VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • Lukašenko čestitao Ukrajini: Želim vam mirno nebo, hrabrost, snagu i uspjeh

    Lukašenko čestitao Ukrajini: Želim vam mirno nebo, hrabrost, snagu i uspjeh

    ​Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, pomalo iznenađujuće, čestitao je ukrajinskom narodu Dan neovisnosti.

    Bjelorusija je bila glavni saveznik Rusije u njezinoj invaziji i dopustila je ruskim trupama da uđu u Ukrajinu preko svoje granice.

    “Uvjeren sam da današnje nesuglasice neće moći uništiti vijekovne temelje iskrenih, dobrosusjedskih odnosa između naroda naših dviju zemalja”, rekao je Lukašenko.

    Dodao je da će se Bjelorusija i dalje zalagati za “očuvanje dogovora, razvoj prijateljskih i uzajamno uvažavajućih kontakata na svim nivoima”.

    Bjeloruski čelnik poželio je Ukrajincima “mirno nebo, toleranciju, hrabrost, snagu i uspjeh u ponovnom uspostavljanju dostojanstvenog života”.

    Bjelorusija je saveznik Rusije i ta je zemlja korištena kao polazna tačka za invaziju na Ukrajinu u februar. Zemlja je domaćin velikom broju ruskog oružja, a ukrajinski službenici izvijestili su o porastu raspoređivanja ruskih projektila u zračnoj bazi u Bjelorusiji posljednjih sedmica, prenosi Index.

  • Jens Stoltenberg: Rat u Ukrajini će se završiti za pregovaračkim stolom

    Jens Stoltenberg: Rat u Ukrajini će se završiti za pregovaračkim stolom

    Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u utorak da je potrebno nastaviti pružati pomoć Ukrajini, ali priznao je da će to biti teško i da će Evropa platiti cijenu za svoju podršku Kijevu.

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas da će se rat u Ukrajini “najverovatnije završiti za pregovaračkim stolom”.

    “Podržavaćemo Ukrajinu koliko god bude potrebno”, rekao je Stoltenberg za “Sky news”, a prenosi “BBC”.

    Kako je istakao, NATO će podržati Ukrajinu da opstane kao nezavisna, suvjerena država u Evropi i tada će se ovaj rat najvjerovatnije završiti za pregovaračkim stolom.

    “I ishod toga će u potpunosti zavisiti od snage na bojnom polju, to je razlog zašto ih podržavamo”, kazao je generalni sekretar Alijanse.

    Stoltenberg je u intervjuu za “ZDF” naglasio tešku situaciju u Ukrajini, te moguće posljedice po Evropu.

    “Ono što vidimo je podrška bez presedana od evropskih saveznika NATO-a, Njemačke, Kanade, Sjedinjenih Država i mnogih drugih zemalja širom svijeta. Učestvovao sam danas na forumu Krimske platforme ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i poruka koju su tamo poslali svi prisutni čelnici bila je jasna: stojimo iza Ukrajine i podržavaćemo je dok god bude potrebno. To je poruka NATO saveznika”, rekao je Stoltenberg za njemački TV kanal.

    Međutim, rekao je da pružanje vojne pomoći Kijevu nije bilo lako.

    “Ne kažem da je lako. Zahtijeva naporan rad. Predan sam radu s drugim čelnicima Saveza u Evropi i Sjevernoj Americi kako bismo osigurali da nastavimo osiguravati potporu”, prenio je “ZDF” riječi glavnog sekretara NATO-a.

    Ukazao je na značajan doprinos Njemačke i izrazio nadu da će njemačka vlada učiniti više.

    Stoltenberg je takođe upozorio da će nadolazeća zima biti teška.

    “Platićemo cijenu za našu podršku Ukrajini kao posljedicu sankcija i naravno činjenice da Rusija koristi energiju kao oružje”, rekao je u intervjuu, dodajući: “Ali moramo shvatiti da nema alternative naša podrška.”

    Šef NATO-a pozvao je Zapad “da maksimalno poveća vjerovatnost prihvatljivog ishoda rata s ukrajinskog gledišta”.

