Oznaka: ukrajina

  • U narednih šest mjeseci…

    U narednih šest mjeseci…

    Novinar britanskog lista “Gardijan” Den Sabag izneo je pet mogućih scenarija za razvoj sukoba u Ukrajini u narednih šest meseci.

    Prva prognoza je da će sukob potrajati još godinu dana, ali neće biti tako intenzivan kao proletos. Pri tome, u narednih šest meseci neće biti pregovora između Moskve i Kijeva.

    Prema drugom scenariju, Ukrajina neće sprovoditi kontraofanzive i počeće da primenjuje taktiku partizanskih napada, kao i da će izvoditi napade raketnim sistemima velikog dometa.

    Autor u trećoj prognozi smatra da će Rusija nastaviti ofanzivu, ali će njen cilj biti da zadrži teritorije Ukrajine.

    Četvrta varijanta je da će izbeglička kriza sa dolaskom zime pružiti dodatne mogućnosti onima koji za nju uspeju bolje da se pripreme. Osim toga, Moskva vidi početak zime kao priliku da zaključi mir sa Kijevom pod sopstvenim uslovima, navodi se u članku.

    U petoj prognozi Zapad će morati da odluči da li želi da Ukrajina pobedi ili da se samo drži, jer bez zapadne vojne pomoći Kijev bi pretrpeo poraz. Istovremeno, Ukrajina ima budžetski deficit od pet milijardi dolara mesečno, a dalja pomoć Evropljana koštaće mnogo više. Pitanje je, kako navodi autor, da li su zapadne zemlje spremne na ove žrtve.

  • Sprema se vojni udar na Kijev?

    Sprema se vojni udar na Kijev?

    Dmitrij Medvedev zamenik rukovodioca Saveta bezbednosti Rusije, oglasio se na društvenoj mreži i objasnio dalji razvoj situacije u Ukrajini.

    Dmitrij Medvedev nije isključio mogućnost vojnog udara u Kijevu, nakon čega bi Ukrajina priznao rezultate ruske specijalne operacije za zaštitu Donbasa.

    Medvedev je na Telegramu objavio da se analitičari svih vrsta sada upuštaju u razne prognoze u vezi sa ukrajinskim sukobom.

    “Gardijan je smislio pet. U Kijevu i u zemljama Zapada naklonjenih Ukrajini, prave se pobedonosne prognoze, ali u stvarnosti sve su to laži i demagogija za ispiranje mozga biračkom telu”, rekao je Medvedev, Kako je ocenio, u stvarnosti postoji jedan i po scenario. “Jedan je postizanje svih ciljeva specijalne operacije i nedvosmisleno priznanje Kijeva njenih rezultata. Ili vojni udar u Ukrajini i priznanje rezultata specijalne operacije”, kazao je Medvedev.

    Na svom Telegram kanalu Medvedev je napisao da se “analitičari svih boja vežbaju u spremanju prognoza ukrajinskog sukoba”, te da se “prognoze o pobedi prave u Kijevu i u ukrajinofilskim zemljama Zapada”.

    “Sve su to, zapravo, čiste laži i demagogija za obradu biračkog tela. Svi sve razumeju, ali igraju svoje uloge. Postoji samo jedan i po scenario. Prvi je postizanje svih ciljeva specijalne vojne operacije i nedvosmisleno priznavanje njenih rezultata u Kijevu. Drugi je vojni prevrat u Ukrajini, a odmah zatim priznavanje rezultata specijalne operacije”, smatra Medvedev.

    “To su sve varijante. Tertium non datur (treće nema)”, zaključio je on.

  • Zelenskom se bliži kraj?

    Zelenskom se bliži kraj?

    Volodimir Zelenski nije baš ushićen zbog glasina da bi glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni mogao da se useli u predsedničku palatu.

    To piše nemački list “Bild”, pozivajući se na svoje izvore.

