VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • SAD priznale: Iznosili biomaterijal iz Ukrajine

    SAD priznale: Iznosili biomaterijal iz Ukrajine

    Američka delegacija u Ženevi priznala je da su u Ukrajini vršena biološka istraživanja na siromašnim građanima i pacijentima u psihijatrijskim bolnicama.

    To je izjavio danas načelnik snaga za radijacijsku, hemijsku i biološku zaštitu oružanih snaga Rusije general-potpukovnik Igor Kirilov.”Objašnjenja Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine u vezi sa uklanjanjem sojeva i biomaterijala ukrajinskih građana i poštovanjem etičkih standarda prilikom sprovođenja istraživanja na građanima sa niskim primanjima, kao i na jednoj od najugroženijih kategorija stanovništva – pacijenatima u psihijatrijskim bolnicama, izgledala su krajnje neubedljivo”, rekao je Kirilov na brifingu posle konsultativnog sastanka država-potpisnica Konvencije o zabrani biološkog i toksičnog oružja u Ženevi, preneo je portal Sputnjik.

    Prema njegovim rečima “američka delegacija je priznala takve činjenice” ogradivši se da je slanje uzoraka patogenih biomaterijala u SAD “bilo retkost”.

    U saopštenju ministarstva odbrane Ruske Federacije se navodi da je delegacija ministarstva predstavila u Ženevi materijalne dokaze o vojno-biološkim aktivnostima SAD u Ukrajini i da “nijedna delegacija nije posumnjala u njihovu autentičnost”.

    “Učesnicima sastanka predate su kopije dokumenata koje je prethodno objavilo ministarstvo odbrane Rusije, kao i materijalni dokazi koji potvrđuju sprovođenje vojno-bioloških programa na teritoriji Ukrajine”, navodi se u sopštenju.

    Kako je rekao general Kirilov, predstavnici Ukrajine ignorisali su pitanja o skladištenju opasnih bioloških agenasa u Institutu za borbu protiv kuge “Mečnikov”.

    Ruski general je upozorio da se “u Institutu Mečnikov opasni biomaterijali skladište u stepeništima, bez validnog sistema za kontrolu pristupa patogenim mikroorganizmima”.

    Kirilov tvrdi da SAD jačaju svoj vojno-biološki potencijal izgradnjom laboratorija u stranim državama i prikupljanjem sojeva posebno opasnih mikroorganizama pod maskom člana Deset Konvencije o zabrani biološkog i toksičnog oružja koji se odnosi na međunarodnu saradnju i razmenu informacija u miroljubive svrhe.

  • Prvi čovjek američke vojske upozorava na oprez zbog mogućeg odgovora Rusije na kontraofanzivu

    Prvi čovjek američke vojske upozorava na oprez zbog mogućeg odgovora Rusije na kontraofanzivu

    Najviši američki general Mark Milley upozorio je u nedjelju da bi Rusija mogla reagovati nakon neuspjeha na bojnom polju u Ukrajini te je pozvao na povećanu budnost američkih vojnika.

    Izjava prvog čovjeka Oružanih snaga SAD-a podsjetnik je na rizike od intenziviranja sukoba. Njegov strah i poziv na oprez je opravdan s obzirom na to da SAD i saveznici NATO-a pomažu Ukrajini s distance koja trenutno vodi uspješnu ofanzivu protiv ruskih snaga.

    “Rat trenutno ne ide najbolje za Rusiju. Stoga je dužnost svih nas da održavamo visoko stanje pripravnosti odnosno uzbune”, rekao je general Milley prilikom posjete bazi u Poljskoj u kojoj se nalaze američke trupe.

    On je istaknuo kako ne sugeriše da su američke trupe u Evropi ugrožene ili pod povećanom prijetnjom, ali smatra da je spremnost nužna jer “u ratu jednostavno ne znate sa sigurnošću šta se može sljedeće dogoditi”.

    Reuters piše da je Milley pregledao protivvazdušnu odbranu baze u Varšavi koja uključuje raketne baterije Patriot, a koje bi bile posljednja linija odbrane ukoliko Rusija odluči napasti tu bazi i rizikovati sukob sa NATO-om.

  • Zelenski: Cijela Ukrajina mora biti slobodna

    Zelenski: Cijela Ukrajina mora biti slobodna

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da se možda nekome čini da je poslije niza pobjeda Oružanih snaga Ukrajine došlo do izvjesnog zatišja, ali da je to priprema, jer , kako je istakao, cijela Ukrajina mora biti slobodna.