  • Ubijen prvi čovjek Mihajlovke

    Ubijen prvi čovjek Mihajlovke

    Prvi čovjek državne uprave Mihajlovka u Zaporožju Ivan Suško ubijen je danas, javljaju mediji.Kako prenose ruski mediji, on je ubijen u bombaškom napadu.”Načelnik vojno-civilne uprave Mihajlovke, Ivan Suško, poginuo je danas u eksploziji automobila. Eksplozivna naprava mu je stavljena ispod sedišta u vozilu”, saopštile su ruske vlasti Zaporožja na Telegramu.

    Prema Vladimiru Rogovu, visokom zvaničniku ruskih vlasti u Zaporoškoj oblasti, Suško je u eksploziji zadobio teške povrede i preminuo je u bolnici, navodi TASS.

    Mihajlovka je pod komandom ruskih snaga, a Suško je navodno pristao da saradjuje sa Rusima kada su zauzeli to područje.

  • “Ukrajinski ultimatum brzo odbijen”

    “Ukrajinski ultimatum brzo odbijen”

    Niko neće ispuniti ultimatum ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o povlačenju ruskih Oružanih snaga sa teritorije Zaporoške nuklearne centrale.

    To je rekao član glavnog savjeta administracije Zaporoške oblasti, Vladimir Rogov.

    Prema njegovim riječima, nuklearnu centralu od ukrajinskog granatiranja čuva ruski sistemi PVO, prenosi “Oopstop”.

    “Ultimatum Zelenskog, preveden na ljudski jezik, znači samo jedno: vratiti kontrolu nad nuklearnom elektranom ukrajinskoj strani kako bi ona mogla da nastavi svoje eksperimente za stvaranje prljave bombe i drži cijeli svijet kao taoce. Predati atomsku centralu, po kojoj gađaju militanti Zelenskog već četiri mjeseca, ravno je samoubistvu i takvu odluku niko neće donijeti”, rekao je Rogov, a citirale su ga “RIA Novosti”.

    “To je jedina garancija bezbjednosti nuklearne elektrane od terorističkih napada militanata Zelenskog. Zelenski je bankrotirani prevarant koji zaliva zemlju krvlju običnih ljudi i na tome zarađuje. Rusija je suvjerena država i niko ne smije da razgovara sa njom jezikom ultimatuma“, naglasio je Rogov.

    Zelenski je ranije pozvao međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Moskvu da povuče ruske trupe sa teritorije Zaporoške nuklearne centrale.

    Posljednjih nedjelja Oružane snage Ukrajine redovno napadaju Zaporošku nuklearnu centralu, što može izazvati nuklearnu katastrofu velikih razmjera. Granatiranje je već oštetilo visokonaponsku liniju trafostanice “Kahovska”, zbog čega je osoblje moralo da smanji kapacitet dva energetska bloka.

  • Prepolovljen izvoz

    Prepolovljen izvoz

    Izvoz ključnih ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda opao je za skoro polovinu od početka ruskog napada u februaru ove godine u odnosu na isti period 2021.

    Izvoz je opao jer su zbog borbi luke bile blokirane, a ogromne količine useva su ostale nepožnjevene ili uništene.

    Poljoprivredni izvoz Ukrajine je pao između 24. februara i 15. avgusta ove godine na 10 miliona tona sa oko 19,5 miliona tona u istom periodu prošle godine, pokazali su podaci Ministarstva poljoprivrede objavljeni kasno sinoć, prenosi Rojters.

    Predviđa se da će žetva žitarica u 2022. pasti na oko 50 miliona tona sa prošlogodišnjih rekordnih 86 miliona tona.

    Prema podacima ministarstva, od 24. februara do 15. avgusta Ukrajina je izvezla 3,8 miliona tona kukuruza, 1,4 miliona tona semena suncokreta, skoro milion tona suncokretovog ulja i oko 640.000 tona pšenice.

    Ova zemlja, čija proizvodnja hrane, prema vladinim podacima, može da prehrani do 400 miliona ljudi, izvozila je i ječam, sojino zrno i ulje, suncokretovu i sojinu sačmu.

