Oznaka: ukrajina

  • “Vagnerovci” će zaustaviti Ukrajince?

    “Vagnerovci” će zaustaviti Ukrajince?

    Britansko ministarstvo objavilo je najnoviji izveštaj svoje vojne obaveštajne službe o situaciji u Ukrajini.

    U njemu su se osvrnuli na novi projekat izgradnje utvrđenih odbrambenih položaja ruske vojske u okupiranoj Luganskoj oblasti.

    Obaveštajni izvori podsećaju da je šef ruske privatne vojne kompanije Vagner Jevgenij Prigožin 19. oktobra saopštio da njegov tim inženjera radi na izgradnji snažno utvrđene “Vagnerove linije” odbrane u Lugansku i izradio mapu koja prikazuje plan projekta.

    “To bi moglo da uspori ukrajinske kontranapade”
    Fotografije prikazuju delove novoizgrađenih protivtenkovskih odbrambenih položaja i sistema rovova jugoistočno od Kremine u Lugansku. Ako su planovi odbrane zaista tako obimni kao što Prigožin tvrdi, verovatno je planirano da reka Siverski Donjec bude uključena u zonu odbrane, navode britanski obaveštajci.

    Odbrambeni projekat sugeriše da Rusija ulaže značajne napore da pripremi odbranu iza sadašnje linije fronta, što će verovatno usporiti ukrajinske kontranapade, procenjuju britanski obaveštajni zvaničnici.

  • Rusi se povlače: Taktika ili ne?

    Rusi se povlače: Taktika ili ne?

    Rusko vojno rukovodstvo povuklo je svoje oficire iz grada Hersona preko reke Dnjepar jer se očekuje napredovanje ukrajinske vojske.

    Rusi se povlače kako bi usporili ukrajinsku kontraofanzivu, a na terenu su ostali novomobilisani neiskusni vojnici, dodaje se u saopštenju.

    Do povlačenja dolazi nakon što je ukrajinska vojska saopštila da su njene snage nastavile kontraofanzivu u oblastima Hersona i Zaporožja.

    Ruske vlasti naredile su juče hitnu evakuaciju stanovništva preko Dnjepra iz Hersona pre nego što ukrajinska vojska uđe u grad. Herson je pod ruskom opsadom od početka invazije u februaru. Glavni je grad istoimenog regiona, jednog od četiri koje je ruski predsednik Vladimir Putin nelegitimno anektirao prošlog meseca.

    Analitički centar Instituta za proučavanje rata ocenjuje i da su ruska granatiranja elektrana strategija koja ima za cilj da osujeti moral ukrajinske ofanzive i prisili vladu u Kijevu da troši dodatne resurse na zaštitu civila i energetske infrastrukture.

    U saopštenju se navodi da je malo verovatno da će taj napor naneti štetu ukrajinskom moralu, ali se ukazuje da će imati značajan ekonomski uticaj.

  • Zaharova: Odluke samita EU potvrdile konfrontacioni karakter politike Brisela

    Zaharova: Odluke samita EU potvrdile konfrontacioni karakter politike Brisela

    Odluke samita Evropske unije potvrdila je konfrontacioni karakter njene politike, izjavila je portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova.
    Prema njenim riječima, optužbe na račun Rusije da granatira civilnu infrastrukturu Ukrajine se mogu smatrati vrhom licemjerja.

    „Evropska unija je izgubila moralno pravo da govori bilo šta o ratnim zločinima, s obzirom na to da je tokom osam godina zatvarala oči na ubistva civila, žena i djece u napadima kijevskog režima na teritorije Donbasa. I sada u evropskom Briselu i dalje nastavljaju da zataškavaju kriminalne akcije Kijeva. Ukrajinsko agresivno ponašanje je nastaje upravo zbog toga što nije kažnjavano. Rusija će nastaviti da pažljivo bilježi i utvrđuje ko su organizatori, izvršioci i saradnici zločina i koji će zasluženo biti kažnjeni“, rekla je Zaharova.

    Prema njenoj procjeni, u EU nema naznaka da su spremni na mirno rješavanje konflikta, jer nastavljaju da investiraju u nastavak sukoba. Dodala je i da su u tu svrhu u EU izdvojili dodatnih 500 miliona evra vojne pomoći Oružanim snagama Ukrajine.

    Što se tiče unutrašnjih problema EU, ona ističe da evropski lideri sa sebe skidaju odgovornost i prebacuju je na druge.

