Oznaka: ukrajina

  • Bajden “okrenuo leđa” Ukrajini?

    Bajden “okrenuo leđa” Ukrajini?

    Američki predsednik Džo Bajden rekao je sinoć da Rusiju ne treba označavati kao državnog sponzora terorizma.

    Američki predsednik Džo Bajden rekao je sinoć da Rusiju ne treba označavati kao državnog sponzora terorizma.

    Moskva, s druge strane, upozorava da bi takva etiketa potpuno urušila rusko-američke odnose.

    Na pitanje novinara da li Rusiju treba označiti kao državnog sponzora terorizma, Bajden je kratko rekao: “Ne”.

    Deo američkih poslanika je ranije takođe predložio da se Rusija označi kao sponzor terorizma, podseća Gardijan.

  • Ukrajinci vraćaju teritoriju?

    Ukrajinci vraćaju teritoriju?

    Ukrajinske snage zauzele su dva naselja na jugu, jedno na istoku zemlje, kao i dodatnu teritoriju u istočnoj Ukrajini.

    To je izjavio je večeras predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

    On nije precizirao o kojim je teritorijama reč i nije rekao kada se to dogodilo, osim što je naveo da je primio “dobar izveštaj” na sastanku sa vojnim komandantima i šefovima obaveštajne službe danas, prenosi Routers. U svom noćnom obraćanju Zelenski je zahvalio vojsci za oslobađanje naselja u regionu Donjecka, zauzimanje “nekih visoravni” u pravcu istoka ka regionu Lisičansk-Seversk i oslobađanje dva naselja na jugu.

  • Kremlj ima o čemu da razgovara sa Zelenskim

    Kremlj ima o čemu da razgovara sa Zelenskim

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da Rusija ima o čemu da razgovara s predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

    A to je, kako je rekao, način na koji će se primeniti ruski uslovi za rešavanje situacije u Ukrajini.

    Na pitanje novinara televizijskog kanala “Rosija-1” da li Moskva ima o čemu da priča sa Zelenskim nakon njegovih izjava da “nije voljan da reši situaciju mirnim putem”, Peskov je odgovorio potvrdno.

    “Naravno, imamo da razgovaramo o tome kako će se ispunjavati naši uslovi”, odgovorio je Peskov, prenosi TAS S.

    On je dodao da su ruski uslovi “apsolutno” ostali nepromenjeni.

    “Specijalna operacija ide po planu, svi ciljevi će biti ispunjeni”, poručio je Peskov.

    On je rekao da se svaka kriza završava za pregovaračkim stolom, a svaki sukob popuštanjem napetosti.

    “Tako će biti i sada. Malo je verovatno da će se desiti uskoro, verovatnije je da će do toga doći kasnije, ali će se svakako desiti”, rekao je Peskov.

    Sve najnovije vesti iz Ukrajine pratite ovde.

  • Erdogan poručio Putinu: Turska može posredovati u sukobu oko nuklearke u Zaporožju

    Erdogan poručio Putinu: Turska može posredovati u sukobu oko nuklearke u Zaporožju

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu da Turska može posredovati u vezi sa situacijom u nuklearnom elektrani u Zaporožju.

    “Turska može posredovati u sukobu oko ukrajinske nuklearne elektrane Zaporizhzhia, koju su okupirale moskovske trupe”, rekao je Erdogan u subotu Putinu.
    “Predsjednik Erdogan je izjavio da Turska može igrati ulogu posrednika u nuklearnoj elektrani Zaporožje, kao što je to učinila u dogovoru o žitu”, navelo je tursko predsjedništvo, pozivajući se na sporazum o izvozu žitarica koji su Kijev i Moskva potpisali u julu s Ujedinjenim nacijama i Turska kao garantima.


    Erdogan je prošlog mjeseca upozorio na opasnost od nuklearne katastrofe kada je posjetio Lavov tokom razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    “Zabrinuti smo. Ne želimo još jedan Černobil”, rekao je turski lider.

    Rusija je danas saopćila kako je jučer osujetila pokušaj Ukrajinaca da zauzmu elektranu u Zaporožju.

