Ruske snage ne odustaju od pokušaja da opkole Avdejevku, saopštio je jutros Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
U tom saopštenju se dodaje i da ukrajinske trupe čvrsto drže odbranu, nanoseci Rusima značajne gubitke.
Na tom pravcu ukrajinske snage su odbile 17 napada, prenosi ukrajinska novinska agencija Unian.
Na kupjanskom pravcu Oružane snage Ukrajine odbile su 7, a na pravcu Limana 5 ruskih napada.
Odbijeni su i ruski napadi kod Bahmuta, Marjinke i Zaporožja, navodi ukrajinski generalštab.
Slovački premijer Robert Fico izjavio da je ustupanje dela ukrajinske teritorije Rusiji jedini način da se okonča rat sa Rusijom.
On je ponovio da se protivi članstvu Ukrajine u NATO, prenosi portal Politiko.
“Mora postojati neka vrsta kompromisa. Šta očekuju, da će Rusi napustiti Krim, Donbas i Luganjsk? To je nerealno”, rekao je Fico za slovački javni servis RTVS.
Slovački premijer preuzeo je vlast u decembru 2023. godine nakon što je njegova levičarsko-populistička partija Smer pobedila na septembarskim izborima uz obećanje da će prestati da šalje oružje Kijevu, da će blokirati potencijalno članstvo Ukrajine u NATO i da će se suprotstaviti sankcijama Rusiji.
Uoči planiranog sastanka slovačkog lidera sa ukrajinskim premijerom Denisom Šmihalom u sredu, Fico je u subotnjem intervjuu ponovio svoje protivljenje nastojanjima Ukrajine za pridruživanje NATO.
“Reći ću mu da sam protiv članstva Ukrajine u NATO i da ću staviti veto.To bi bila samo osnova za Treći svetski rat, ništa drugo. Ukrajina nije nezavisna i suverena zemlja već je pod totalnim uticajem i kontrolom Sjedinjenih Američkih Država”, rekao je Fico i naglasio da Ukrajina od Slovačke “neće dobiti nikakvo oružje”.
Prema njegovim rečima, Ukrajina je jedna od najkorumpiranijih država na svetu.
Slovački premijer je prošle nedelje podržao mađarskog premijera Viktora Orbana u blokiranju paketa pomoci EU Ukrajini od 50 milijardi evra.
Sjedinjene Američke Države su zahtevale da Volodimir Zelenski ukloni sa vladinih funkcija one ukrajinske zvaničnike koji su izgubili poverenje.
U suprotnom Vašington obećava da će objaviti dosije o korupciji o onima oko njega, izjavio je u ponedeljak direktor Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin.
“Amerikanci su zahtevali da se, pod ovim ili onim izgovorom, uklone sa vodećih vladinih mesta lica koja su izgubila poverenje Bele kuće. Na “crnoj listi” su desetine visokih ukrajinskih zvaničnika iz tima Zelenskog. Skrenuta mu je pažnj da bi u suprotnom Vašington objavio “smrtonosni” dosije o korupciji u vezi sa predstavnicima njegovog okruženja”, citira Nariškina pres služba SVR RF.
Prema obaveštajnim podacima, kompromitujući dokazi kojima raspolažu Amerikanci mogu da unište Vladimira Zelenskog kao predsednika.
“Pod ovim uslovima, on će nastaviti da pleše uz melodije svojih američkih majstora”, navodi se u saopštenju SVR.
Rukovodstvo Sjedinjenih Država “samouvereno jača vazalnu zavisnost Kijeva od Vašingtona“.
“Američki savetnici su već zastupljeni u svim ključnim ukrajinskim vladinim resorima, slično kao što su anglosaksonci Britanske imperije slali “političke agente“ u svoje kolonije da zapravo upravljaju i kontrolišu aktivnosti lokalnih vlasti”, naglasio je on.
Bivši američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će riješiti rusko-ukrajinski sukob nakon što ponovo bude izabran za šefa države.