    Zaharova je navela da lideri EU, sa ciljem da nanesu štetu Rusiji, nastavljaju da razgovaraju o mogućnostima korišćenja „zamrznute“ ruske imovine i dodala da se time zanemaruje bilo kakva tržišna ekonomija i poštovanje privatnog vlasništva.

    Ona smatra da EU iz političkih razloga ne poštuje prava stranih investitora i stranih državljana. Kao primjer, ona navodi reakciju EU na diverzije na „Sjevernom toku 1“ i „Sjevernom toku 2“, gdje EU ne ukazuje na potrebu sprovođenja istrage.

    Samit Evropske unije je održan 20-21. oktobra.

  • Pentagon potvrdio telefonski razgovor Austina i Šojgua o ratu u Ukrajini

    Pentagon potvrdio telefonski razgovor Austina i Šojgua o ratu u Ukrajini

    Američko ministartvo odbrane saopštilo je da je ministar odbrane Lloyd J. Austin telefonski razgovarao s ruskim kolegom Sergejom Šojguom u petak.

    Jučerašnji razgovor predstavlja prvi put da su dvojica ministara razgovarali od 13. maja. Američki vojni zvaničnici tvrde da već neko vrijeme Rusi ne odgovaraju na američke napore na uspostavi telefonske komunikacije.

    “Austin je naglasio značaj održavanja linija komunikacije tokom aktuelnog ruskog rata protiv Ukrajine”, izjavio je portparol Pentagona, brigadni general zrakoplovstva Pat Ryder.

    Austin je također razgovarao s ukrajinskim ministrom odbrane Aleksejom Reznikovom “kako bi ponovio nepoljuljanu američku predanost podršci Ukrajini u suprotstavljanju ruskoj agresiji”, kao i podršku međunarodne zajednice budućoj ukrajinskoj odbrani, navodi se u saopćenju američkog ministarstva odbrane, prenosi AP.

  • Američka vojska na ukrajinskoj granici

    Američka vojska na ukrajinskoj granici

    Američka 101. Vazdušno-desantna divizija raspoređena je u Evropi, tačnije u Rumuniji, u blizini granice s Ukrajinom.

    Ovakva odluka donjeta je prvi put u 80 godina, usled sve većih tenzija između Rusije i NATO.

    Jedinica lake pešadije obučena je da se u roku od nekoliko sati rasporedi na bilo koje bojno polje na svetu, spremna za borbu. CBS je posetio zamenika komandanta divizije, generala Džona Lubasa, i pukovnika Edvina Matejdesa, komandanta 2. borbenog tima na svega pet kilometara od rumunske granice sa Ukrajinom.

    Iz američke komande objašnavaju da je pretnja u blizini teritorije NATO-a razlog zbog kojeg je najelitnija vazdušno-jurišna divizija poslata, sa nešto teške opreme. “Spremni smo da branimo svaki centimetar NATO teritorije. Donosimo jedinstvenu sposobnost naše vazdušno-jurišne divizije. Mi smo laka pešadija, ali opet, donosimo mobilnost sa sobom, za naše avione i vazdušne napade”, rekao je Lubas za CBS.

    Dodaje se da je oko 4.700 vojnika iz 101. divizije u Fort Kempbelu iz Kentakija poslato da ojača istočno krilo NATO.

  • Bajden: Cilj je Putin

    Bajden: Cilj je Putin

    Predsjednik SAD Džo Bajden izjavio je da Rusija ne treba da uspije u svojim akcijama tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini.

    Kako je naglasio, velikodušno finansiranje kijevskog režima bi trebalo da se isplati.

    “Potrošili smo mnogo novca na pomoć Ukrajincima. Ali to je nešto mnogo više od Ukrajinaca – radi se o NATO, Zapadnoj Evropi. Radi se o tome da se osigura da Putin ne može ostvariti uspeh“, rekao je Bajden u intervjuu za televiziju “Em-En-Es-Bi-Si“.

    Ranije je američki predsjednik saopštio da namjerava da se kandiduje na sljedećim predsedničkim izborima 2024. godine, ali da još nije doneo zvaničnu odluku po tom pitanju.

    Bela kuća je prošle sedmice saopštila da SAD izdvajaju dodatnih 725 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini, koja do sad premašuje 17,5 milijardi dolara.

  • Hitno naređenje: “Bježite odmah”

    Hitno naređenje: “Bježite odmah”

    Proruske vlasti u okupiranoj ruskoj oblasti Herson, koju je postavila Moskva, naredile su civilima da odmah napuste grad.

