodi da je kratak intervju sa Endijem Hajnom (27) iz mesta Hartsel u američkoj državi Alabama, dok je “Raša tudej” prikazala fotogorafije muškarca pod imenom Aleksandar Druejk (39) iz mesta Tuskalusa, Alabama, preneo je Rojters.

    Članovi njihovih porodica su u sredu rekli da o njima nije bilo informacija nedelju dana i nisu krili zabrinutost da su možda zarobljeni.

    U odvojenom video snimku od šest sekundi na aplikaciji Telegram, muškarac sa bradom i američkim akcentom govori u kameru “moje ime je Aleksandar Druejk i ja sam protiv rata”, a onda je to isto rekao na ruskom.

    I Hajn govori u kameru da je protiv rata, na ruskom jeziku.

  • Zaharova: Ukrajina više ne postoji u starim granicama

    Zaharova: Ukrajina više ne postoji u starim granicama

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da Ukrajina više ne postoji u svojim nekadašnjim granicama, kao i da je to “očigledna činjenica”.

    “Ukrajina koju smo svi poznavali unutar onih granica koje su postojale ranije, više nema. I neće je biti. To je očigledno”, rekla je Zaharova u intervjuu za “Skaj njuz Arabija”, na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, prenela je agencija RIA Novosti.