Oznaka: ukrajina

  • Sedmi paket sankcija

    Sedmi paket sankcija

    EU se sprema da u narednih nedelju dana objavi novi rundu sankcija Rusiji kojima će se, kako se očekuje, zabraniti uvoz ruskog zlata i “zatvoriti postojeće rupe” u režimu kaznenih mera, saznaje EURACTIV.

    Pripreme ambasadora EU za sedmi paket sankcija nastavljaju se danas i sutra i verovatno će ih članice Unije odobriti sredinom sledeće nedelje, reklo je za briselski portal nekoliko diplomata EU.

    Takozvani implementacioni paket uključio bi zabranu uvoza ruskog zlata, koje predstavlja najveći ruski izvoz kada se izuzmu energenti. Te mere dogovorile su na samitu Grupe 7 u junu Francuska, Nemačka i Italija sa partnerima iz SAD, Kanade, Japana i Velike Britanije.

    Analitičari kažu da bi ta zabrana bila više simbolična, pošto su prethodne sankcije Moskvi već efikasno zatvorile evropska i američka tržišta, uključujući centre trgovine u Londonu i Cirihu.

    Novim paketom takođe će biti proširena lista robe dvostruke namene čiji je izvoz zabranjen u Rusiju, kao i lista pojedinaca i entiteta vezana za širi krug oko predsednika Vladamira Putina, rekle su diplomate EU za EURACTIV.

    Isto tako, cilj novog paketa sankcija je “zatvaranje rupa” u prethodno odobrenim kaznenim merama, poput dodavanja nekih proizvoda na listu zabranjene robe. Paket bi mogao da uključi i napomene o nedavno objavljenom pojašnjenju Evropske komisije u vezi tranzita sankcionisanih proizvoda do Kalinjingrada, kažu diplomate.

  • Kontranapad osuđen na propast: “Ukrajina ima problem”

    Kontranapad osuđen na propast: “Ukrajina ima problem”

    Vojni ekspert Aleksej Leonkov smatra da Oružane snage Ukrajine nisu u mogućnosti da izvedu kontranapade na bojnom polju.

    Prema njegovim rečima, Oružane snage Ukrajine imaju problem zbog nedostatka resursa.”Ne možete samo da uđete u tenk i krenete. Za rezervoar je potrebno gorivo, ulje, municija, baza, vozilo BRM koje će ga izvući. Pored toga, trebalo bi da postoji artiljerija, minobacači, pešadija, haubice, municija, sanitarna i logistička podrška”, rekao je Leonkov. Sva ova oprema može biti koncentrisana na mestima gde je planirana ofanziva. Iz tog razloga je važna i brzina dopunjavanja municije.

    Leonkov je podsetio da milionska armija treba da se hrani.

    Dakle, pored trupa trebalo bi da budu puni magacini, voda, pokretne kuhinje i gorivo u rezervoarima.

    Takvih velikih priprema nema nigde u južnom pravcu.

  • Ukrajina odlučila: “Prekidamo”

    Ukrajina odlučila: “Prekidamo”

    Ukrajina je odlučila da danas prekine diplomatske odnose sa Severnom Korejom.

    Ukrajina je ovu odluku donela nakon što je Pjongjang priznao samoproglašene Donjecku Narodnu Republiku (DNR) i Lugansku Narodnu Republiku (LNR), saopštilo je ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova.

    “Na ovu odluku gledamo kao na pokušaj Pjongjanga da podrije suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine”, navodi se u saopštenju ministarstva, preneo je TAS S.

    Lider DNR Denis Pušilin je danas rekao da je priznanje Pjongjanga “još jedna pobeda diplomatije” te teritorije.

    “Međunarodni status Donjecke Narodne Republike i njena državnost nastavljaju da jačaju. Ovo je još jedna pobeda naše diplomatije”, objavio je Pušilin na Telegramu, prenela je agencija RIA Novosti.

    Prema njegovim rečima, ova odluka će biti osnova za dalji razvoj odnosa sa Severnom Korejom, pored ostalog i u sferi ekonomije.

  • Njemačka: Trenutno nema šanse za pregovore sa Rusijom

    Njemačka: Trenutno nema šanse za pregovore sa Rusijom

    Ministarka spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok smatra da trenutno nema šanse za pregovore sa Rusijom.

    „O čemu se može pregovarati sa nekim koji nije spreman ni na dogovor sa Međunarodnim komitetom Crvenog krsta o humanitarnim koridorima koji bi omogućili evakuaciju civila?“; upitala je Berbok u izjavi za magazin „Štern“.

    Ona je odbacila je zahteve za hitnim primirjem i početkom pregovora.

    „Koje pravo bi imala njemačka ministarka da za Ukrajinu odlučuje koji deo zemlje treba da preda, i koliko miliona građana da prepusti pod rusku vlast?“, dodala je ona.

    Berbok je kazala da niko ne može predvideti da li će se u ruskoj vlasti promeniti odnos moći.

    Prema njenim rečima Putin žrtvuje sopstvenu zemlju i pitnje je koliko dugo će to trajati.