    Zelenski je u video poruci rekao da su ukrajinske snage oslobodile Izjum, Balakleju, Kupjansk i Harkovsku oblast, ali da će biti oslobođeni i Marijupolj, Melitopolj i Herson, kao i ostali dijelovi Ukrajine koji su pod kontrolom ruskih snaga, prenosi Ukrinform.

    “Možda se sada nekome od vas čini da poslije niza pobjeda imamo neku vrstu zatišja. Ali to nije zatišje. To je priprema za sljedeći niz. Za sljedeći niz veoma važnih riječi za sve nas, koje se moraju čuti. Zato što Ukrajina mora biti slobodna cijela”, rekao je Zelenski.

  • Loše prognoze – Ukrajinci gube teritoriju?

    Loše prognoze – Ukrajinci gube teritoriju?

    Mađarski premijer Viktor Orban smatra da bi Ukrajina mogla da izgubi polovinu teritorije zbog oružanog sukoba sa Rusijom.

    Prema pisanju lista Nepsava, čiji članak prenosi ruski TASS, šef mađarske vlade je ovo mišljenje izneo na sastanku sa aktivistima partije FIDES – Mađarske građanske unije, koji su se okupili krajem ove nedelje u letovalištu Keče kod Balatona.

    Jedna od glavnih tema njegovog govora, naravno, bio je rat u Ukrajini, piše Nepsava.

    Prema njegovim rečima, ovaj rat bi mogao da se nastavi do 2030. godine, a Ukrajina bi mogla da izgubi od trećine do polovine teritorije.

    Viktor Orban je rekao da bi rat bio lokalni, ali je Zapad intervenisao i učinio ga globalnim, a sada Evropa, uvodeći sankcije Rusiji, puca sebi u nogu, prenosi TASS pisanje mađarskog medija.

  • Strah od Rusije? “Moramo biti spremni”

    Strah od Rusije? “Moramo biti spremni”

    Načelnik Generalštaba američke vojske Mark Majli upozorio je danas da još nije jasno kako bi Rusija mogla da reaguje na najnovije neuspijehe u Ukrajini.

    On je pozvao na opreznost među američkim trupama.

    “Rat se trenutno ne odvija baš najbolje za Rusiju. Tako da je obaveza svih nas da budemo u visokom stanju pripravnosti”, rekao je Majli novinarima u Varšavi nakon posete bazi u kojoj se nalaze američki vojnici, preneo je Rojters.

    Britanska agencija dodaje da je od nje zatraženo da ne objavi ime baze niti da opiše njenu lokaciju.

    Majli je kazao da ne sugeriše da su američke trupe u Evropi izložene povećanoj opasnosti, ali je dodao da moraju biti spremne.

    “Tokom vođenja rata jednostavno ne znate sa visokim stepenom sigurnosti šta će se sledeće dogoditi”, rekao je on.

  • Putin donosi ključnu odluku?

    Putin donosi ključnu odluku?

    General pukovnik Skot Berier, izjavio je kako je rat došao do tačke na kojoj će Putin morati revidirati svoje ciljeve za operaciju u toku.

    Masovno bekstvo ruskih snaga iz ukrajinske harkovske oblasti, koji je iznenadio većinu zapadnog sveta, pa čak i samu ukrajinsku vojsku, podstakao je zapadne analitičare na novu raspravu o mogućem daljem raspletu rata u Ukrajini.

    Sadašnji je konsenzus uglavnom kako ruski lider Vladimir Putin više ne može realno očekivati da će ispuniti svoje ciljeve s početka invazije, kako Ukrajina vrlo verovatno ima značajnu prednost na dugi rok, ali i kako ne treba očekivati da će rat biti gotov za nekoliko meseci.

    “Sada je prilično jasno da neće biti u stanju učiniti ono što je na početku nameravao učiniti”, rekao je glavni obaveštajac Pentagona, general pukovnik Skot Berier, na samitu nacionalne sigurnosti pored Vašingtona.

    “Rusi su planirali okupaciju, ne nužno invaziju, i to ih je unazadilo”, kazao je Berier.

    “Putin sada dolazi do tačke gde će morati doneti odluku. Mi ne znamo koja će to odluka biti. No ona će odrediti koliko će dugo trajati ovaj sukob”, prenosi Jutarnji list.


    Ruse ne potcenjivati
    Zamenik direktora CIA-e Dejvid Koen kazao je kako bi bila greška potceniti Putinov apetit u ovom trenutku.