  • Grosi otkrio kada će podnijeti izvještaj o Zaporožju

    Grosi otkrio kada će podnijeti izvještaj o Zaporožju

    Šef Međunarodne agencije za atmosku energiju (IAEA) Rafael Grosi izjavio je danas da planira da sljedeće nedjelje podnese izvještaj o bezbjednosti nuklearne elektrane Zaporožje koja je od marta pod kontrolom ruskih snaga.

    Nakon što je sa misijom IAEA boravio u Energodaru, gdje se nalazi elektrana Zaporožje, Grosi je u Beču održao konferenciju za novinare i saopštio da je šest članova IAEA ostalo u Zaporožju, najvećoj nuklearnoj elektrani u Evropi, prenio je Rojters.

    On je dodao da će se broj članova misije IAEA smanjiti na dva i da se njihovo prisustvo u Zaporožju planira na duže vrijeme.

    “Vojne aktivnosti i operacije se povećavaju u tom dijelu zemlje i to me zabrinjava. Očigledno je da je statistička vjerovatnoća da će doći do veće materijalne štete i dalje prisutna”, kazao je Grosi, prenio je AP.

    On je rekao da je granatiranje počelo u avgustu i da je “prilično jasno da je to sve češći trend”, ali nije odredio krivca za nanijetu štetu.

    Misija IAEA na čelu sa Grosijem stigla je 1. septembra sa teritorije pod kontrolom Ukrajine u dio Zaporoške oblasti pod ruskom kontrolom kako bi pregledala nuklearnu elektranu.

    Misija je došla da procijeni fizičku štetu na postrojenju, utvrdi operativnost bezbjednosnih sistema u elektrani, procijeni uslove rada za zaposlene i preduzme hitne mjere kako bi osigurala bezbjednost nuklearnog objekta.

  • Važan trenutak za Ukrajinu

    Važan trenutak za Ukrajinu

    Zapadni zvaničnici rekli su da se “nadaju i očekuju” da će ukrajinske snage uspeti u ofanzivi pokrenutoj ove nedelje na teritoriju na jugu Ukrajine.

    Zvaničnici su operaciju u oblasti Herson, zapadno od reke Dnjepar, opisali kao “ograničeni” i “važan” trenutak napada za Ukrajinu nakon više od šest meseci odbrane od ruske invazije velikih razmera.

    “Verovatno će potrajati, ali će biti smrtonosno”

    Govoreći danas, rekli su da će verovatno potrajati, da će biti smrtonosno i upozorili su da se ne treba očekivati “džinovski napredak”. Zapadni zvaničnici su rekli da je važno razmotriti misiju – zvanično pokrenutu u ponedeljak – kroz sočivo onoga što bi mogla “razumno da postigne”.

    Ukrajinski vojni komandanti su namerno koncentrisali svoje snage protiv ciljeva na jugu, pri čemu se oslobađanje grada Hersona smatralo ključnim ciljem, umesto da ciljaju na pokretanje ofanzivnih misija duž čitavog fronta istok-jug dužine 2.415 kilometara.

    Ofanziva „treba da se proceni u oblasti oko Hersona, zapadno od reke Dnjepar – to je trenutno polje operacija“, rekao je jedan zvaničnik.

    “Pravimo korak po korak i gledamo kako će se ponašati ukrajinske snage u narednih nekoliko dana”, rekao je on.

    Drugi zvaničnik je nastavio: “Bila bi zaista, zaista značajna stvar da ukrajinske snage – kako se nadamo i očekujemo da hoće – postignu uspeh koji je upravo opisan.

    “To neće završiti rat, ali…”
    “To neće okončati rat, ali bi to bilo zaista, zaista značajno, delom zbog geostrateškog značaja samog Hersona, ali i kao demonstracija da je Rusija veoma, veoma, veoma daleko od toga da ovaj rat ide onako kako ona želi”, rekao je.

    Ukrajina je novinarima ograničila pristup ofanzivi tako da nije bilo moguće samostalno proceniti kako se bitka odvija. Zapadni zvaničnici su rekli da su “znaci trenutno dobri”.

    “Moraćemo da sačekamo i vidimo”
    “Sigurno postoje znaci da se Rusi povlače, ali sama Ukrajina je već rekla da je planirana ofanziva, spora operacija slamanja ruskih snaga, za koju će biti potrebno vreme i trud, tako da mislim da ne treba očekivati džinovske poteze. to će potpuno promeniti sliku i da budemo iskreni, moraćemo da sačekamo i vidimo“, rekli su oni.

    Zvaničnici su rekli da veruju da je Rusija imala oko 20.000 vojnika u toj oblasti nakon što je pojačala svoje redove u iščekivanju ukrajinskog kontranapada.

  • Novinari kao špijuni?

    Novinari kao špijuni?

    Kijevske vlasti pokušale su da u delegaciju Međunarodne agencije za atomsku energiju u nuklearnoj elektrani u Zaporožju ubace svoje špijune.

    Špijuni su se predstavili kao novinari, rekao je član glavnog saveta administracije Zaporoške oblasti Vladimir Rogov.”Ukrajinske specijalne službe su, po naredbi Vladimira Zelenskog, pokušale da u delegaciju Međunarodne agencije za atomsku energiju u Zaporoškoj nuklearki ubace svoje špijune i diverzante, koji su se predstavili kao novinari”, rekao je Rogov za Sputnjik i dodao da je zavera kijevskih vlasti na vreme otkrivena.

    Misija agencije stigla je juče u neklearnu elektranu. Šef delegacije “Rosatoma” i osoblje nuklearke proveli su članove misije kroz njenu teritoriju i pokazali područja koja su granatirale ukrajinske snage.

    Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi, koji je posetio danas nuklearnu elektranu Zaporožje, rekao je da će stručnjaci IAEA ostati u tom postrojenju i da će biti organizovano njihovo stalno prisustvo.

  • Rusi su bili spremni, sve je već bilo napisano. Ali sve je upropastio jedan čovjek

    Rusi su bili spremni, sve je već bilo napisano. Ali sve je upropastio jedan čovjek

    Rusija je bila spremna da zaustavi rat u Ukrajini, a zauzvrat je tražila garanciju neutralnosti, izjavila je Fiona Hil, ekspertkinja za spoljnu politiku SAD.

    Ona je, pozivajući se na svoje izvore, rekla i da je mirovni sporazum mogao da bude postignut još u aprilu.

    Fiona Hil, koja je veteranka diplomatije, i koja je za vreme predsednika SAD Donalda Trampa bila viša direktorka Nacionalnog saveta bezbednosti SAD zadužena za Evropu i Rusiju, tvrdi i da su Rusi na mirovne pregovore došli s dobrom namerom.

    “Prema više bivših visokih američkih zvaničnika sa kojima smo razgovarali, u aprilu 2022. ruski i ukrajinski pregovarači provizorno su se dogvorili o obrisima pregovaračkog prelaznog rešenja: Rusija će se povući sa svoje pozicije 23. februara, kada je kontrolisala deo Donbasa i čitavog Krima, a zauzvrat Ukrajina bi obećala da neće tražiti učlanjenje u NATO i umesto toga dobiti bezbednosne garancije od brojnih zemalja“, navodi se u članku, čiji je Fiona Hil koautorka.

    Ukrajina je predložila sporazum o miru za neutralnost u nacrtu dokumenta koji je dostavila Rusiji tokom pregovora 29. marta u Istanbulu u Turskoj. Ruska vojska je najavila povlačenje iz nekih delova Ukrajine kao gest dobre volje, odmah nakon što je ponuđena, tvrdi ona dalje.

    Ali, nekoliko dana kasnije, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je izjavio da je Kijev otkrio dokaze o ratnim zločinima na teritorijama koje su napustile ruske trupe, posebno u gradu Buča. Tvrdio je da mu ukrajinska javnost neće dozvoliti da pregovara sa nacijom koja, prema njegovim rečima, vrši genocid nad njegovim narodom.

    Rusija je rekla da su dokazi o ratnim zločinima izmišljeni i smatrala je da je Kijev iskoristio optužbe kao izgovor za odustajanje od mirovnih pregovora i nastavak borbi u nadi da će mu zapadna vojna pomoć omogućiti da pobedi na bojnom polju. Prema rečima ruskih diplomata, Moskva je napisala formalni mirovni sporazum na osnovu ukrajinskih predloga i poslala ga Kijevu, ali nikada ništa nije čula kao odgovor.