    “Aktuelnog šefa države Zelenskog baš i ne raduju glasine o tome da bi Zalužni u nekom trenutku mogao da se useli u predsednički dvorac”, navodi se u tekstu pod nazivom “Valerij Moćni”, uz napomenu da bi general mogao da nasledi Zelenskog nakon okončanja borbenih dejstava u Ukrajini, jer bi mogao da podari tračak nade svojim sugrađanima.

    Zalužni je, kako ocenjuje list, dokazao da poseduje “liderske kvalitete i vojnu domišljatost”, te da generala u Ukrajini smatraju patriotom i iskusnim borbenim oficirom.

    Sredinom avgusta poljski list “Viborča” je objavio materijal o aktuelnom glavnokomandujućem Oružanih snaga Ukrajine, nadahnuto opisujući njegova dostignuća: “Kada bi Mikelađelo bio dužan da izlije figuru generala Zalužnog na osnovu postova na internetu, dobio bi mešavinu Davida i Mojsija”.

    A ukrajinski mediji su pisali o tome da Zelenski namerava da povuče Zalužnog s mesta glavnokomandujućeg ukrajinskom vojskom i da mu ponudi mesto ministra odbrane. Ipak, predsednik Ukrajine je kasnije negirao takva saopštenja.

    “Ne planiram nikuda da prebacujem glavnokomandujućeg Zalužnog. Radimo kao jedan tim. Veoma je važno šta rade komandanti u raznim pravcima, sva ta prezimena su vam poznata. To su i Zalužni, i Kovaljčuk, i Sirski. Neću sve imenovati, mislim da svi naši ljudi znaju te heroje. Taj tim postoji, on radi. Najvažnija ocena je da se držimo, znači, ocena je visoka. Kada pobedimo, to će biti najviša ocena”, rekao je Zelenski novinarima kada su ga pitali da li će promeniti poziciju Zalužnog.

    Prošle sedmice na kanalima na Telegramu se širila informacija da u kancelariji ukrajinskog predsednika pokušavaju da pronađu novog kandidata za mesto glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine, a da je Služba bezbednosti Ukrajine pratila Zalužnog.

    Ambasadorka SAD u Ukrajini Bridžit Brink je, međutim, navodno zabranila bilo kakva dejstva protiv šefa oružanih snaga.

    Unutrašnje protivrečnosti
    Volodimir Zelenski i Valerij Zalužni su ranije imali nesuglasice, a pre svega zbog senzacionalne naredbe Zalužnog da se zabrani vojnim obveznicima da napuštaju boravište bez dozvole vojne komande. Predsednik Ukrajine je tvrdio da ta julska naredba nije bila usaglašena s njim.

    “Poručio sam ministru odbrane, načelniku Generalštaba, glavnokomandujućem oružanih snaga da me izveste o svim detaljima tokom sutrašnje sednice Štaba vrhovnog glavnog komandanta, to je jedna od tačaka dnevnog reda. Obećavam narodu da ću videti o čemu je reč. I molim nadalje Generalštab da ne donosi takve odluke bez mene”, izjavio je tada Zelenski.

    Prema informacijama ukrajinskih medija, zasedanje koje je najavio predsednik Ukrajine održano je 6. jula. Na njemu je Zelenski saslušao izveštaj Zalužnog koji se tiče naredbe i naložio da se ona ukine.

    Posle toga je Zalužni saopštio da je poništio dejstvo tog dokumenta i poslao ga na doradu, objasnivši da su uočene su brojne manipulacije, različita tumačenja i nezakonita dejstva prilikom ispunjavanja njegovih odredbi, što je bilo osnova za diskreditaciju Oružanih snaga Ukrajine i njenog vojno-političkog rukovodstva.

    Kasnije su u zapadnim medijima počeli da kritikuju Zelenskog.

    Autor “Njujork tajmsa” Tomas Fridman je naveo da u kuloarima američkog političkog establišmenta “ima mnogo više uznemirenosti u vezi s ukrajinskim rukovodstvom nego što se o tome govori”. Prema rečima novinara, Bela kuća i Zelenski “imaju duboko nepoverenje jedni prema drugima – mnogo dublje nego što se objavljuje”.