Tramp je naveo da će to učiniti prije stupanja na dužnost.
“Riješićemo ovaj užasni rat između Rusije i Ukrajine prije nego što preuzmem dužnost…Dobro poznajem (predsjednika Rusije Vladimira) Putina… Znam (ukrajinskog predsjednika Vladimira) Zelenskog, riješićemo to”, rekao je Tramp na mitingu svojih pristalica u Nju Hempširu.
On nije precizirao kako namjerava da riješi sukob, prenosi Srna.
Tramp je više puta govorio da može da okonča rusko-ukrajinski sukob za 24 sata.
U novembru 2023. Zelenski je predložio da Tramp dođe u Ukrajinu kako bi mu objasnili zašto je to nemoguće, što je bivši američki predsjednik odbio. Zelenski smatra obećanje Trampa opasnim.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je sukob suviše složen da bi se mogao završiti za jedan dan.
Ruske trupe uspele su prema nezvaničnim informacijama da probiju ukrajinsku odbranu i prodru u opkoljenu Avdijivku, prenose mediji.
Pojedini ukrajinski kanali na Telegramu upozoravaju da se situacija u strateški ključnom gradu u Donjeckoj oblasti u prethodna 24 sata značajno pogoršala za Kijev.
Kanal DipStejt navodi da je situacija na jugu grada izmakla kontroli i da su se ruske jurišne grupe probile duž Soborne ulice u sam grad.”Ruska vojska je još tamo i pokušava da učvrsti svoje položaje”, navodi kanal.
Američki predsjednik DŽozef Bajden rekao je da bi ukidanje finansijske pomoći Ukrajini moglo dovesti do krize u zemljama Balkana.
Ako odemo, a Rusija izdrži njihov napad i pobijedi Ukrajinu, šta mislite da će se dogoditi u balkanskim zemljama? Šta mislite da će se dogoditi od Poljske do Mađarske? – upitao je Bajden u obraćanju u Bijeloj kući.
Bajden je potpisao sinoć nacrt zakona o kratkoročnoj potrošnji kojim će savezne institucije vlasti raditi do početka marta.
Zakon se ne bavi dodatnom pomoći Ukrajini, koja ostaje blokirana dok ključni zakonodavci nastavljaju da pregovaraju o mjerama bezbjednosti granica, koje bi išle u tandemu sa većom podrškom Kijevu.
Prema objavljenim podacima o resursima povezanim sa četom, komanda Vagnera počinje da formira 1. dobrovoljački korpus.
Oni će se u sastavu Ruske garde vratiti na Istočni front. Komandant trupa Nacionalne garde Rusije Viktor Zolotov pozvao je zaposlene u kompaniji da formiraju dobrovoljački korpus u okviru odeljenja.
Dodatne informacije će biti objavljene na kanalima na Telegramu, koji su povezani sa Vagnerom.
Trenutno je u toku regrutacija za dva pravca: Ukrajina – ugovor na šest meseci i Afrika – ugovor na devet meseci. Priprema u centru za obuku trajaće jedan mesec. Obezbeđene su sve potrebne pogodnosti, uključujući status ratnog veterana. Osiguranje je zagarantovano za povrede i smrt.
“Prvi dobrovoljački korpus na posao poziva ljude za koje je Odbrana otadžbine jedini pravi izbor. Komandni kadar i jezgro su oni ljudi koji su godinama izvršavali zadatke u Ukrajini, Siriji, Libiji, Sudanu, Centralnoafričkoj Republici, Mozambiku, Madagaskaru i Maliju,” navodi se u saopštenju.
Vladimir Putin je 25. decembra 2023. potpisao zakon “O dobrovoljačkim formacijama u sastavu Ruske garde”, koji je omogućio početak formiranja 1. dobrovoljačkog korpusa.
Ranije je objavljeno da “Vagnerovci” idu pod okrilje Ruske garde kako ne bi ometali Ministarstvo odbrane.
Istovremeno, komanda je Vagnerovcima garantovala očuvanje komandne vertikale, transparenta i znakova.