    U maju su pojedini ukrajinski mediji propast pregovora povezali sa pritiskom koji je Kijevu nametnuo britanski premijer Boris Džonson, piše Raša tudej i podseća da se lider Velike Britanijee javno usprotivio pregovorima o rešenju krize u Ukrajini i pozvao Kijev da se bori za dobijanje jače pozicije u budućim pregovorima.

    Džonson je posetio Kijev 9. aprila, navodno gotovo bez upozorenja i sa porukom za Zelenskog da ne može da dobije dogovor koji je želeo od ruskog kolege Vladimira Putina.

    Prema pisanju lista Ukrainska pravda, on je Putina označio kao ratnog zločinca kome se ne može verovati i rekao da “čak i ako je Ukrajina spremna da potpiše neke sporazume o garancijama sa Putinom, oni (Zapad) nisu“, a bezbednosne garancije za neutralnu Ukrajinu velikih svetskih sila bile su kamen temeljac predloženog mirovnog sporazuma.

    Visoki ruski zvaničnici su više puta izjavljivali da je Moskva voljna da reši sukob i upozoravali da je odluka o prekidu pregovora samo pogoršala krajnje uslove za Ukrajinu. Rukovodstvo u Kijevu je insistiralo na tome da do pregovora može doći tek nakon što Rusija u potpunosti povuče svoje trupe, uključujući i Krim, koji Moskva smatra svojom teritorijom.

  • Otkriveni tajni razgovori: Šta je šef CIA šapnuo Zelenskom i “Sergej, reci mi molim te…”

    Otkriveni tajni razgovori: Šta je šef CIA šapnuo Zelenskom i “Sergej, reci mi molim te…”

    Vašingtn post objavio je veliki tekst, zasnovan na “dubinskoj analizi” i razgovoru sa više izvora, koji otkriva sve zakulisanje radnje pred početka rata.

    Novinari tog američkog lista razgovarali su sa tridesetak američkih, ukrajinskih, evropskih i NATO-ovih visokih zvaničnika I tako rekonstruisali razvoj događaja koji je prethodio invaziji na Ukrajinu.

    Ovi podaci objašnjavaju držanje svih glavnih igrača, pri čemu je posebno zanimljivo držanje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog koji, vjeruju mnogi, nije bio spreman na ono što mu je Putin pripremao.

    “Sergej, reci mi iskreno, šta zaista nameravate? Je li sve ovo zbog brige za sigurnost koju Rusija stalno ističe i straha od NATO-a? Ili je sve ovo zbog Putinovog gotovo teološkog uverenja da je Ukrajina oduvek bila sastavni deo Majke Rusije?”

    Ovako je 21. januara 2022., u razgovoru oči u oči, američki državni sekretar Entoni Blinken pokušao od ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova ispipati stvarne namere Rusije.

    Ali, od svega nije bilo ništa jer je Lavrov odbio da odgovori. Gledano iz perspektive službenog Kremlja, to je razumljivo jer Putin i njegovi ljudi smatraju da je pripadnost Ukrajine Rusiji vrlo ozbiljno pitanje s kojim se nije dopušteno šaliti.

    Koliko je to istina, svedoči i poverljivi razgovor koji je deset dana ranije britanski ministar odbrane Ben Valas vodio s ruskim kolegom Sergejem Šojguom.

    Kada ga je je Valas upozorio na to da će Rusi naići na žestok otpor Ukrajinaca, Šojgu mu je odgovorio: “Moja majka je Ukrajinka. Sve je ovo deo iste zemlje. Mi nemamo nikakvih planova za invaziju Ukrajine.”

    za obranu i oslobođenje svoje zemlje, piše Slobodna D

    Volodimir Zelenski
    Kada je u novembru 2021. u Glazgovu vodio tajni razgovor s američkim državnim sekrearom, ukrajinski predsednik je bio uveren da je gomilanje ruske vojske na granici njegove zemlje samo političko-psihološki pritisak kojim se želi izazvati panika i potkopati ukrajinska privreda.

    “Možeš mi milion puta reći da se sprema invazija. U redu, možda i bude invazije. Hoćete li nam u tom slučaju dati avione i protuzračnu odbranu?”, pitao je Zelenski Blinkena.

    “Ali vi niste članica NATO-a”, odgovorio je Blinken.

