Oznaka: ukrajina

  • Zelenski: Nisam zalupio vrata mirovnim pregovorima sa Rusijom

    Zelenski: Nisam zalupio vrata mirovnim pregovorima sa Rusijom

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da nije “zalupio vrata” potencijalnim mirovnim pregovorima sa Ruskom Federacijom.

    “Nisam zalupio vrata. Rekao sam da ćemo biti spremni da razgovaramo sa Rusijom – ali sa drugom Rusijom. Onom koja je zaista spremna za mir. Onom koja je spremna da prizna da su okupatori… Ali samo ako vrate sve. Zemlju, prava, slobodu, novac. I što je najvažnije, pravdu”, rekao je Zelenski u intervjuu za CNN koji je objavljen juče.

    Dodaje da za sada, osim ultimatuma, nije čuo ništa drugo od aktuelnog predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.

    “I do sada nisam čuo da su spremni da prihvate uslove Ukrajine – ni od Putina ni od bilo koga drugog ruskog zvaničnika”, naveo je Zelenski.

  • Rusi priznali: Povlače se

    Rusi priznali: Povlače se

    Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je u svom najnovijem izveštaju da Ukrajina ima inicijativu na frontu.

    Kako navode, