Oznaka: ukrajina

  • Rusi kreću u veliki napad, 40.000 vojnika je spremno?

    Rusi kreću u veliki napad, 40.000 vojnika je spremno?

    Ukrajina tvrdi da je Rusija okupila 40.000 vojnika i 500 tenkova naspram istočnog grada Кupjanska.

    Očigledno je da tolika vojska ima za cilj da povrati ogroman deo Harkovske oblasti koju su Rusi nakratko okupirali 2022. godine – sve dok Ukrajina tokom kontraofanzive nije oslobodila veći deo regiona.

    Sve istočno od velike reke Oskil predstavlja cilj Moskve.

    “Ruska Federacija planira da zauzme celu Donjecku i Lugansku oblast i deo Harkovske oblasti do reke Oskil do marta 2024. godine”, objasnio je ukrajinski centar za odbrambene strategije.

    Reka teče kroz Кupjansk sa severa.

    Magazin Forbs navodi da je mart krajnji rok jer će tada biti održani predsednički izbori u Rusiji i da bi delić Harkova bio poklon ruskom predsedniku Vladimira Putinu.

    Kupjansk i okolinu brani oko 10 ukrajinskih brigada sa oko 20.000 vojnika i stotinama tenkova i drugih borbenih vozila i haubica. Međutim, vojnici i vozila nisu problem za Ukrajince.

    Problem je municija.

    Sjedinjene Američke Države su bile jedan od najvećih donatora granata od 155 milimetara za najbolje ukrajinske velike topove, ali su republikanci u američkom Кongresu prošle jeseni prekinuli pomoć Ukrajini.

    Dnevna količina granata ukrajinskih snaga pala je za dve trećine na samo 2.000 komada dnevno. Ruske snage u međuvremenu ispaljuju čak 10.000 granata dnevno i to prema navodima Forbsa zahvaljujući stalnom snabdevanju municijom iz Severne Кoreje.

    Nova prednost Rusije u vatrenoj moći omogućava joj da koncentriše artiljeriju bez mnogo straha od ukrajinske protivbaterijske vatre i da usmeri koncentrisane baterije na naseljene centre .

    “Situacija osnažuje Rusiju da primeni dobro poznati pristup sistematskog uništavanja urbanih područja čineći ih neodbranjivim”, objasnio je ukrajinski analitički tim Frontelidžens insajt.

    Rušenje je već počelo.

    “Naši satelitski snimci otkrivaju trajnu i intenzivnu artiljerijsku štetu oko Кupjanska”, navodi Frontellidžens insajt.

    Institut za proučavanje rata u Vašingtonu upozorava da će nedostatak artiljerije i kašnjenja u zapadnoj bezbednosnoj pomoći stvoriti neizvesnost u ukrajinskim operativnim planovima.

    “To bi moglo da natera ukrajinske snage da donesu teške odluke o davanju prioriteta određenim sektorima fronta u odnosu na sektore gde ograničeni teritorijalni zastoji najmanje štete”, navodi Institut za proučavanje rata.

  • Zelenski se oglasio o Zalužnom

    Zelenski se oglasio o Zalužnom

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je večeras da razmatra da zameni nekoliko visokih zvaničnika, ne samo u vojsci.

    “To je pitanje koje se tiče ljudi koji treba da vode Ukrajinu”, rekao je Zelenski, preneo je Rojters.

    Upitan da odgovori da je hteo da smeni načelnika generalštaba Valerija Zalužnog, Zelenski je za italijanski RAI rekao da je “reset neophodan”.”Govorim o zameni brojnih lidera u državi, ne samo u vojnom sektoru. Razmišljam o ovoj zameni. To je pitanje za celo liderstvo Ukrajine”, poručio je Zelenski.

    Prethodnih dana, ukrajinski i zapadni mediji prenosili su da se u kabinetu Zelenskog razmatralo o smeni Zalužnog, čak i da je smenjen, ali je nedugo nakon toga iz Kijeva demantovana ta informacija.

  • Zelenski: Zapamtite, meta nije samo Ukrajina

    Zelenski: Zapamtite, meta nije samo Ukrajina

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je važno održati konsolidaciju slobodnog sveta i učiniti sve da Ukrajina može da pobedi Rusiju.