Kineska delegacija na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom Davosu odbila je razgovor s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Vijest je danas objavio portal Politico prema kojem su ukrajinski dužnosnici bili zainteresirani za susret s kineskim čelnicima, no Peking je i dalje na strani ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Odgovarajući na članak na portalu Politico, Zelenski je kazao da se ne planira sastati s kineskim premijerom Li Qiangom, koji je predstavljao Peking u Davosu, ali da je spreman sastati se s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.
“Vidjećemo”
Nedugo prije samita u švicarskim Alpama, šef ureda ukrajinskog predsjednika Andriy Yermak nagovijestio je da će Zelenski imati priliku razgovarati s kineskim premijerom. Na pitanje hoće li do sastanka doći, Jermak je odgovorio “vidjet ćemo”, prenio je CNBC.
Šef ureda ukrajinskog predsjednika također je naglasio potrebu da se Kina uključi u mirovni proces nakon Davosa. Ali na kraju Ukrajina nije uspjela uvjeriti Kinu da pregovara, a Zelenski i Li Qiang se nisu sastali, piše Politico. Portal je to nazvao udarcem za Kijev.
Portal navodi da je kineska delegacija namjerno izbjegla susret s ukrajinskim predstavnicima, a ne zbog organizacijskih problema. Politico se pritom poziva na izjave neimenovanog visokog američkog dužnosnika, prema kojima je kineska strana u jednom trenutku u Švicarskoj direktno odbacila prijedlog o susretu.
Upozorenje iz Rusije
Drugi američki dužnosnik je kazao da je Kina odbila bilo kakve sastanke nakon što ju je Rusija pozvala da izbjegava diplomatske sastanke s Ukrajinom.
Međutim, Zelenski demantira da je zainteresiran za sastanak s kineskim premijerom.
“Kineski premijer je ovdje. Naš premijer će se sastati s njim. Bio bih sretan da se sastanem s kineskim vođom. Koliko ja znam, Xi Jinping donosi odluku, a ja donosim odluku u Ukrajini”, rekao je Zelenski.
Međutim, Zelenski se sastao s ključnim partnerima u Švicarskoj, poput savjetnika za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Jakea Sullivana i američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena. Pregovarao je i s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen.
Slovački parlament podržao je juče amandman koji bi ovlastio ministarstvo odbrane da odobrava izvoz oružja.
Tako bi javnim i privatnim firmama za oružje bio otvoren put da nastave da naoružavaju Ukrajinu.
Time je došlo do totalnog preokreta predizbornog obećanja premijera Roberta Fica, koji je tvrdio da više neće poslati “nijedan metak” Kijevu.
Čini se da je slovački premijer preokrenuo goruće pitanje isporuke oružja ratom razorenoj Ukrajini, što bi moglo da predstavlja katastrofu za ruskog lidera Vladimira Putina.
Zakonodavno telo je tesnom većinom odobrilo promenu predloženog zakona. Predsednica Zuzana Čaputova prethodno je stavila veto na predlog zakona koji odobren u ubrzanom postupku malo pre Božića, obrazlažući to time da ministarstvo odbrane nije imalo stručne resurse za procenu potencijalnih rizika od prodaje oružja Ukajini po međunarodni ugled i sigurnost Slovačke.
Između ostalog, Fico je obećao svojim biračima da neće slati “nijedan metak” Ukrajini, izrazio je protivljenje ulasku Kijeva u NATO i požalio se zbog toga što je EU sankcionisala Rusiju zbog njene ilegalne invazije.
“Oligarsi koji stoje iza Smera puno dobijaju prodajom oružja Ukrajini”
Ali kritičari očiglednog preokreta, jer je veto na izvoz oružja do sada bio u nadležnosti ministarstva spoljnih poslova i obaveštajne službe SIS, rekli su da je Ficov stav protiv oružja u Ukrajini bio usmeren na privlačenje glasova njegovoj stranci Smer na prošlogodišnjim izborima, kao i da bi dobit koja bi se ostvarila od naoružavanja Kijeva osigurala nastavak izvoza.
