Oznaka: ukrajina

  • Teheran: “Ukrajina mora da odgovori”

    Teheran: “Ukrajina mora da odgovori”

    Teheran poziva Kijev da održe zajednički sastanak eksperata kako bi ispitali izveštaje o tome da su iranski dronovi učestvovali u ratu u Ukrajini.

    “Emotivna izražavanja i bezosnovane optužbe ne pomažu rešavanju ukrajinske krize. Umesto što iznose neosnovane pritužbe Iranu, vlasti Ukrajine moraju da odgovore na naš konstruktivan predlog da se održi bilateralni ekspertski sastanak kako bi se ispitao dokument u kojem se tvrdi da su se iranski dronovi koristili u Ukrajini”, izjavio je danas portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Naser Kanani, preneo je TASS. Ukrajina i zapadne zemlje prethodnih nedelja optužuju Rusiju da u napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu koristi iranske dronove kamikaze, što Moskva i Teheran odbacuju.

  • Isključeno Zaporožje, oštećeni vodovi u napadu

    Isključeno Zaporožje, oštećeni vodovi u napadu

    Ukrajinska nuklearna elektrana Zaporožje isključena je iz električne mreže nakon što je rusko granatiranje oštetilo preostale visokonaponske vodove, ostavljajuči u upotrebi samo dizel generatore, saopštila je u danas ukrajinska državna nuklearna kompanija Energoatom.

    Ukrajinski nuklearni operater saopštio je da elektrana ima zaliha goriva kojima pokreće generatore za još 15 dana.

    Blok 5 i 6 postrojenja, koje je od marta pod ruskom kontrolom, se prebacuju u hladno stanje, navodi se u saopštenju.

  • Postignut dogovor: Rusija se vraća

    Postignut dogovor: Rusija se vraća

    Rusija će nastaviti svoje učešće u crnomorskom sporazumu o žitu, nakon što je dobila potrebne garancije Ukrajine.

    To je saopštilo rusko ministarstvo odbrane.

    “Ukrajina je dala potrebne pismene garancije da neće koristiti koridor za žitarice u Crnom moru za borbena dejstva protiv Rusije, a one su dobijene uz posredovanje Turske i UN”, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane, prenosi RIA Novosti.

    Ministarstvo je navelo u saopštenju da “Rusija smatra da su garancije koje su u ovom trenutku primljene dovoljne i nastavlja sa primenom sporazuma“.

    Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je juče turskom predsedniku Redžepu Tajipu Erdoganu da je ponovno pristupanje Rusije sporazumu o žitu moguće nakon istrage o napadu na Sevastopolj i bezbednosnih garancija Ukrajine, saopštila je pres služba Kremlja posle telefonskog razgovora dvojice lidera.

    Rusija je u subotu saopštila da obustavlja učešće u sporazumu o žitu nakon napada u Sevastopolju na ratne brodove Crnomorske flote i na trgovačka plovila koja su angažovana za obezbeđenje žitnog koridora.

    Dogovor koji su postigli Ukrajina i Rusija 22. jula u Istanbulu, uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske, rezultirao je izvozom nekoliko miliona tona prehrambenih proizvoda iz crnomorskih luka u Ukrajini.

  • Putin potvrdio: Nastavak moguć – pod jednim uslovom

    Putin potvrdio: Nastavak moguć – pod jednim uslovom

    Ponovno pristupanje Rusije sporazumu o žitu je moguće nakon istrage o napadu na Sevastopolj i bezbednosnih garancija Ukrajine.

    To je ruski predsednik Vladimir Putin rekao turskom predsedniku Redžepu Tajipu Erdoganu, saopštila je pres služba Kremlja posle telefonskog razgovora dvojice lidera.

    “Neophodno je sprovesti detaljnu istragu okolnosti pokušaja udara na infrastrukturu i brodove Crnomorske flote u Sevastopolju kao i dobijanja stvarnih garancija od Kijeva o striktnom pridržavanju Istanbulskih sporazuma, posebno nekorišćenju humanitarnog koridora u vojne svrhe. Tek nakon toga bilo bi moguće razmotriti nastavak aktivnosti u okviru Crnomorske inicijative“, navodi se u saopštenju Kremlja, prenosi TASS.