    On je u večerašnjem video obraćanju naveo da je u toku rad sa timovima evropskih država na jačanju Ukrajine, razvoju novih odbrambenih paketa i implementaciji novih bezbednosnih rešenja.

    “Zapamtite: u ratu koji je započela Rusija na ukrajinskom frontu, meta nije samo naša država i naša nezavisnost. Zato je ključno održati što veću konsolidaciju slobodnog sveta i učiniti sve što je moguće i nemoguće da Ukrajina nanese poraze Rusiji”, poručio je Zelenski, prenosi Ukrinform.

    Ukrajinski predsednik je istakao da Moskva ne razume nijedan drugi jezik i da Ukrajina nastavlja rad sa partnerima u vezi sa novim sankcijama Rusiji i blokiranjem ruskih šema za zaobilaženje sankcija.

    “Aktivno se bavimo konfiskacijom ruske imovine rasute po raznim jurisdikcijama. Zahvalan sam svima koji nam pomažu u nastojanjima da oduzmemo rusku imovinu”, naglasio je Zelenski.

  • “Još jedan teroristički napad je zahvalnost Kijeva za finansijsku pomoć EU”

    “Još jedan teroristički napad je zahvalnost Kijeva za finansijsku pomoć EU”

    Napad ukrajinskih oružanih snaga na Lisičansk predstavlja zahvalnost kijevskih ekstremista EU na finansijskoj podršci, izjavila je danas Marija Zaharova.

    “Još jedan teroristički napad je zahvalnost kijevskih ekstremista za velikodušnu finansijsku podršku zemalja Evropske unije“, navela je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova u saopštenju, prenosi TASS.

    Ona je napomenula da je u zgradi gde se nalazi pekara u vreme napada bilo “na desetine civila“ i da je korišćeno zapadno oružje.

    Rusko Ministarstvo za vanredne situacije saopštilo je da je broj poginulih porastao na 15, nakon što su ukrajinske oružane snage granatirale pekaru u Lisičansku u samoproglašenoj Luganskoj Narodnoj Republici (LNR), na istoku Ukrajine.

    Prethodno je lider LNR Leonid Pasečnik saopštio da su ukrajinske trupe granatirale pekaru u Lisičansku i dodao da su tri osobe prebačene u bolnicu, a da bi pod ruševinama moglo biti još nekoliko desetina civila. Ukrajinski zvaničnici se za sada nisu oglašavali o ovom incidentu.

  • Zelenski obavijestio Bijelu kuću da planira da smijeni Zalužnog

    Zelenski obavijestio Bijelu kuću da planira da smijeni Zalužnog

    Ukrajinska vlada obavijestila je Bijelu kuću da planira da smijeni načelnika Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog, rekla su dva neimenovana dobro obavještena izvora za Rojters.
    Izvor blizak kancelariji ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog rekao je da se ukrajinski lider i Zalužni nisu saglasili u vezi sa novim talasom mobilizacije i da se predsjednik protivi prijedlogu načelnika da bude mobilisano 500.000 vojnika.

    Izvor je naveo da je proces za razrješenje Zalužnog na čekanju dok zvaničnici ne odluče ko će ga zamijeniti.

    Drugi izvor je rekao da Bijela kuća nije saopštila svoj stav povodom plana za smjenu Zalužnog, navodeći da je to suverena odluka Kijeva.

    Vašington post je prvi objavio da je Ukrajina obavijestila Bijelu kuću o planu za smjenu Zalužnog, nakon nesuglasica Zalužnog i Zelenskog u vezi sa vojnom strategijom i drugim pitanjima nakon što ukrajinska kontraofanziva prošle godine nije dala očekivane rezultate.

  • Borelj: Bez saglasnosti o vojnoj pomoći Ukrajini i povećanju sredstava

    Borelj: Bez saglasnosti o vojnoj pomoći Ukrajini i povećanju sredstava

    Šefovi diplomatija zemalja članica EU na današnjem neformalnom sastanku u Briselu nisu postigli saglasnost o vojnoj pomoći Ukrajini ili mogućnosti povećanja sredstava za Evropski mirovni fond, rekao je danas visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

    Borelj je na konferenciji za medije nakon sastanka najavio da će razgovori biti nastavljeni 19. februara, prenosi ruska novinska agencija TASS.