    Krajem jula, tri ukrajinske crnomorske luke su deblokirane u skladu sa sporazumom između Moskve i Kijeva, uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske.

    Ali pored deblokade luka, ukrajinski poljoprivredni izvoz je znatno manji nego pre sukoba, kada je Ukrajina izvozila do šest miliona tona žitarica mesečno.

    Ministarstvo poljoprivrede je saopštilo prošle nedelje da je ukrajinski izvoz žitarica u sezoni 2022/23. do 19. avgusta pao za 51,6 procenata u odnosu na godinu ranije, na 2,99 miliona tona.

    Izvoz žitarica za sezonu 2021/22, koja je završena 30. juna, zabeležio je rast od 8,5 odsto na 48,5 miliona tona, zahvaljujući velikom obimu isporuka pre ruske invazije, dodaje Rojters.

  • SAD pripremaju novi paket vojne pomoći Ukrajini

    SAD pripremaju novi paket vojne pomoći Ukrajini

    Kako se ratu u Ukrajini ne nazire skori kraj, američka bezbjednosna pomoć se preusmjerava na dugoročnu kampanju koja po svemu sudeći podrazumijeva više američkih vojnika u Evropi i još tri milijarde dolara dodatne američke pomoći za obučavanje i opremanje ukrajinskih snaga, kažu anonimni dobro upućeni izvori u američkoj administraciji.

    U razgovoru sa izvještačem AP izraženo je očekivanje da će Vašington sutra, šest mjeseci od izbijanja sukoba i na dan kada se obilježava 31. godišnjica nezavisnosti Ukrajine, biti objelodanjen novi paket pomoći.

    Tim novcem će se finansirati nabavke dronova, oružja i druge vojne opreme koja se, po svemu sudeći, neće koristiti u ratnim operacijama još godinu ili dvije, kažu sagovornici AP i ističu da bi struktura američke pomoći u okviru inicijative za Ukrajinu, mogla bi da se promijeni preko noći, ali ne značajno.

    Za razliku od većine prethodnih paketa američke vojne pomoći, novi paket je u velikoj mjeri usmjeren na srednjoročne i dugoročne odbrambene planove Ukrajine, kažu američki zvaničnici upoznati sa ovim pitanjem.

    Ranije isporuke, od kojih je većina obavljena u okviru predsjedničkih naredbi i ukaza, bile su fokusirane na hitne, neposredne potrebe Ukrajine za oružjem i municijom i uključivale su korišćenje zaliha i rezervi koje Pentagon već ima na raspolaganju i može da ih isporuči u kratkom roku.

  • Kijev ima novi plan? Nema više američkih raketa

    Kijev ima novi plan? Nema više američkih raketa

    Vrsta naoružanja koje je Pentagon odlučio da pošalje Ukrajini otkriva američku nameru da pripremi Ukrajince za borbu sa ruskim trupama na manjim udaljenostima.

    To ukazuje da Kijev i njegovi saveznici, posle nedelja teških artiljerijskih duela, vide priliku da zauzmu okupirane teritorije, piše Vašington post.

    Ukrajinski zvaničnici otvoreno govore o ofanzivi na strateški lučki grad Herson, ali je pitanje da li je njihova vojska spremna za takvu operaciju.

    Skoro 800 miliona dolara nove vojne pomoći koju su SAD najavile u petak uključuje slanje 40 oklopnih vozila MRAP otpornih na bombe opremljenih valjcima koji mogu da detoniraju mine, kao i lakih haubica koje su lakše pokretane od topova koje su Sjedinjene Države ranije poslale.

    MRAP je kultno vozilo američkih snaga u ratovima u Iraku i Avganistanu, podseća Vašington post.

    Amerikanci šalju i bestrzajne puške dometa od nekoliko stotina metara i lansiraju rakete dometa do tri kilometra, što je na mnogim mestima mnogo bliže od trenutnog rastojanja između ukrajinskih i ruskih jedinica.

    Iz ovoga analitičari zaključuju da se Ukrajinci spremaju da napadnu utvrđene ruske položaje, često zaštićene minskim poljima.