    “Dobro, ali o čemu onda razgovaramo?”, upitao je Zelenski.

    Manje od dve sedmice kasnije ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitri Kuleba je sa saradnicima bio u Vašingtonu, gde su mu viši američki zvaničnici odmah rekli: “Momci, počnite kopati rovove. Očekuje vas napad velikih razmera i morate se pripremiti.”

    Prisećajući se ove epizode, Kuleba je kasnije rekao da je za ukrajinski politički vrh ključna bila ekonomska stabilnost zemlje.”Stvaranje panike je ruska metoda. Zamislite da je tri ili četiri meseca pre invazije Ukrajinu zahvatila panika. U tom slučaju ne bismo bili sposobni da se odupremo invaziji.”

    Važan preokret u glavi ukrajinskog predsjednika Zelenskog dogodio se 12. januaru 2022, kada mu je u Kijevu šef američke obavještajne službe CIA Vilijam Barns u poverljivom razgovoru otkrio ključne obaveštajne podatke o ruskom ratnom planu.

    Prvi korak tog plana trebalo je da bude zauzimanje aerodroma Hostomel u predgrađu Kijeva, koji jetrebalo da posluž kao most za prebacivanje ruskih snaga za osvajanje glavnog grada Ukrajine.

    Iako zabrinut za sigurnost svoje porodice, Zelenski je odbio Barnsov predlog da ukrajinsku vladu preseli iz Kijeva na zapad zemlje ili čak u Poljsku, jer je to video kao uvod u haos i poraz. Istu stvar je rekao i sedam dana kasnije, kada ga je i Blinken došao nagovarati da napusti Kijev.

    Na ovakvu odluku ukrajinskog predsjednika uticao je i jedan manje poznat obaveštajni podatak. Naime, ispod prostorija ukrajinske vlade nalazi se ogromni kompleks sovetskih bunkera koji su bili napravljeni da izdrže čak i nuklearni udar. Stoga je Zelenski bio relativno siguran i mogao je iz prestonice da rukovodi odbranom zemlje od Putinove invazije, koja je imala dalekosežan strateški cilj.

    Emanuel Makron
    Četiri dana pre početka ruske invazije francuski predsednik je telefonom nazvao Putina i predložio mu sastanak s američkim predsednikom Bajdenom u Ženevi.

    “Vredno bi bilo razmisliti o tome”, odgovorio je Putin.

    “Da budem potpuno iskren s tobom, upravo sam krenuo da igram hokej…, ali uveravam te da ću porazgovarati sa svojim savetnicima”, rekao je Putin, završavajući ljubaznim pozdravom na francuskom.

    Nakon ovog telefonskog razgovora na Makronovom licu se pojavio pobednički osmeh dok je njegov savetnik od sreće počeo da pleše. Obojica su bili uvereni kako je ovim telefonskim razgovorom spasen evropski mir.

    Ali sutradan je usledio hladan tuš jer je Putin u televizijskom obraćanju javnosti službeno priznao dve proruske pobunjene republike u Ukrajini – Lugansk i Donjeck – što je značilo da sledi rat. Ova epizoda pokazuje kako je francuski politički vrh, u nastojanju da se suprotstavi prevlasti Amerike u Evropi i ojača svoj politički prestiž, ispao vrlo naivan.

    Naivni i Nemci
    Isto je, zbog svojih posebnih razloga, radila i Nemačka, zbog čega je njen glavni obaveštajac Bruno Kahl u Kijevu govorio da Putin nije doneo konačnu odluku o invaziji.

    Na kraju je kao i Macron, ispao nekompetentan i smešan jer je na dan početka ruske invazije navrat-nanos iz Kijeva pobegao u Poljsku.

    Sve u svemu, dve ključne evropske zemlje bile su uverene da od invazije neće biti ništa jer su verovale u Putinovu političku racionalnost.

  • Zakazan sastanak Savjeta bezbjednosti UN o Ukrajini

    Zakazan sastanak Savjeta bezbjednosti UN o Ukrajini

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija održaće 22. septembra sastanak o Ukrajini.

    Ovo je navedeno u programu rada objavljenom na sajtu Savjeta bezbjednosti UN.

    Sastanak će biti održan na temu “Održavanje mira i bezbjednosti Ukrajine”.