    • Bilo je značajnih razgovora o vojnoj pomoći, našem jedinstvu. Razgovarali smo o situaciji na frontu, situaciju sa vojnim isporukama, fondu za pomoć Ukrajini koji će nadam se biti usaglašen u narednim danima unutar Evropskog mirovnog fonda – istakao je Borelj.

    Prema njegovim riječima, stav EU ostaje čvrst, Ukrajini je potrebna dodatna i brža podrška koja mora doći odmah.

    Na samitu EU 1. februara odobreno je 50 milijardi evra iz budžeta EU za Ukrajinu, ali je odgođena odluka za povećanje Evropskog mirovnog fonda za jačanje isporuka oružja.

    Šefovi diplomatija treba da okončaju rad na detaljima ove odluke.

  • Putin šalje Vagnerovce da “završe” rat

    Putin šalje Vagnerovce da “završe” rat

    Bivši Vagnerovi plaćenici se možda vraćaju u Ukrajinu, ali ovog puta kao deo ruske nacionalne garde, kažu britanski obaveštajci.

    Ruska nacionalna garda Rosgvardija će pod svoje okrilje uzeti bivše borce Vagnerove grupe i oni bi uskoro mogli ponovo da budu raspoređeni u Ukrajini, navode britanski obaveštajci.

    To je poslednji u nizu poteza Moskve da preuzme punu kontrolu nad ovom plaćeničkom organizacijom.

    Ruski predsednik Vladimir Putin je krajem decembra ovlastio Nacionalnu gardu Rusije, poznatiju kao Rosgvardija, da formira sopstvene dobrovoljačke jedinice. Rosgvardija će tako sada integrisati tri bivša Vagnerova jurišna odreda u svoju prvu dobrovoljačku jedinicu, koja će verovatno biti raspoređena u Ukrajini i Africi. Navodno, onima koji odu u Ukrajinu biće ponuđen ugovor na šest meseci, dok će onima koji završe u Africi ugovor potpisati na devet meseci.

    “Integracija Vagnerovih bivših jurišnih odreda u dobrovoljačku jedinicu Rosgvardije vrlo verovatno ukazuje na to da je Vagner podređen Ruskoj nacionalnoj gardi“, dodaje britansko Ministarstvo odbrane, piše Business Insider. Rosgvardija, osnovana 2016. godine, često se naziva Putinovom privatnom vojskom jer je direktno njemu podređena. Putin je od avgusta prošle godine potpisao zakon po kome je Nacionalna garda dozvoljena da bude opremljena teškim naoružanjem. Na Zapadu je to protumačeno kao pokušaj jačanja Putinove “privatne vojske”.

    “S obzirom na to da je general Viktor Zolotov (prvi čovek Rosgvarda) ranije nagovestio da teško naoružanje treba da uključuje artiljeriju i jurišne helikoptere, ovaj potez sugeriše da Kremlj udvostručuje resurse Nacionalne garde, kao jedne od ključnih bezbednosnih organizacija režima. pisalo je onda britansko ministarstvo odbrane.

    Odigrali su ključnu ulogu

    Rosgvardija je uspela da se uplete u regione Ukrajine pod ruskom kontrolom. Analitičari Instituta za proučavanje rata (ISV) rekli su u decembru da Moskva koristi Nacionalnu gardu da proširi svoju kontrolu nad okupiranom teritorijom bez oslanjanja na trupe na frontu. Ovaj razvoj događaja označava poslednje poglavlje u padu Vagnerove grupe, čiji su neustrašivi “nezavisni“ borci sada podređeni ruskoj državi. Porodica Vagner odigrala je ključnu ulogu u višemesečnoj borbi za Bahmut, u kojoj je stradalo na desetine hiljada ljudi.

    Posle neuspele Vagnerove pobune, a kasnije i smrti njihovog osnivača Jevgenija Prigožina, Kremlj je preuzeo kontrolu nad plaćenicima, posebno onima u Africi, gde su delovali kao Putinova produžena ruka u nekoliko zemalja. Proteklih godina na tom kontinentu su u više navrata bili optuženi za razna krivična dela i kršenje ljudskih prava. Nova ruska vojna formacija, Afrički korpus (koji deli ime sa nacističkom jedinicom), čak pokušava da regrutuje bivše Vagnerove plaćenike za borbene operacije širom kontinenta.