  • Ukrajinci ne daju teritoriju

    Ukrajinci ne daju teritoriju

    Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba odbacio je ustupanje teritorije Rusiji kao deo bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre i rekao da nema mirovnih pregovora između Moskve i Kijeva.

    “Cilj Ukrajine u ovom ratu… je da oslobodi naše teritorije, obnovi naš teritorijalni integritet i puni suverenitet na istoku i jugu Ukrajine. Ovo je krajnja tačka naše pregovaračke pozicije”, rekao je on, a zatim dodao: “Postoje trenutno nema mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine zbog pozicije Rusije i njene kontinuirane agresije na našu zemlju“.

    U intervjuu objavljenom uoči razgovora u Istanbulu, u kojima su učestvovali predstavnici Ukrajine, Rusije, Turske i UN, ukrajinski ministar spoljnih poslova rekao je da je dogovor o nastavku izvoza žitarica koji je blokirala Rusija izgleda veoma blizu.

  • Strani plaćenici će biti pogubljeni

    Strani plaćenici će biti pogubljeni

    Strani plaćenici koji su osuđeni na smrtnu kaznu u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR) biće pogubljeni ukoliko njihove žalbe budu odbijene, izjavio je danas lider DNR Denis Pušilin.

    “Svi strani državljani uložili su žalbe na presude. Ako sud oceni da je ova kaznena mera i kazna odgovarajuća njihovi će predmeti biti predati nadležnom organu na izvršenje presude. Smrtna kazna u DNR predviđa streljanje”, poručio je Pušilin za TV kanal Solovjev uživo, a prenela je agencija TAS S.

    Lider DNR je takođe precizirao da su prikupljeni dokazi u slučajevima “više od 100 militanata ukrajinskog nacionalističkog bataljona Azov i da će njihovi dosijei biti predati sudu”.

    Ministar pravde DNR Jurij Sirovatko izjavio je juče da će odluka po žalbama stranih plaćenika koje je sud DNR osudio na smrt biti doneta do kraja ovog meseca.

    Dvojica Britanaca Ejden Aslin (28) i Šon Piner (48), kao i marokanski državljanin Sadun Brahim, koji su bili angažovani u ukrajinskim oružanim snagama, osuđeni su 9. juna na smrt pred najvišim sudom DNR zbog “učešć

  • Danas pregovori oko izvoza ukrajinskog žita

    Danas pregovori oko izvoza ukrajinskog žita

    Rusija i Ukrajina trebale bi održati svoje prve razgovore s dužnosnicima UN-a i Turske s ciljem izlaza iz višemjesečnog zastoja oko izvoza žitarica.

    Sastanak u Istanbulu dolazi u trenutku kada izvoz preko Crnog mora i dalje blokiraju ruski ratni brodovi i morske mine koje je Kijev postavio kako bi spriječio zastrašujući amfibijski napad. Pregovore kompliciraju rastuće sumnje da Rusija pokušava izvesti žito koje je ukrala od ukrajinskih farmera u regijama pod svojom kontrolom.

    Glavni sekretar UN-a Antonio Guterres ranije je umanjio očekivanja od pregovora u Istanbulu.

    • Zaista naporno radimo, ali još uvijek postoji put – rekao je šef UN-a novinarima.

    Na sastanku će učestvovati vojna izaslanstva tri zemlje i diplomati iz UN-a. Turski ministar obrane Hulusi Akar rekao je da će se fokusirati “na sigurnu otpremu žitarica na međunarodna tržišta koje čekaju u ukrajinskim lukama.”

    Turska, članica NATO-a, koristi svoje dobre odnose s Kremljom i čelnicima u Kijevu koje podržava Zapad kako bi pokušala postići sporazum o sigurnom načinu isporuke žitarica.

    Ukrajina procjenjuje da je do 25 miliona tona žita trenutno blokirano u njenim lukama. Turska kaže da ima 20 trgovačkih brodova koji čekaju u regiji koji bi se mogli brzo ukrcati i poslati na svjetska tržišta.

    Plan UN-a predlaže da brodovi slijede sigurne “koridore” koji prolaze između poznatih lokacija mina.

  • “Nismo uspjeli u Jugoslaviji, nećemo ni u Ukrajini”

    “Nismo uspjeli u Jugoslaviji, nećemo ni u Ukrajini”

    Otkad je Rusija pokrenula specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, zapadne zemlje su donirale više od 10 milijardi dolara vojne pomoći.

    Među oružijem našli su se prenosivi minobacači, puške, vojna vozila, velika količina razne municije…

    NATO i članice Evropske unije pozivaju na bolju kontrolu oružja kojim su snabdeli Ukrajinu jer postoje strahovi da ga kriminalne grupe krijumčare i potom prodaju na evropskom crnom tržištu, piše Fajnenšl tajms.

    Veliki broj NATO članica raspravlja s Kijevom o nekom obliku sistema praćenja ili detaljne liste inventara za oružje koje je dostavljeno Ukrajini, dva zapadna zvaničnika su rekla za pomenuti list.

    Ukrajinska vlada počinje jači nadzor oružja i postavlja sistem praćenja uz pomoć zapadnih zemalja, otkrio je pak treći izvor upoznat sa situacijom.

