VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • Rusi krenuli u eliminaciju glavnog komandanta Ukrajine?

    Rusi krenuli u eliminaciju glavnog komandanta Ukrajine?

    Ruske trupe su prethodne noći napale kafić u oblasti Harkov gde se održavala gozba ukrajinskih oficira u čast imenovanja Aleksandra Sirskog.

    To je rekao koordinator Nikolajevske oblasti Sergej Lebedev za RIA Novosti.

    “Pogođen je kafić u gradu Veliki Burluk na istoku Harkovske oblasti. U to vreme, oficiri iz ovog pravca su se okupili u kafiću da proslave unapređenje generala Sirskog na mesto glavnokomandujućeg”, rekao je on.

    Pored toga, još jedan udar pogodio je skladište nafte ukrajinskih oružanih snaga u Harkovu. Prema rečima Lebedeva, tamo je bilo skladišteno gorivo za ukrajinsku vojnu opremu. Harkovski podzemni radnici su pratili punjenje – tvrde da je udarac zadat u trenutku kada je tamo bila maksimalna količina goriva.

    “Oštećena su i skladišta koja se nalaze pored skladišta nafte i određena količina opreme: cisterne za gorivo, čak i cisterne. Za sada je poznato 11 jedinica oštećene opreme”, rekao je sagovornik agencije.

    On je dodao da je napadnuta jedna od susednih zgrada, u kojoj su bili stacionirani ukrajinski vojnici, uključujući i one iz nacionalnih bataljona, koji su dolazili po gorivo.

    Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski je 8. februara razrešio dužnosti glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog i na njegovo mesto imenovao Sirskog, koji je ranije komandovao kopnenim snagama. Vodeći zapadni mediji obraćaju pažnju na dvosmislenu reputaciju novog vrhovnog komandanta: na njega se gleda kao na bliskog pristalica Zelenskog, ali ga vojnici zaista ne vole zbog velikih gubitaka i dali su mu nadimak Kasapin i general 200.

  • Rusi su ušli

    Rusi su ušli

    Tim ruske pešadije umarširao je u Avdijevku peške, demonstrirajući sve opasnosti brutalne, četvoromesečne bitke za uništeni grad.

    Taj grad se nalazi severozapadno od Donjecka koji je okupirala Rusija u istočnoj Ukrajini, piše Forbs.

    Ukrajinski dron primetio je šest ruskih vojnika koji se približavaju gradu sa severa. Ali jedan dron – ili više njih – napao je Ruse granatama, nanevši im gubitke. Ali tek pre nego što su Rusi stigli do 700 metara od ulice Hruševskog, glavne rute snabdevanja u centar grada Avdijevke, gde je bila stacionirana umorna 110. mehanizovana brigada ukrajinske vojske otkako je Rusija proširila svoj rat protiv Ukrajine pre dve godine.

    Kao što je već poznato, 110. brigadi i njenim susednim jedinicama ponestaje pešadije, municije i vremena, jer ruska vojska sve više vojnika ubacuje u mašinu za mlevenje mesa u Avdijevki.

    Od prvog napada na Avdijevku početkom oktobra, ruska 2. i 41. kombinovana armija pretrpele su razorne gubitke od ukrajinskih mina, artiljerije, dronova, pešadije i mehanizovanih kontranapada.

    Samo u prva dva meseca Rusi su izgubili 13 hiljada vojnika koji su ili poginuli ili teško ranjeni, a stotine borbenih vozila su takođe uništene ili napuštene. Ali ruski gubici su se od tada možda udvostručili.

    Uprkos svemu, Kremlj je zauzimanje ili uništenje Avdijevke učinio svojim glavnim ciljem dok njegova treća godišnja zimska ofanziva u Ukrajini kulminira. Rusi su napredovali nekoliko stotina metara duž nekoliko drugih sektora fronta. Ali severno i južno od Avdijevke, gurali su napred miljama.

  • EU uvezla samo 42,9 milijardi metara kubnih ruskog gasa

    EU uvezla samo 42,9 milijardi metara kubnih ruskog gasa

    EU je prošle godine uvezla je iz Rusije samo 42,9 milijardi metara kubnih gasa, saopštio je portparol Evropske komisije za energetiku Tim Mekfi.

    Mekfi je rekao novinarima da su 2021. dobili 150 milijardi metara kubnih ruskog gasa, u 2022. goidni to je palo na 78,8 milijardi metara kubnih, a za cijelu 2023. to je palo na 42,9 milijardi metara kubnih.