    Američki list “Nešenel rivju” objavio je članak pod nazivom “Zbog čega se Bela kuća sada tajno žali na Zelenskog?”

    U tekstu se izlaže jedan od mogućih scenarija razvoja događaja.

    List ne isključuje mogućnost da se Bajdenova administracija priprema za to da “Zelenskog prepusti sudbini” ili da ga iskoristi kao “žrtvenog jarca”, jer predviđa da će se sukob Ukrajine i Rusije “razvijati u negativnom ključu”.

    “Oni pripremaju teren da kasnije saopšte: ‘Učinili smo sve što je moguće da pomognemo Ukrajincima da se zaštite, ali su se oni na kraju pokazali kao suviše nekompetentni, korumpirani i suviše su utonuli u unutrašnje svađe”, piše list.


    Stvaranje vojne države
    Viši naučni saradnik Centra za evropska istraživanja Ruske akademije nauka Vladimir Olenčenko kaže da, sudeći po navodima medija i podacima izvora, Zapad nagoveštava Zelenskom da je njegov potencijal istrošen i da sada ozbiljno razmatra Zalužnog kao potencijalnu zamenu aktuelnom predsedniku.

    “Zapadnjacima je potreban vatreniji i praktičniji radikal koji Ukrajinu može da pretvori u veliku kasarnu. A Zelenskom praktično govore, posredno, da je svoju ulogu već odigrao i da može da ode. Na Zapadu sada, očigledno, stavljaju ulog na Zalužnog. Tamo se nadaju da će on nekako uspeti da podstakne partiju rata koju čini veliki deo radikalnog i antiruskog političkog establišmenta”, kaže ekspert u razgovoru za RT.

    Prema Olenčenkovim rečima, tekstovi u “Bildu” i poljskom listu usmereni su na to da podrže i pojačaju autoritet Zalužnog i da mu samim tim daju mogućnost da postisne grupaciju Zelenskog.

    “Prelazak Zalužnog na predsedničku dužnost značio bi potpunu militarizaciju Ukrajine. On je više vojnik nego političar i Zapad, verovatno, računa na to da će njime lakše upravljati. Oni smatraju da će on više pažnje poklanjati upravo vojnim dejstvima Ukrajine. Sve ostalo, uključujući ekonomiju i socijalnu sferu, zapadnjake očigledno ne interesuje. Zapad bi želeo da stvori vojnu državu pod vođstvom Zalužnog”, smatra analitičar.

    Ipak, ako bi se Zelenskom i njegovim saborcima o tome govorilo otvoreno, bilo bi posejano “seme razdora” koje u Ukrajini postoji i bez toga, smatra Olenčenko.
    “Zbog toga su odlučili da kao instrument koriste medije koji mogu da stvore pozitivan lik Zalužnog i da ga čak zašećereno uporede s Davidom i Mojsijem, za šta nema nikakvih objektivnih osnova”, rekao je ekspert.

    Politikolog Aleksandar Dudčak smatra da je Zalužni povezan s Pentagonom i da ima visoki nivo lojalnosti američkim vlastima, te da upravo zbog toga razmatraju njegovu kandidaturu za predsednika Ukrajine.

    “Prema njihovom mišljenju, Zalužni je u poređenju sa Zelenskim sličniji ratnom heroju. Zelenski je na osnovu priče o senzacionalnoj naredbi pokušao da pokaže da je on – genijalni strateg, ali cela ta priča izaziva još veće protivrečnosti. Razgovori o tome da bi rokada mogla da se dogodi posle završetka borbenih dejstava predstavlja samo odvlačenje pažnje”, naveo je analitičar u komentaru za RT.

    Prema mišljenju Dudčaka, Zapad bi mogao da naredi tu smenu mnogo ranije.

    “Tamo pritiskom na prekidač može da se reši pitanje da li će Zelenski biti sklonjen sada ili kroz neko vreme. Od Zalužnog vajaju heroja i čine to namerno, ulepšavaju njegov lik kako bi, u slučaju potrebe, izvukli njegovu izreklamiranu figuru i zamenili njome Zelenskog”, zaključio je ekspert.