    “Zbog zategnute situacije na frontu i povećane opasnosti od masovnog granatiranja grada i pretnje terorističkim napadima, svi civili moraju odmah da napuste grad i pređu na levu stranu reke Dnjepar“, navodi proruski Herson. saopštile su vlasti.

    Ukrajinske snage, podsjetimo, već neko vreme vode kontraofanzivu u tom regionu.

    Po svemu sudeći, njihov cilj je da oslobode glavni grad regiona, koji je ujedno i najmnogoljudniji ukrajinski grad koji su Rusi do sada zauzeli u ratu protiv Ukrajine.

  • Rusi uništili čitav bataljon

    Rusi uništili čitav bataljon

    Ruska vojska uništila je bataljon ukrajinskih trupa koji je bio opremljen makedonskim i slovenačkim tenkovima.

    Reč je o prvom mehanizovanom bataljonu 28. brigade ukrajinske vojske koja je dejstvovala u krivoroškom pravcu.

    Naime, agencija RIA Novosti objavila je na društvenim mrežama snimak tenkova u plamenu koji su ukrajinskoj vojsci stigli iz Severne Makedonije i Slovenije zajedno sa NATO tenkovima T-72.

    Takođe, na snimku se vide i jedinice samohodnih haubica MTLB i borbenih izviđačkih vozila BRDM, takođe u plamenu.

    Podsetimo, Slovenija je Ukrajini dala 28 borbenih tenkova sovjetske proizvodnje, a zauzvrat je od Nemačke dobila vojnu opermu, među kojima i 40 kamiona.

    “Slovenija i Njemačka na taj način podržavaju Ukrajinu”, navela je tada nemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht. Istovremeno, Severna Makedonija je takođe još krajem jula donirala Ukrajini tenkove iako nije precizirano o kom broju je reč.

    Međutim, mediji su potom saopštili da se radi o tenkovima treće genracije, a s obzirom na razvoj tehnologije, ta borbena vozila se smatraju nekonkurentnim i nekompatibilnim.

  • Rusija koristi dronove da smiri teroriste u Kijevu

    Rusija koristi dronove da smiri teroriste u Kijevu

    Stalni predstavnik Rusije u Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja izjavio je danas na sednici Saveta bezbednosti UN da Rusija koristi bespilotne letelice i projektile visoke preciznosti u Ukrajini da smiri, kako je rekao, “teroriste u Kijevu”.

    “Osmogodišnje gorko iskustvo koje imaju stanovnici Donbasa jasno su nam stavili do znanja šta kijevski režim može da uradi, tako da je doneta odluka da se utiša militantni žar bezobzirnih terorista iz Kijeva. Veliki broj preciznih projektila i dronova napravljenih u Rusiji pogodili su pozamašan broj vojnih i infrastrukturnih objekata, što slabi kapacitet i potencijal režima Zelenskog”, rekao je Nebenzja, preneo je TAS S.

    On je rekao da Rusija “još čeka spisak žrtava iz Buče”.

    “Ponavljam da, uprkos svim podsetnicima, i dalje nismo dobili listu žrtava nameštaljke koju je Ukrajina sprovela u Buči u aprilu. To još jednom potvrđuje da kijevske vlasti nemaju ništa da podele kako bi dokazale njihove optužbe i navode”, dodao je Nebenzja.

  • EU odobrila 18 milijardi evra pomoći Ukrajini

    EU odobrila 18 milijardi evra pomoći Ukrajini

    Lideri EU danas su odobrili plan da se Ukrajini u narednoj godini obezbijedi 18 milijardi evra finansijske podrške.

    hemofram
    Prema planu usvojenom na samitu lidera EU u Briselu, evropski blok će mjesečno davati Ukrajini isti iznos kao i SAD.

    “Ukrajina je saopštila da im je potrebno između tri i četiri milijarde evra mjesečno da bi imali dovoljno resursa za osnovne potrebe”, rekla je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

    Prema njenim riječima, taj iznos jednak je američkom uz dodatni novac iz međunarodnih finansijskih institucija.

    Fon der Lajenova je naglasila da je veoma važno da Ukrajina ima predvidiv i stabilan priliv prihoda. Ona je istakla da EU teži da obezbijedi oko 1,5 milijardi evra mjesečno, napominjući da bi taj iznos trebao biti “stabilan i pouzdan”.

    U saopštenju nakon samita, lideri EU potvrdili su da će biti uz Ukrajinu koliko to bude potrebno sa neprestanom, političkom, vojnom i ekonomskom podrškom.