    “Mislim da ne bismo trebali potcenjivati Putinovu privrženost originalnoj ideji, kontrolirati Ukrajinu. Mislim da nismo videli niti jedan razlog koji bi nas naveo da verujemo kako je odustao od tog cilja.”

    Koen je ipak kazao kako američke obaveštajne službe zasad ne vide nikakve dokaze da se planira korišćenje oružja masovnog uništenja. Ako se Moskva odluči na neku vrstu odmazde protiv SAD-a, to će se verovatno svesti na nove pokušaje uplitanja u američki politički sistem.

    Britanski stručnjaci, ipak, ističu kako je beg ruskih snaga iz harkovske oblasti ukazao na važnost morala vojnika u bilo kojem kopnenom ratu, te kako Ukrajina može očekivati da će i dalje imati znatnu prednost na tom polju.

    Pao ruski moral
    “Moral je najbitniji faktor za kopnene snage”, kazao je za Gardijan Džek Vatling, stručnjak za kopneno ratovanje britanskog tink tanka RUSI.

    “Ne radi se samo o tome kako se vojnici osećaju oko svojih izgleda u odnosu na neprijatelja, već i o iskustvima koja su nedavno imali, te što očekuju u budućnosti”.

    “Rusi imaju loš moral, loše odnose sa saborcima, a od samog početka nemaju poverenja u svoje zapovednike”, kazao je Vatling. “Većini vojnika nisu ni rekli da počinje rat, i mnogo toga što su im rekli o Ukrajincima bilo je pogrešno”.

    Dok Ukrajina računa na veliki broj dobrovoljaca koji smatraju da se bore na ispravnoj strani, za slobodu svoje domovine i protiv ratnih zločinaca koji za sobom ostavljaju masovne grobnice, Rusi su prisiljeni da regrutuju civile iz “narodnih republika” na okupiranu teritoriju Ukrajine, a odnedavno regrutuju i zatvorenike iz kaznenih kolonija, što je razotkrio snimak šefa Vagner grupe Jevgenija Prigožina, koji je kriminalcima obećavao slobodu u zamenu za borbu na frontu.

    Uprkos tim faktorima, još je prerano predviđati da će rat završiti uskoro.

    Zvaničnik NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je u petak kako je prerano verovati da je oslobođenje oblasti Harkov početak kraja rata.

    “Naravno da je ohrabrujuće videti ukrajinske oružane snage kako su povratile svoju teritoriju i udarile iza ruskih linija”, kazao je generalni sekretar NATO-a.

    “U isto vreme, moramo razujeti da ovo nije početak kraja rata, moramo biti spremni za duge staze”, naveo je on.

  • Zelenskom dozvoljeno da se obrati Generalnoj skupštini UN

    Zelenskom dozvoljeno da se obrati Generalnoj skupštini UN

    Generalna skupština UN danas je glasanjem odlučila da dozvoli ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom da se sljedeće sedmice obrati ovom tijelu u formi snimljene poruke.
    Ovim je napravljen izuzetak od pravila da svi svjetski lideri govore lično pred Generalnom skupštinom UN.

    Tijelo koje ima 193 članice odobrilo je virtuelno obraćanje Zelenskog sa 101 glasom “za”, sedam “protiv” i 19 “uzdržanih”.

    U usvojenom dokumentu se napominje da se davanjem dozvole Zelenskom da dostavi snimljenu poruku koja će biti emitovana u sali Generalne skupštine ne postavlja presedan za buduće sjednice ovog tijela UN.

  • Putin uputio poruku: Skrećem vam pažnju, u Ukrajini se ne borimo s punim kapacitetima

    Putin uputio poruku: Skrećem vam pažnju, u Ukrajini se ne borimo s punim kapacitetima

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je konferenciju za medije nakon drugog dana samita u Samarkandu te se osvrnuo na stanje i rat u Ukrajini.

    Tokom govora, Putin je rekao kako je do sada bilo nekoliko pokušaja da se izvedu teroristički naapdi na nuklearne objekte u Rusiji.

    “Rusija za sada uzdržano odgovara na ukrajinske udare na infrastrukturu i terorističke napade. U posljednje vrijeme, ruska vojska izvršila je nekoliko osjetljivih udara, pretpostavimo da su to upozorenja. Ako se situacija nastavi na ovaj način, naš odgovor će biti ozbiljniji”, rekao je Putin.

    Također, naglasio je kako, po ruskoj tvrdnji, specijalna vojna operacija ne podliježe prilagođavanju.