    Od početka ruske specijalne operacije u Ukrajini u februaru 2022. godine, EU je uvela niz mjera usmjerenih na smanjenje potrošnje gasa i ograničavanje upotrebe ruskih energetskih resursa u bloku, uključujući ograničenje cijene gasa, ali je izbjegla potpuno blokiranje isporuke ruskog gasa Evropi.

  • Zelenski imenovao novog načelnika Generalštaba

    Zelenski imenovao novog načelnika Generalštaba

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski imenovao je general-majora Anatolija Bargileviča za novog načelnika Generalštaba, umjesto Sergeja Šaptale.

    On je rekao da je to učinjeno na preporuku novog vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine Oleksandra Sirskog, koji je imenovan juče.

    Zelenski je imenovanje novog načelnika Generalštaba najavio u večernjem video obraćanju

  • Zalužni se povlači

    Zalužni se povlači

    Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni pristao je da postane ambasador Ukrajine u Velikoj Britaniji.

    To je saopštio poslanik Vrhovne rade Jevgenij Ševčenko, prenose RIA novosti.

    Poslednjih dana u ukrajinskim i zapadnim medijima se naširoko raspravlja o glasinama o mogućoj ostavci Zalužnog. Konkretno, rečeno je da je na sastanku 29. januara Zelenski ponudio glavnokomandujućem samo mesto savetnika.

    Iako je, kako je pisao časopis Ekonomist, Zalužnom ponuđeno i mesto sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine, on je to odbio.

    Mediji su kao verovatne naslednike Zalužnog na čelu Oružanih snaga imenovali načelnika Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Kirila Budanova i komandanta Kopnene vojske Aleksandra Sirskog. Obojica su navodno odbili.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, podsetimo, prvi put je u nedelju potvrdio da namerava da smeni glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog. Zelenski je za italijansku televiziju RAI1 rekao da razmatra i smenu drugih visokih zvaničnika.

    “Neophodan je novi početak. Kad govorimo o tome, mislim na smenu jednog broja vodećih državnih zvaničnika, a ne samo smene u vojnoj sferi. Razmišljam o smeni (Zalužnog). To je tačno. To pitanje se tiče čitave rukovodeće grupe koja vodi državu”, rekao je Zelenski odgovarajući na pitanje o nesuglasicama sa Zalužnim.

    Kijev je nedavno, podsetimo, obavestio Belu kuću da je Zelenski odlučio da smeni Zalužnog. Vašington post navodi da SAD nisu podržale odluku Zelenskog, ali se nisu ni protivile, rekavši da je njegovo pravo da donosi takve odluke.

  • Kličko protiv ukrajinskog predsjednika

    Kličko protiv ukrajinskog predsjednika

    Gradonačelnik Kijeva usprotivio se smjeni glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukraine, ističući da se “nada da vlada razume ozbiljnost koraka koje sada preduzima i puni obim svoje odgovornosti”
    Usred brojnih izvještaja o nameri ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da smijeni glavnokomandujućeg Oružanih snaga zemlje, generala Valerija Zalužnog, gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je pozvao “da se stavi tačka na političke intrige i međusobne sukobe”.

    Gradonačelnik Kijeva je izjavio da ukrajinsko društvo “raspravlja i sa nestrpljenjem čeka kako će se situacija riješiti”.

    “Nažalost, danas je trenutak kada politika može da prevlada nad zdravim razumom i interesima države. Taj trenutak ne zavisi od Zalužnog”, napisao je Kličko na Telegramu.

    On je napomenuo da su “u mnogo čemu, zahvaljujući Zalužnom, Ukrajinci zaista vjerovali u svoje Oružane snage, koje danas uživaju najveće povjerenje”.

    U tom smislu, on je istakao da se “nada da vlada shvata ozbiljnost koraka koje sada preduzima i puni obim svoje odgovornosti”, ističući da je u jeku rata “najvažnija borba kapaciteta, kohezije vojske i jedinstva društva”.

    Krajem januara pojedini ukrajinski mediji i zakonodavci izvijestili su o skoroj smjeni visokog vojnog zvaničnika.

    Iako su u početku Kabinet predsednika Ukrajine i Ministarstvo odbrane demantovali te glasine, Zelenski je prošle nedjelje potvrdio da razmišlja o obnavljanju kadrova u cjelokupnom administrativnom aparatu zemlje, uključujući i vojni vrh.