    Predsednik Rusije podsetio je i da nije ispunjen drugi deo paketa sporazuma prema kojem je trebalo da se deblokira izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda i đubriva na svetska tržišta.

    Erdogan je Putinu preneo da Turska nastavlja da preduzima neophodne korake za rešavanje problema u vezi sa sprovođenjem sporazuma o žitu.

    Rusija je u subotu saopštila da obustavlja učešće u sporazumu o žitu nakon napada u Sevastopolju na ratne brodove Crnomorske flote i na trgovačka plovila koja su angažovana za obezbeđenje žitnog koridora.

    Dogovor koji su postigli Ukrajina i Rusija 22. jula u Istanbulu, uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske, rezultirao je izvozom nekoliko miliona tona prehrambenih proizvoda iz crnomorskih luka u Ukrajini.

  • Britanija je angažovala stručnjake za sajber bezbjednost da zaštite Ukrajinu

    Britanija je angažovala stručnjake za sajber bezbjednost da zaštite Ukrajinu

    Britanija je angažovala stručnjake za sajber bezbednost da zaštite Ukrajinu od ruskih hakera, piše londonski Tajms.

    Od februara sajber stručnjaci rade na daljinu u okviru programa britanske vlade vrednog 6,35 miliona funti, odnosno 7,38 miliona evra.

    Čim su ruske snage prešle ukrajinsku granicu 24. februara, u roku od 35 minuta tim stručnjaka za sajber prostor krenuo je na posao da zaštiti ukrajinska ministarstva od očekivanih napada. Program sajber pomoći Ukrajini vodi Ministarstvo spoljnih poslova uz pomoć Nacionalnog centra za sajber bezbednost (NCSC), navodi Tajms.

    Britanski ministar spoljnih poslova Džejms Kleverli obećao je da će nastaviti da pruža IT podršku ukrajinskim snagama. “Zajedno ćemo obezbediti da Kremlj bude poražen u svim sferama: na kopnu, u vazduhu i u sajber prostoru”, istakao je ministar Kleverli. Ruski napad na Ukrajinu nije ograničen samo na kopnenu invaziju, upozorava britanski ministar, Moskva uporno pokušava da izvrši invaziju na ukrajinski sajber prostor, ugrožavajući kritične informacije, usluge i infrastrukturu.

    .

    Kineski napadi
    Britanci su, između ostalog, otkrili da su ruski hakeri čitali mejlove o tome kako će članice NATO-a odgovoriti na invaziju, jer su u jednom trenutku probili sajber odbranu jedne od zemalja EU. Ruski agenti su osumnjičeni da su se infiltrirali u ključna ukrajinska ministarstva i ubacili USB uređaje u računare. Osim Rusa, Ukrajina je izložena sajber napadima kineskih, iranskih i beloruskih hakera, navodi Tajms. Kina je optužena za ekonomsku špijunažu kako bi pomogla svojim kompanijama da se zaposle u posleratnoj obnovi.

    Ruski pokušaji da destabilizuju Ukrajinu hakerskim napadima uobičajeni su od aneksije Krima 2014. Taj rat se, između ostalog, sastojao od sajber napada na elektroenergetsku mrežu i napada na kompjuterske sisteme kijevskog metroa i aerodroma u Odesi. Uoči invazije na Ukrajinu pojačala se aktivnost ruskih hakera. Između ostalog, napali su ukrajinske telekomunikacione mreže kako bi onemogućili rad nadzornih kamera i mobilnih telefona. Jednom su promenili titlove tokom govora predsednika Vladimira Zelenskog.

    Britanski timovi za sajber bezbednost odgovorili su na napade na 30 ukrajinskih vladinih organa, piše londonski Tajms. Smatra se da i druge zemlje EU, uključujući Nemačku i Estoniju, pružaju podršku sajber odbrani.