  • Analena Berbok: Ne znamo da li je moguća pobjeda u ovom ratu

    Analena Berbok: Ne znamo da li je moguća pobjeda u ovom ratu

    Ministarka spoljnih poslova Njemačke, Analena Berbok nije sigurna da li je moguće da Ukrajina pobijedi u ovom ratu.

    “Takva je brutalna realnost“, kazala je Berbokova u intervjuu javnom servisu “ZDF”.

    Ona je istakla da je potrebno to razumjeti i tokom jeseni i zime dalje isporučivati oružje u cilju podrške Ukrajini.

    Berbokova je kazala da je to trenutno spoljna politike Njemačke, koju vodi već nedjeljama i mjesecima.

    „Na jednoj strani je važno da Ukrajinu vojno osnažimo, sa svim što imamo, a na drugoj, na žalost je situacija takva, da imamo deficite u sopstvenim zalihama.

  • Putin potpisao ukaz o povećanju broja vojnika

    Putin potpisao ukaz o povećanju broja vojnika

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o povećanju broja vojnika za 137.000 na 1.150.628.

    Ukaz je objavljen na zvaničnom internet portalu za pravno informisanje.

    “Utvrditi broj Oružanih snaga Ruske Federacije u iznosu od 2.039.758, uključujući 1.150.628 vojnih lica”, navodi se u ukazu.

    U ranijem ukazu od 17. novembra 2017. godine navedeno je da bi broj vojnika trebao dostići 1.013.628.

  • Nuklearna drama u Zaporožju: Aktivirani sistemi

    Nuklearna drama u Zaporožju: Aktivirani sistemi

    Bezbednosni sistemi u nuklearnoj elektrani Zaporožje aktivirani su danas pošto je to postrojenje ostalo bez struje.

    Kako navodi “Raša tudej”, u regionu je nakratko prekinuto snadbevanje električnom energijom.

    Prema prvim informacijama, nuklearna elektrana “prikačena” je na alternativni izvor energije.Pretpostavlja se da su prekid struje izazvali veliki šumski požari u blizini nuklearke u Zaporožju, a postoje navodi da je vatrenu stihiju izazvala paljba ukrajinske vojske iz teškog naoružanja.

    Lider vojno-civilne administracije mesta Enerhodara Jevgenji Balitski optužio je ukrajinsku vojsku za ovaj incident.

    “Prema preliminarnim informacijama, došlo je do prekida struje zbog požara koji je izazvan neprekidnim bombardovanjem ukrajinske vojske, koje se nastavilo još od prošle večeri. Požar je zahvatio polja i nisko rastinje, a to je zatim izazvalo kratak spoj u elektro-mreži”, naveo je Balitski.

    Podsećanja radi, nuklearna elektrana je početkom marta pod kontrolom ruske vojske.

    Obe strane međusobno se optužuju za to ko je odgovoran za borbena dejstva u blizini elektrane koje bi mogle da dovedu do nuklearne katastrofe.

    Čak je ministarstvo odbrane Rusije saopštilo ranije da su ukrajinske snage nedavno planirale napad na elektranu koji bi izazvao nesreću, a potom bi za to bila okrivljena Moskva.

  • Putin samo čeka…

    Putin samo čeka…

    Hrvatski vojni analitičar s Fakulteta političkih nauka Robert Barić ocenjuje da kraj rata u Ukrajini nije ni blizu.

    On kaže i da su pokušaji da se zauzme Donjeck poslednjih sedam dana zastali, nakon što je izgledalo da će Rusi ipak imati veći pomak prema Bahmutu. “Činjenica je da su Rusi počeli da povlače snage u julu kako bi ojačali odbranu oko Hersona, gde se sada gleda šta će se dogoditi i gde se procenjuje da bi mogla jednom uslediti ukrajinska protivofanziva”, objasnio je.