  • Bajden neće podržati pomoć Izraelu bez da se usvoji širi paket koji uključuje i Ukrajinu

    Bajden neće podržati pomoć Izraelu bez da se usvoji širi paket koji uključuje i Ukrajinu

    Američka administracija Joea Bidena rekla je da će staviti veto na samostalni zakon koji podržavaju republikanci u Zastupničkom domu, a koji bi pružio pomoć Izraelu, budući da podupire širi zakon koji pruža pomoć Ukrajini i Izraelu i osigurava nova sredstva za sigurnost granica.
    “Administracija snažno potiče oba doma Kongresa da odbace ovu političku smicalicu i umjesto toga brzo pošalju dvostranački Zakon o dodatnim izdvajanjima za nacionalnu sigurnost u hitnim slučajevima na predsjednikov stol”, stoji u saopćenju Ureda za upravljanje i budžet.

    Dužnosnici iz administracije demokratskog predsjednika mjesecima su radili s demokratima i republikancima iz Senata na zakonskom paketu vrijednom 118 milijardi dolara koji je otkriven u nedjelju, a koji kombinira milijarde dolara hitne pomoći za Ukrajinu, Izrael i partnere u indo-pacifičkoj regiji, s revizijom useljeničke politike SAD-a.

    Račun uključuje 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini, 14,1 milijardu dolara za Izrael u ratu u Gazi i oko 20 milijardi dolara za nove napore na provođenju zakona duž američko-meksičke granice.

    Čelnici Predstavničkog doma republikanaca rekli su nekoliko dana prije njegove objave u nedjelju navečer da će odbaciti dvostranački zakon Senata i umjesto toga glasati o zakonu koji predviđa pomoć samo Izraelu.

    Prijedlog zakona predstavljao je skretanje udesno u pregovorima Senata o graničnim mjerama, ali je konzervativna reakcija bila intenzivna. Ocijenili su prijedlog granične politike nedostatnim, s Donaldom Trumpom na čelu.

    “Ovo je dar demokratima. A ovo je na neki način prebacivanje najgore granice u povijesti na pleća republikanaca. To je stvarno ono što oni žele. Oni to žele za predsjedničke izbore kako bi sada mogli kriviti republikance za najgoru granicu u povijesti”, kazao je Trump.

    Mnogi republikanci u Senatu, čak i oni koji su izrazili podršku pomoći Ukrajini i obrisima promjena granične politike u ponedjeljak su sumnjali da će podržati paket. Navečer je zakazan privatni republikanski sastanak kako bi se o tome raspravljalo.

    Ipak, čelnik većine u Senatu Chuck Schumer krenuo je prema ključnom testnom glasovanju u srijedu.

    “Akcije koje će se ovdje dogoditi u sljedećih nekoliko dana tačka su prekretnice u povijesti. Sigurnost naše nacije i svijeta visi o koncu”, kazao je Schumer.

    Schumer je blisko sarađivao s čelnikom republikanaca u Senatu Mitchom McConnellom na paketu sigurnosnih granica nakon što je republikanac iz Kentuckyja inzistirao na uparivanju kao načinu za dobivanje potpore za pomoć Ukrajini. Demokratski čelnik pozvao je svoje kolege preko puta da “utišaju političku buku” i glasaju za.

    “Godinama, godinama naši republikanski kolege zahtijevaju da popravimo granicu. I cijelo vrijeme su govorili da to treba učiniti putem zakona. Tek nedavno su to promijenili kada se čini da bismo mogli doista donijeti zakonodavstvo,” rekao je Schumer.

  • “Nemate dovoljno vojnika, nešto se mora mijenjati”

    “Nemate dovoljno vojnika, nešto se mora mijenjati”

    Ukrajina treba regrutirati nove vojnike kako bi mogla uspješno odbiti ruske napade. To je u ponedjeljak izjavio brigadni general njemačkog Bundeswehra Christian Freuding.

    “Ukrajina će definitivno morati mobilizirati više vojnika, ako ni zbog čega drugog, a ono da pokrije dosadašnje gubitke”, rekao je general u ponedjeljak medijima grupe Redaktionsnetzwerk Deutschland (RND).

    Ukrajinske trupe također treba obnoviti, jer su neke od njih na već 24 mjeseca. O metodama mobilizacije trenutno se raspravljaju u Ukrajini.

    General Freuding podsjetio je i na navodni razlaz između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i vrhovnog komandanta oružanih snaga Valerija Zalužnog.

    “Ne vidimo iza kulisa, ali naravno pratimo rasprave vojnog i političkog vodstva i, naravno, nadamo se da će Ukrajina održati jedinstvo koje joj je dalo snagu u odbrani tijekom proteklih mjeseci i godina. Raspava je vrhunac demokratske države, ali ne pridonosi njezinoj odbrani”, rekao je brigadni general.

    Ukrajina se odupire ruskoj vojnoj agresiji od 24. februara 2022. godine.