    Elitna Turla
    Sve tri ruske obaveštajne agencije su uključene u sajber operacije u Ukrajini, ali najsofisticiraniji hakeri pripadaju grupi Turla. Osnovana 90-ih, najtajnovitija je i najteže ju je otkriti, piše Tajms. Svoje napade izvodi sa hirurškom preciznošću, rezervisano za istaknute mete. Operaciju Turla otkrili su britanski timovi za sajber bezbednost na dve lokacije u Ukrajini nakon tehničke greške ruskih hakera. Turla je povezan sa FSB-om, jednom od tri glavne ruske obaveštajne agencije. SVR i GRU se takođe bave hakovanjem u Ukrajini.

    Veruje se da GRU stoji iza većine sajber napada na Ukrajinu. Zapadni zvaničnici veruju da SVR stoji iza napada na zemlju EU koja je dozvolila ruskim agentima da čitaju mejlove o odgovoru NATO-a na invaziju

  • Ukrajina ne može da se odbrani?

    Ukrajina ne može da se odbrani?

    Ukrajinsko Vazduhoplovstvo saopštilo je danas da trenutno nema efikasnu odbranu od balističkih projektila koje Iran planira da pošalje Rusiji.

    Jurij Ihnat, portparol ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva, rekao je da je domet iranskih balističkih raketa koje navodno stižu u Rusiju 300 do 700 kilometara, što bi Rusiji omogućilo da pogađa ciljeve bilo gde u Ukrajini.

    “Velika je verovatnoća da će rakete biti isporučene severno od ukrajinske granice, odakle mogu da budu lansirane preko cele teritorije Ukrajine”, rekao je Ihnat danas na konferenciji za novinare održanoj u Kijevu. Ranije danas, CNN je objavio da se Iran sprema da Rusiji pošalje dodatnih 1.000 komada oružja, uključujući balističke rakete zemlja-zemlja i dronove kamikaze.

    Na pitanje da li su oružane snage Ukrajine spremne da se brane od ovakvih tipova iranskih projektila, Ihnat je rekao da će Ukrajina “preduzeti sve zaštitne mere koje može protiv takvih projektila”. Međutim, on je upozorio da trenutno nemaju efikasnu odbranu od takvih projektila.

    “Teoretski ih je moguće oboriti, ali je veoma teško uraditi sa onim što trenutno imamo na raspolaganju“, dodao je on.

    “Imamo protivvazdušnu odbranu, a ne protivraketnu odbranu“, rekao je Ihnat i dodao da Ukrajina veruje da Rusiji ponestaje sopstvenih raketa Iskander-M, što je primorava da se okrene Iranu. “Očigledno, ove rakete im dolaze da zamene iskandere, kojih im ponestaje”, rekao je portparol.

    Mihajlo Podoljak, savetnik ukrajinskog predsednika Zelenskog, nazvao je Teheran “učesnikom u agresiji”.

    “Iran šalje rakete u Rusku Federaciju i zna da će Rusi njima napasti naše gradove. Oni obučavaju Ruse da koriste dronove znajući da će njima napasti ukrajinski energetski sektor i izazvati novi talas izbeglica prema evropskim Sindikat”, objavio je Podoljak na Tviteru.

  • Volodin: Ukrajina mora prestati koristiti koridor žita za terorističke napade

    Volodin: Ukrajina mora prestati koristiti koridor žita za terorističke napade

    ​Dogovor o žitu s Ukrajinom ne može se oživjeti sve dok se taj humanitarni koridor koristi za “terorističke napade” na ruske brodove, rekao je u utorak visoki ruski zastupnik, Vjačeslav Volodin.

    “Korištenje sigurnosnog koridora za terorističke napade na brodove ruske Crnomorske flote je neprihvatljivo. Ne može biti dogovora o žitu pod prethodnim uslovima”, rekao je na Telegramu Vjačeslav Volodin, predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta, Državne dume.

    Turska, UN, Rusija i Ukrajina potpisale su 22. jula u Istanbulu sporazum o nastavku izvoza žitarica iz tri ukrajinske crnomorske luke, koji je bio obustavljen nakon početka rusko-ukrajinske kize u februaru.

    Prošle subote Rusija je suspendovala svoje učestvovanje u sporazumu nakon napada na njenu crnomorsku flotu.