  • Zalužni tajno pregovarao o prekidu vatre sa Rusijom?

    Zalužni tajno pregovarao o prekidu vatre sa Rusijom?

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski želi da smijeni vrhovnog komandanta Valerija Zalužnog jer je navodno umiješan u tajne razgovore sa zapadnim zvaničnicima o prekidu vatre sa Rusijom, smatra američki istraživački novinar Simor Herš.
    “Želja Zelenskog da otpusti svog komandanta je rezultat, smatraju neki Amerikanci, njegovog saznanja da je Zalužni nastavio da učestvuje, direktno ili preko pomoćnika nije poznato, u tajnim pregovorima od prošle jeseni sa američkim i drugim zapadnim zvaničnicima o tome kako je najbolje da se postigne prekid vatre i pregovara o okončanju rata sa Rusijom”, napisao je Herš.

    Ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko rekao je 29. januara, pozivajući se na izvore, da je Zalužnom navodno naređeno da podnese ostavku. Ministarstvo odbrane Ukrajine i portparol Zelenskog demantovali su te tvrdnje.

    “NJujork tajms” je u utorak, 30. januara, objavio, pozivajući se na izvore, da je ukrajinska Vlada odgodila smjenu Zalužnog zbog curenja informacija o njegovoj mogućoj ostavci.

    Vlada je planirala da otpusti Zalužnog ali je kasnije, kada su procurile informacije, odlučila da se povuče, navodi list, dodajući da sada usporava proces.

    Zelenski je bio primoran da poništi svoju odluku jer su međunarodni partneri, uključujući SAD i Britaniju, izrazili zabrinutost zbog ovog postupaka.

    Zelenski se navodno sastao sa Zalužnim kako bi obavijestio generala o odluci da ga otpusti, ali mu je umjesto toga ponudio mjesto sekretara Savjeta bezbjednosti zemlje, što je Zalužni odbio.

    Šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov i komandant ukrajinskih kopnenih snaga Aleksandar Sirski kandidati su za mjesto glavnokomandujućeg ukrajinskih oružanih snaga.

  • Postignut dogovor o 50 milijardi evra pomoći Ukrajini

    Postignut dogovor o 50 milijardi evra pomoći Ukrajini

    Lideri EU postigli su dogovor o izdvajanju 50 milijardi evra u okviru makrofinansijske pomoći Ukrajini, saopštio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

    • Svih 27 lidera saglasilo se oko dodatnih 50 milijardi evra paketa podrške Ukrajini u okviru budžeta EU – napisao je Mišel na platformi Iks.

    On je naveo da je time potvrđeno postojano, dugoročno i predvidljivo finansiranje za Ukrajinu.

    • EU preuzima vođstvo i odgovornost u podršci Ukrajini, znamo koji je ulog – dodao je Mišel.
  • Orban: Mađarska dobila garancije da se njena sredstva iz evropskih fondova neće koristiti za Ukrajinu

    Orban: Mađarska dobila garancije da se njena sredstva iz evropskih fondova neće koristiti za Ukrajinu

    Mađarska je dobila garancije da njena nezamrznuta sredstva iz fondova EU neće biti poslata Ukrajini i pristala je na prijedlog EU da se razvije mehanizam za provjeru razumnog korišćenja sredstava dodijeljenih Ukrajini, izjavio je mađarski premijer Vitkor Orban.

    Prema njegovim riječima, Mađarska je brinula zbog dvije stvari: da će novac koji se Budimpešti duguje iz fondova EU biti poslat Kijevu i da će EU odlučiti da dodijeli novac Ukrajini “na predug period bez provjere”.

    • Јutros smo dobili prijedlog i na kraju smo razvili mehanizam verifikacije koji garantuje razumno korišćenje sredstava (od strane Ukrajine) i dobili garancije da mađarski novac neće završiti u Ukrajini. Posle dugih pregovora, prijedlog smo prihvatili – rekao je Orban u video-poruci objavljenoj na društvenim mrežama.

    Lideri svih 27 država EU postigli su dogovor o izdvajanju paketa makrofinansijske pomoći Ukrajini u iznosu od 50 milijardi evra, saopštila je pres služba Evropskog savjeta.