  • Ukrajinci se ukopavaju

    Ukrajinci se ukopavaju

    Ukrajinska vojska ne raspolaže dovoljnim brojem artiljerijskih granata i prinuđena je da ih koristi ekonomično.

    Ruska strana u određenim delovima fronta koristi više i do pet puta više granata.

    Oružane snage Ukrajine su zbog nedostatka ljudi i municije predale inicijativu ruskim snagama, sada se ukopavaju i bore da zadrže položaje, piše “Njujork tajms”.

    Ukrajinska vojska ne raspolaže dovoljnim brojem artiljerijskih granata i prinuđena je da ih koristi ekonomično, a nedostaju joj i komponente za popravku i održavanje oklopnih vozila, piše američki list.

    “Nemamo dovoljno opreme, dovoljno ljudi da krenemo u napad. Zato je sada glavni cilj da zadržimo postojeće položaje”, priznaje potporučnik Oružanih snaga Ukrajine. Ukrajinske artiljerijske jedinice su se požalile da u određenim delovima fronta ruska vojska ispali i do pet puta više granata od ukrajinskih oružanih snaga.

    “Ukrajinske snage, kako bi nadomestile taj nedostatak, koriste dronove kamikaze, ali oni nisu toliko efikasne”, rekao je ukrajinski major Sergej Bets.

    Ukrajinska vojska od četvrtog juna prošle godine neuspešno pokušava da izvede dugo najavljivanu kontraofanzivu koja joj, uprkos velikim gubicima, nije donela nikakvog uspeha na frontu.

  • Gdje su “opasni i glasni” Čelendžeri na Istočnom frontu?

    Gdje su “opasni i glasni” Čelendžeri na Istočnom frontu?

    Ako ste se pitali zašto nema dokaza da ukrajinski tenkovi Čalendžer 2 učestvuju u borbama, intervju sa jednim od članova posade tenka dao je neke odgovore.

    Oni su za Forbs rekli da iz svojih tenkova, sakrivenih pod okriljem drveća na teritoriji pod ukrajinskom kontrolom, otvaraju vatru na rusku teritoriju na udaljenosti od tri kilometra, dok dronovi usmeravaju napade.

    Očigledno, oni to često rade – noću.

    Mete su ruski utvrđeni položaji, ali “još ne vozila“, kaže jedan član posade.

    Tenkovi Čelendžer 2, od kojih se 14 nalazi u ukrajinskoj 82. brigadi, podržavaju pešadiju. Ovo je suprotno od uobičajene doktrine gde pešadija podržava tenkove.

    U tom smislu, Čelendžeri više funkcionišu kao mobilno oružje nego kao pravi tenkovi – brzi napadi su retki i daleko od njih.

    Ekipa objašnjava zašto.

    “Kretanje po terenu je teško“, kaže jedan. “Za naše tlo ovaj tenk (koji ima 71 tonu) je težak“, prenosi Forbs.

    To “naše tle“ je poljoprivredni region Zaporožje na jugu zemlje, gde se 82. brigada prošlog leta uključila u ukrajinsku kontraofanzivu kako bi konsolidovala nove položaje stvorene ukrajinskim napredovanjem oko grada Robotine, 15-ak kilometara južno od nekadašnjeg linija fronta.

    Jedan čelendžer je pogođen ruskom protivtenkovskom raketom dok je u orbiti Robotine usred bela dana krajem avgusta ili početkom septembra. Dok je posada bežala, magacin municije tenka se navodno zapalio, što je izazvalo eksploziju koja je uništila tenk.

    To je jedini verifikovani gubitak Čelendžera u ukrajinskoj službi.

    Drugi su navodno i dalje aktivni, podržavajući ukrajinsku pešadiju koja pokušava da proširi radijus oko Robotina i odbrani grad od ruskih kontranapada. Pucanje sa drveća na ruska utvrđenja udaljena tri kilometra možda zvuči dosadno, ali nije. Stalno im prete ruski projektili, dronovi i artiljerija.

    Ipak, tenkisti 82. brigade kažu da su se navikli, iako se nisu opuštali.

    “Prva misija je uvek najstrašnija“, kaže jedan. “A posle… ljudi mogu da se naviknu na sve.

    Nejasno je da li isto misle i Rusi, koji su meta Čelendžera. Ovi britanski tenkovi su najteži u čitavom ratu i izgledaju impozantno čak i na velikim udaljenostima.

    “Čuli smo njihovu radio komunikaciju koju smo presreli“, kaže jedan član posade.

    “Uočeno je kretanje vozila“, navodno je rekao jedan ruski posmatrač. “Kakvo vozilo?” upitao je drugi. “Ne znam“, odgovori prvi. “Ogroman je i glasan!”