    “Generalni štab donosi operativne odluke tokom operacije, nešto što smatraju ključnim. Glavni cilj jeste ‘oslobađanje’ čitave teritorije Donbasa. Ovaj rad će se nastaviti uprkos pokušajima ukrajinskih kontraofanziva”, poručio je ruski lider.

    Između ostalog, pojasnio je kako se Rusija u Ukrajini ne bori u punom obimu.

    “Skrećem vam pažnju da se ne borimo s punom vojskom već samo s dijelom naših trupa koji je pod ugovorom. Dakle, ne žurimo što se toga tiče”, ističe Putin.

    Nakon toga, osvrnuo se i na sastanak s ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim, ali i na ukrajinske sigurnosne garancije.

    “Razgovarali smo u Istanbulu s vlastima iz Kijeva. Nakon toga, povukli smo trupe iz područja Kijeva kako bismo stvorili uslove za potpisivanje sporazuma. Ipak, vlasti u Kijevu su napustile sve sporazume i bacili ih u smeće. Što se sastanka tiče, prvi uslov je da se vlasti iz Kijeva slože s tim. Međutim, oni odbijaju. Zelenski je javno rekao da neće razgovarati s Rusijom”, pojasnio je prvi čovjek Rusije.

    Na kraju, osvrnuo se i na odnose sa Zapadom.

    “Činjenica je da su oni oduvijek težili raspadu naše zemlje. Jedino ostaje žal što se nekog trenutka pojavila ideja da se Ukrajina iskoristi za postizanje ovih ciljeva. Zaključak se prirodno nameće. Da bismo spriječili to, pokrenuli smo trupe 24. februara”, zaključio je Putin.

  • NATO priznao: Iscrpili smo zalihe, treba nam pomoć

    NATO priznao: Iscrpili smo zalihe, treba nam pomoć

    Pružajući podršku Ukrajini, većina država članica NATO znatno je iscrpila sopstvene zalihe oružja, priznao je generalni sekretar vojne alijanse.

    Jens Stoltenberg je pozvao odbrambenu industriju da pomogne da se popune proređeni arsenali.

    U intervjuu za Si-En-En, zvaničnik je pohvalio “jedinstvo bez presedana u podršci Ukrajini” svih država članica.

    Međutim, ovakva odbrambena pomoć Kijevu je do sada bila “uzimana iz naših postojećih zaliha, tako da su sada na izmaku”, upozorio je Stoltenberg.

    On je dodao da je jedan od prioriteta ove alijanse “dopuna tih zaliha”.

    “Stoga, jedan od glavnih fokusa u NATO jeste rad sa odbrambenom industrijom na povećanju proizvodnje”, dodao je on.

    Stoltenberg je rekao da će dodatna municija i oružje pomoći da se održi trenutni nivo podrške Ukrajini, istovremeno osiguravajući da države i dalje imaju na raspolaganju alate za “odvraćanje i odbranu”.

    Prema njegovim rečima, ovo pitanje će biti visoko na dnevnom redu sastanka ministara odbrane Alijanse u oktobru.

    Većina država članica NATO snabdeva Kijev oružjem i municijom otkako je Rusija započela vojnu operaciju krajem februara. Među najizdašnijim donatorima su SAD, Velika Britanija i Poljska.

    Ranije ovog meseca nemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht izjavila je da je iz Berlina Ukrajini već “predata neverovatna količinu iz rezervi Bundesvera”.

    Ona je ipak dodala da su sada „dostigli granicu“ u pogledu onoga što mogu da pruže.

    Najviši ukrajinski zvaničnici, uključujući vršioca dužnosti ambasadora zemlje u Berlinu Andreja Melnika, više puta su kritikovali nemačku vladu zbog njenog neaktivnosti.

    Kijev insistira na tome da Berlin treba da isporuči još više teškog naoružanja, uključujući moderne borbene tenkove.

  • Lajen: Podrška Ukrajini skupa, ali sloboda nema cijenu

    Lajen: Podrška Ukrajini skupa, ali sloboda nema cijenu

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da podrška Ukrajini skupo košta, ali da je sloboda “neprocjenjiva”, komentarišući velike cijene energenata i inflaciju u Evropi.

    Ona je dodala za Rojters da “sankcije EU Rusiji imaju veliki i vidljiv uticaj”.

    Fon der Lajen je treći put od početka rata boravila u Kijevu, a danas se susrela sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

    Ona je istakla da “sloboda, međunarodni mir, demokratija” nemaju cijenu.