    Volodin je rekao da je Moskva dala Kijevu “priliku za izvoz žitarica u najpotrebnije zemlje Afrike i Azije”.

    Međutim, te zemlje nisu imale više od 4 odsto ukupnog izvoza, a većina je otišla u bogate zemlje EU, dodao je ruski zastupnik.

    Ruski premijer Mihail Mišustin rekao je u utorak da će Moskva nastaviti učestvovati u naporima za oživljavanje sporazuma o žitu, prenosi “Anadolija”.

  • Putin: Nastavak sporazuma o žitu poslije istrage i garancija

    Putin: Nastavak sporazuma o žitu poslije istrage i garancija

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoanu da je ponovno pristupanje Rusije sporazumu o žitu moguće nakon istrage o napadu na Sevastopolj i bezbjednosnih garancija Ukrajine, saopštila je danas pres služba Kremlja poslije telefonskog razgovora dvojice lidera.

    “Neophodno je sprovesti detaljnu istragu okolnosti pokušaja udara na infrastrukturu i brodove Crnomorske flote u Sevastopolju kao i dobijanja stvarnih garancija od Kijeva o striktnom pridržavanju Istanbulskih sporazuma, posebno nekorišćenju humanitarnog koridora u vojne svrhe. Tek nakon toga bilo bi moguće razmotriti nastavak aktivnosti u okviru Crnomorske inicijative”, navodi se u saopštenju Kremlja, prenosi TAS S.

    Predsjednik Rusije podsjetio je i da nije ispunjen drugi dio paketa sporazuma prema kojem je trebalo da se deblokira izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda i đubriva na svjetska tržišta.

    Erdoan je Putinu prenio da Turska nastavlja da preduzima neophodne korake za rješavanje problema u vezi sa sprovođenjem sporazuma o žitu.

    Rusija je u subotu saopštila da obustavlja učešće u sporazumu o žitu nakon napada u Sevastopolju na ratne brodove Crnomorske flote i na trgovačka plovila koja su angažovana za obezbjeđenje žitnog koridora.

    Dogovor koji su postigli Ukrajina i Rusija 22. jula u Istanbulu, uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske, rezultirao je izvozom nekoliko miliona tona prehrambenih proizvoda iz crnomorskih luka u Ukrajini.

  • Makron: Francuska će pomoći Ukrajini da prebrodi zimu

    Makron: Francuska će pomoći Ukrajini da prebrodi zimu

    ​Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je nakon telefonskog razgovora sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim da će Francuska pomoći Ukrajini da prebrodi zimu, kao i u popravljanju energetske i vodovodne infrastrukture oštećene ruskim udarima.

    Francuska je takođe najavila da će učestvovati u jačanju ukrajinske protivvazdušne odbrane, prenosi Rojters.

    Makron i Zelenski su se složili da održe međunarodnu konferenciju u Parizu 13. decembra kako bi se pomoglo ukrajinskim civilima tokom zime.

    Francuski lider naglasio je da će cilj bilateralne konferencije zakazane za 12. decembar još veća podrška francuskih kompanija Ukrajini.

  • Bajden se povlači?

    Bajden se povlači?

    Sjedinjene Američke Države ne žele sukob sa Rusijom i htele bi da se situacija u Ukrajini reši putem pregovora.

    To je izjavio koordinator za strateške komunikacije u američkom Savetu za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi.

    “Predsednikovi ciljevi bili su jasni od samog početka… Mi ne želimo sukob sa Rusijom. To je pod jedan”, rekao je Kirbi na brifingu.

    Kao ostale zadatke naveo je jačanje istočnog krila NATO-a i pomoć Ukrajini kako bi pregovorima o rešavanju sukoba pristupila sa najpovoljnije pozicije.

    “Kako bi bili uspešni na bojnom polju kada ovaj rat dođe do pregovaračkog rešenja. Predsednik je veoma zainteresovan da do toga dođe”, konstatovao je Kirbi.

    On je ponovio da SAD ne teže smeni vlasti u Rusiji.

    “Ruski narod ima pravo da određuje ko ga vodi”, dodao je portparol.