    Poslednjih meseci Vašington je u Ukrajinu slao uglavnom rakete dugog dometa i višecevne raketne bacače HIMARS, ali to nije promenilo liniju fronta.

    Ukrajinske trupe su u junu oslobodile oblast oko Hersona i od tada nisu mnogo napredovale.

    Našli su se na ravnici, izloženi ruskoj artiljeriji i izviđačkim snagama koje su vršile racije da ispitaju ukrajinsku odbranu.

    Drugi analitičari smatraju da izbor naoružanja koje SAD šalje Ukrajini nije motivisan planovima za ofanzivu, već nevoljnošću SAD da pošalju skupo i napredno oružje.

    Umesto toga, oni bi radije poslali borbena vozila spremna za klanicu kao što su Humvees i MRAP i oružje poput TOV-ova.

  • Erdogan: Krim je ukrajinski,

    Erdogan: Krim je ukrajinski,

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan obratio se juče videopozivom u sklopu samita platforme za Krim i tom prilikom poručio kako smatra da Krim u potpunosti pripada Ukrajini.

    Ova izjava je izuzetno zanimljiva kada se zna da je Erdogan u jako dpbrim odnosima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kada se zna da je Rusija 2014. godine izvršila vojnu invaziju i preuzela Krim Ukrajini.

    “Ankara podržava teritorijalni integritet Ukrajine i odbacuje nezakonitu aneksiju Krima”, izjavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

    “Povratak Krima Ukrajini, čiji je neodvojivi dio, u suštini je zahtjev međunarodnog prava”, rekao je Erdogan.

    Krimska platforma je međunarodni koordinacioni mehanizam Ukrajine za privlačenje veće globalne pažnje na rusku ilegalnu aneksiju Krima 2014. godine.

    Erdogan je rekao da će Ankara nastaviti da podržava Krimsku platformu koja je uspostavljena za rješavanje pitanja Krima mirnim putem.

    “Turska ne priznaje aneksiju Krima i od prvog dana otvoreno govori da je ovaj korak nelegitiman i nelegalan. Ovo je principijelan stav koji ima ne samo pravne nego i moralne temelje”, rekao je on.

    Predsjednik je dodao da je zaštita teritorijalnog integriteta, suvereniteta i političkog jedinstva Ukrajine “kritična” ne samo za regionalnu već i za globalnu sigurnost i stabilnost.

    “Osiguravanje sigurnosti i dobrobiti naših sunarodnika krimskih Tatara također je među prioritetima Turske,” rekao je on.

    Erdogan je takođe ponovio svoje očekivanje da će biti oslobođen Nariman Dzhelyal, zamjenik predsjednika Medžlisa krimskih Tatara, i najmanje 45 drugih krimskih Tatara koje je Rusija uhapsila tokom 2021.

    “Krimski Tatari, koji su trpili velike bolove kroz istoriju, bore se za miran život u svojoj domovini. Turska će nastaviti da stoji uz ukrajinsku vladu i krimske Tatare u ovom procesu”, dodao je on.

  • “Bez obzira ko pobijedi u ukrajinskom ratu, SAD je najveći gubitnik”

    “Bez obzira ko pobijedi u ukrajinskom ratu, SAD je najveći gubitnik”

    Američki advokat Ramon Marks piše za ‘National Interest’ kako Amerika više nije jedina hegemonistička sila u svijetu te će morati pribjeći podjeli tereta sa saveznicima.

    Američki časopis National Interest objavio je članak o utjecaju rata u Ukrajini na položaj Sjedinjenih Američkih Država i njihove strateške saveze.

    U članku napisanom za NI američki advokat Ramon Marks kaže da, bez obzira na to ko će izaći kao pobjednik u aktuelnom ratu u Ukrajini, SAD je strateški gubitnik u ovom sukobu.

    Mišljenje temelji na tome da će, između ostalog, rat potaknuti Rusiju da izgradi bliže odnose s Kinom i drugim zemljama u Euroaziji, uključujući Indiju, Iran, Saudijsku Arabiju i ostale arapske zaljevske države.