“Oligarsi koji stoje iza Smera iz odbrambenog sektora puno dobijaju time što mogu da prodaju svoje proizvode u Ukrajini i uvek je bilo jasno da će nastaviti sa svojim snabdevanjem,” rekao je za Politiko Jaroslav Nađ, slovački ministar odbrane u prethodnoj vladi.
Zlatno doba slovačke industrije oružja
Ruska invazija na Ukrajinu koja je počela u februaru 2022. pokazala se vrlo profitabilnom za slovački odbrambeni sektor, a naročito za proizvođača municije ZVS Holding, zajedničke firme kćeri privatne MSM Grupe, koju je osnovao češki preduzetnik Jaroslav Strnad, i DMD Grupe u vlasništvu ministarstva odbrane pod ministrom Robertom Kalinjakom.
U prvih sedam meseci 2023. ZVS Holding zabeležio je 44 miliona evra prihoda u poređenju sa 40 miliona evra za celu 2022, “uglavnom zbog ruske agresije u Ukrajini”, navodi se na sajtu DMD Grupe. Firma je predvidela prihode od 80 miliona evra tokom cele godine.
“Gotovo 100 odsto proizvodnje municije ZVS Holdinga za sledeće dve ili tri godine prodato je Ukrajini,” rekao je Nađ i dodao: “Odluke o povećanju proizvodnje, o prodaji Ukrajini, o pristupanju projektima Evropske komisije o subvencionisanju oružja, sve su to političke odluke deoničara, a u slučaju ZVS Holdinga, gde je 50 odsto u vlasništvu ministarstva odbrane, odnosno Roberta Kalinjaka”.
Jednako dobro prošle su i druge firme povezane sa Strnadom. Firma za proizvodnju municije VOP Novaki, gubitaš u državnom vlasništvu koju je MSM Grupa iznajmila na 20 godina pod prethodnom Smerovom vladom, gotovo je učetvorostručila svoje prihode 2022. u odnosu na prethodnu godinu na 77 miliona evra, skočivši s gubitka od 4 milona evra na dobit od gotovo 22 miliona evra.
Postojanje Ukrajine je smrtno opasno za Ukrajince i to pod bilo kojim rukovodstvom, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
On smatra da će “prisustvo nezavisne države na istorijskim ruskim teritorijama” biti stalni razlog za nastavak neprijateljstava.
Po njegovom mišljenju, ko god da je na čelu “kancerogene izrasline pod imenom Ukrajina”, to neće dodati legitimitet njegovoj vladavini i pravnoj održivosti same zemlje.
“I, prema tome, verovatnoća novog rata će trajati beskonačno. Skoro uvek. Štaviše, postoji stopostotna verovatnoća novog sukoba, bez obzira na to koje bezbednosne papire Zapad potpiše sa marionetskim kijevskim režimom. Niti povezanost Ukrajine sa EU, pa čak ni ulazak ove veštačke zemlje u NATO. To bi moglo da se desi za deset ili pedeset godina“, ocenio je Medvedev na svom Telegram kanalu, prenosi Radio Sputnjik na ruskom jeziku.
Zato je, kako kaže, postojanje Ukrajine pogubno za Ukrajince.
“Oni su na kraju praktični ljudi. Koliko god sada priželjkivali smrt Rusa. Koliko god mrzeli rusko rukovodstvo. Koliko god težili ulasku u mitsku Evropsku uniju i NATO. Birajući između večitog rata i neminovne smrti, i života, velika većina Ukrajinaca (sa izuzetkom minimalnog broja promrzlih nacionalista) će na kraju izabrati život. Shvatiće da je život u velikoj zajedničkoj državi, što oni sada baš i ne razumeju, bolji od smrti…. I što pre Ukrajinci to shvate, to bolje“, zaključio je Medvedev.
On je takođe upozorio Veliku Britaniju na posledice razmeštanja trupa u Ukrajini.