    Prema njegovim rečima, ono što sada rade Ukrajinci, potpomognuti američkim oružjem je “oblikujuća operacija”, odnosno napadaju se komandni centri. “Ali problem je sledeći – vi ne možete napraviti potpunu izolaciju ratišta. Možete otežati nabavke i snabdevanje, ali ne i potpuno prekinuti samo artiljerijskim udarima”, rekao je on.

    Barić smatra i da Ukrajinci skoro minimalno udaraju na Ruse protivtenkovskom artiljerijom zbog problema koje imaju, ali i zbog toga što nemaju snaga za takav prodor.

    “U međuvremenu oni nastoje da zauzmu Herson da pokažu Zapadu šta mogu da urade s modernim naoružanjem, jer se boje, a Putin na to računa, da će se Zapad umoriti, a posebno nakon ove zime, kada će ekonomske posledice u Evropi biti jako, jako teške, i da će se smanjiti podrška Ukrajini”, rekao je Barić.

    Dodao je da je EU duboko podeljena, a da Nemačka i Francuska nemaju dovoljno snage da pritisnu Ukrajinu, dok Putin na to računa.

    Kaže i da rat neće brzo završiti. “Ono što je važno, time se pokazuje i psihološki učinak, nema sigurnosti. Rusi se zajedno s partizanskim akcijama i gerilskim ratovima na jugu Ukrajine prisiljavaju da deo snaga daju za unutrašnja pitanja bezbednosti, što opet otežava i rusku nameru sprovođenja referenduma”, kaže Barić.

    “Ovaj rat u najpovoljnijem slučaju bi završio u drugoj polovini iduće godine, ali Putin se nada da će ove zime razbiti jedinstvo napada, ako ne, sprema se za dugotrajni rat iscrpljivanjem. Ukrajinci žele na svaki način da dođu do Hersona. Pazite, za dva meseca, tamo je zima, ali tada ova ukrajinska kampanja razdvajanja ruskih snaga može pomoći. Imamo malo informacija, obe strane ćute, ali ovaj rat neće brzo završiti i imaće, nažalost, teške posledice”, ocenjuje.

    Prema njegovim rečima Nemačka i Francuska dovele su Evropu u ovu situaciju. “Tu je ta energetska tranzicija koja se mora napraviti. I napokon, dobar deo Evrope je spreman da nastavi da podržava Ukrajinu, zajedno s SAD, prema tome nisam siguran koliko je Putinova kalkulacija tačna, to ćemo videti u idućim mesecima”, zaključio je Barić.

  • EU dala zeleno svijetlo

    EU dala zeleno svijetlo

    Evropska unija dala je zeleno svetlo ovlašćenoj banci da izvršava direktna plaćanja za tranzit nafte u Evropu preko Ukrajine.

    To je saopštila ruska kompanija za transport sirove nafte Transnjeft.

    “Regulator u Briselu obavestio je našu banku, nakon situacije sa neizvršenjem plaćanja, da nam sada daju dozvolu da izvršimo sva potrebna plaćanja do kraja godine”, saopštila je kompanija Transnjeft, prenosi RT.

    Ranije u avgustu ukrajinska kompanija UkrTransNafta zaustavila je tranzit ruske nafte kroz naftovod “Družba” zbog nemogućnosti Rusije da plati tranzitne takse zbog sankcija.

    Transnjeft je saopštio da ponovo pokušava da uplati sredstva koja je uplatio 22. jula, kada uplata nije prošla.

    Uplatu je odbila evropska korespondentna banka, pozivajući se na sankcije, zbog čega je novac posle šest dana vraćen na račun uplatioca. Kao rezultat toga, Mađarska, Slovačka i Češka same su platile tranzit. Osnov za odluku Brisela da dozvoli Rusima direktna plaćanja jeste što ruska nafta koja teče kroz cevovode nije predmet sankcija, za razliku od sirove nafte koja se prevozi morem, prenosi Biznis.rs.