    Moskva će se trajno udaljiti od evropskih zemalja i od Amerike.

    Rusija najveći izvoznik nafte u Kinu
    Vjeruje da će ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping nastojati potkopati ulogu SAD-a u vođenju svijeta, koristeći sve karte koje su im dostupne, kao što su to učinili bivši američki predsjednik Richard Nixon i američki državni sekretar Henry Kissinger kada su igrali na “kartu Kine” da izoliraju Sovjetski savez tokom Hladnog rata.

    Autor članka ističe da se Moskva, koja je, nakon sankcija koje su joj nametnute, shvatila da se više ne može osloniti na Evropu kao najvećeg potrošača ruske energije, okrenula prema Aziji, posebno Kini i Indiji, kako bi povećala prodaju nafte i plina tim zemljama.

    Od početka rata u Ukrajini Rusija je postala najveći izvoznik nafte u Kinu, zamijenivši Saudijsku Arabiju.

    Marks kaže da bi jačanje energetskih odnosa između Kine i Rusije pomoglo u zbližavanja dviju zemalja kao strateških saveznika “bez ograničenja” na geografskom prostoru Euroazije.

    Kina će, zahvaljujući tome što ima pouzdanog ruskog dobavljača energije, koji je i geografski blizu, također dobiti veću stratešku fleksibilnost u odnosima sa SAD-om i njihovim indo-pacifičkim regionalnim saveznicima, a sve na štetu zapadnih demokratija.

    Ističe da su ruske energetske trgovinske aktivnosti s Indijom doživjele značajan skok od početka rusko-ukrajinskog rata.

    Prema podacima koje je objavio Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), “Indija je glavni kupac prekoatlantskih roba koje Evropa više ne želi”.

    Nova realnost u multipolarnom svijetu
    U članku se navodi da Indija nije bila među zemljama uvoznicama ruske nafte prije rata u Ukrajini, ali sada uvozi više od 760.000 barela ruske nafte dnevno.

    U članku se predviđa da će ovisnost Indije o ruskoj nafti naštetiti naporima SAD-a, Australije i Japana da približe New Delhi zemljama koje idu putem demokratije u Indo-pacifičkoj regiji.

    Autor članka kaže da su navedene tačke strateške činjenice koje je SAD-u teško usvojiti.

    Zaključuje da Amerika više nije jedina hegemonistička sila u svijetu te će zbog toga prije ili kasnije morati pribjeći podjeli tereta sa saveznicima kako bi se mogla nositi s novom realnošću u multipolarnom svijetu.

  • Zelenski obećao ponovnu kontrolu Ukrajine nad Krimom

    Zelenski obećao ponovnu kontrolu Ukrajine nad Krimom

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je danas da će ponovo uspostaviti ukrajinsku vlast nad Krimom, što je, kako kaže, potez za koji će pomoći ponovnom uspostavljanju “svjetskog reda i zakona”.

    On je na međunarodnoj konferenciji o Krimu rekao da bi vraćanje ukrajinske kontrole nad poluostrvom, koje je Rusija anektirala 2014. godine, bio “najveći antiratni korak”, prenio je Rojters.

    “Sve je počelo na Krimu i završiće se na Krimu”, kazao je Zelenski u uvodnom obraćanju na međunarodnom samitu Krimske platforme.

    Za “prevazilaženje terora, vraćanje garancija i bezbjednosti našem regionu, Evropi, cijelom svijetu, neophodno je izvojevati pobjedu u borbi protiv ruske agresije”, rekao je Zelenski.

    On kaže da je “neophodno osloboditi Krim od okupacije” i da će to biti “oživljavanje svjetskog zakona i reda”.

    Zelenski je rekao da na samitu učestvuju predstavnici oko 60 država i međunarodnih organizacija, uključujući oko 40 predsednika i premijera, a skoro svi su učestvovali onlajn.

    “Uprkos ruskim prijetnjama, Ukrajina je dovoljno jaka da vidi izglede za Krim pod svojom kontrolom”, naveo je Zelenski.