    “Svo ovo oružje pristiže u južnu Poljsku, prevozi se preko granice i onda se stavlja u vozila koja će preći granicu: kamione ili privatne automobile. I od tog trenutka nam njihova lokacija postaje nepoznata i ne znamo gde ide, gde je korišćeno, pa čak ni da li ostaje u zemlji”, kazao je zapadni zvaničnik.

    Mogućnost da američko oružje koje je poslano Ukrajini padne u pogrešne ruke je ‘uzeta u obzir‘ s obzirom na ‘zahtevnu situaciju‘ u zemlji, kazala je Boni Denis Dženkins, američki zvaničnik za kontrolu oružja i međunarodnu sigurnost.

    “SAD vrlo ozbiljno shvataju odgovornost da zaštite američku obrambenu tehnologiju i spreče nezakonito širenje tog oružja, rekla je Dženkins novinarima u Briselu, dodavši da je SAD ‘u stalnom kontaktu‘ s Kijevom oko ovog pitanja.

    “Imamo poverenje u ukrajinsku vladu i njenu odanost nameri da prikladno čuva i vodi računa o američkom oružju, dodala je Jenkins.

    Jurij Sak, savetnik ukrajinskog ministarstva obrane, rekao je: Svako kretanje oružja u i iz Ukrajine, kad je takvo kretanje potrebno zbog popravaka, vrlo pažljivo nadziru i Ukrajina i njeni međunarodni partneri.

    Problem prenošenja oružja iz Ukrajine bio je jedna od tema na susretu ministara unutrašnjih poslova EU ove nedelje. U ponedeljak je Evropska komisija pokrenula ‘Centar podrške EU‘ u susednoj Moldaviji kako bi osigurala ekspertizu i kooperaciju u borbi protiv fenomena kao što je krijumčarenje oružja.

    “Teško je izbeći nedozvoljenu trgovinu i krijumčarenje, to nismo uspeli u bivšoj Jugoslaviji i verovatno nećemo u Ukrajini, kazala je Jana Černohova, češka ministarka odbrane u Pragu.

    Kazala je kako veruje da zemlje koje doniraju oružje preduzimaju sve potrebne korake kako bi ga i pratile, ali je upozorila da neće biti moguće slediti svaki pojedini komad oružja.

    Evropol, evropska agencija za sprovođenje zakona, u aprilu je objavila da njena istraga pokazuje kako je krenulo krijumčarenje oružja kako bi se snabdele kriminalne grupe da je to potencijalna opasnost za sigurnost Evropske unije.

    “Ruski agresivni rat protiv Ukrajine je rezultirao porastom posedovanja vatrenog oružja i eksploziva”, stoji u dopisu Evropola poslanom vladama.

    “Izvorno su ukrajinski zvaničnici zadržali popise vatrenog oružja koje je predano civilima, ali ova praksa je napuštena kako rat napreduje i vatreno oružje je otada deljeno bez evidencije, kaže se u dopisu i poziva na ‘registar oružja i drugih vojnih materijala koji su prebačeni iz EU u Ukrajinu‘ kako bi se pomoglo agencijama za provođenje zakona da ih prate.

    “Informacija da Ukrajina postaje centar krijumčarenja oružja ne odgovara realnosti, uzvratio je Sak, sugerišući da bi oni koji to tvrde ‘mogli biti deo ruskog informacionog rata kojim bi se obeshrabrili međunarodni partneri da snabdeju Ukrajinu oružjem koje je potrebno za pobjedu, piše Fajnenšl tajms.

  • Ukrajinci krenuli na Ruse: Počelo je

    Ukrajinci krenuli na Ruse: Počelo je

    Ukrajinska vojska saopštila je da je započela kontraofanzivu protiv ruskih trupa koje su zauzele delove južne ukrajinske oblasti Herson, javlja DPA.

    Podsetimo, u četvrtak, 24. februara, ruski predsednik Vladimir Putin je tokom televizijskog obraćanja najavio da počinje specijalna vojna operacija za zaštitu Luganske i Donjecke Narodne Republike.

    Pres-sekretar šefa države Dmitrij Peskov skrenuo je pažnju na činjenicu da se operacija sprovodi u cilju demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine.

  • U Rusiju stižu dronovi

    U Rusiju stižu dronovi

    Američke vlasti pretpostavljaju da Iran planira da preda Rusiji do nekoliko stotina bespilotnih letelica.

    To je izjavio pomoćnik američkog predsednika za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan.

    “Naše informacije pokazuju da se iranska vlada sprema da obezbedi Rusiji do nekoliko stotina bespilotnih letelica, uključujući dronove koji mogu da nose naoružanje“, rekao je Salivan.

    On takođe tvrdi da SAD navodno imaju informacije da Iran planira da obučava ruske stručnjake za korišćenje tih letelica.

    “Prve faze obuke trebalo bi da počnu u julu”, dodao je Salivan.

    Salivan nije precizirao odakle Vašingtonu takve informacije, niti je naveo bilo kakve dokaze za to.

    Tom prilikom je istakao da će SAD nastaviti da pomažu u odbrani Ukrajine.