    Istovremeno, rafinerija nafte PCK u nemačkom gradu Švedu suočila bi se sa zatvaranjem ukoliko bi isporuke naftovodom “Družba” bile prekinute, navodi Komersant, pozivajući se na Financial Times. Prema navodima tog izvora, rafinerija je očekivala da bi mogla da zameni snabdevanje naftom iz Poljske, ali je odbijena.

    Razlog za odbijanje je što 54 odsto akcija rafinerije pripada ruskoj kompaniji Rosneft. Nemačka rafinerija sada pokušava da zameni rusku, naftom iz Kazahstana.

  • Medvedev: Ne možemo prihvatiti NATO u Ukrajini

    Medvedev: Ne možemo prihvatiti NATO u Ukrajini

    Rusija ne može prihvatiti moguće raspoređivanje NATO saveza na teritoriji Ukrajine i odluka o pokretanju specijalne vojne operacije preduzeta je kao preventivna mjera da Zapad ne bi napao Rusiju, rekao je danas potpredsjednik ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.

    Medvedev je danas obišao poligon za obuku Mulino u regionu Nižnji Novgorod, gdje je pratio ljetnu obuku vojnika Zapadne vojne oblasti.

    “Ne možemo se pomiriti sa činjenicom da će NATO biti stacioniran na teritoriji Ukrajine”, rekao je Medvedev.

    On je dodao da “ludi šefovi, ovi ili neki drugi”, mogu da donesu odluku o napadu na Rusiju, uključujući Krim.

    Medvedev je rekao da to ne mora da se desi danas, ali da je to razlog zbog kojeg je pokrenuta vojna operacija.

  • Ambasada Rusije: Žaljenje zbog narušenog konsenzusa u Predsjedništvu

    Ambasada Rusije: Žaljenje zbog narušenog konsenzusa u Predsjedništvu

    Ambasada Rusije u BiH saopštila je danas da žaljenje izazivaju težnje pojedinih političkih predstavnika bošnjačkog naroda da se neselektivno, suprotno dejtonskoj proceduri konsenzusa o spoljnopolitičkim pitanjima, pridruže nezakonitim antiruskim ograničenjima.

    • Takvu servilnost prema Zapadu ne razumijemo ne samo mi, već ni naši brojni sagovornici iz apsolutne većine islamskih država – navedeno je u saopštenju.

    Iz Ambasade Rusije izražavaju razočarenje odlukom pojedinih članova Predsjedništva BiH u vezi sa učešćem na sastanku takozvane krimske platforme, ocjenjujući da je na taj način Sarajevo odustalo od svog prošlogodišnjeg stava da ignoriše ovakav sumnjivi skup.

    • Rusija je više puta naglašavala da je zatvoreno pitanje državne pripadnosti Krima, a koje je riješeno u punom skladu sa normama međunarodnog prava i voljom naroda poluostrva – ističu iz ruske Ambasade u BiH i napominju da nikakvi pokušaji, praćeni glasnom propagandom, ne mogu promijeniti svršeni čin.

    Stav određenih političara iz BiH koji se deklarišu kao antifašisti ocijenjen je iz ruske Ambasade kao nelogičan, budući da oni “ne vide nacističku komponentu u djelovanju zvaničnog Kijeva”.

    Iz Ambasade ističu da Rusija u svojstvu garanta Dejtonskog mirovnog sporazuma nije zainteresovana za destabilizaciju BiH i da priče o takozvanom malignom uticaju Moskve raspiruju zapadni oponenti koji nastoje da zadrže BiH u potlačenom stanju.

    Navodeći da Moskva djelima pokazuje koje prednosti mogu izvući i privredni subjekti i obični građani BiH od ravnopravne i obostrano korisne saradnje sa Rusijom, iz ruske Ambasade napominju da su svi partneri Rusije iz BiH pozvani da budu razumni i uravnoteženi.

    • U suprotnom, odgovornost za sve posljedice hipotetičkog pogoršanja bilateralnih odnosa snosiće oni koji se rukovode ne osnovnim interesima svojih naroda i građana, nego nalozima spoljnih mentora – poručuju iz Ambasade Rusije u BiH.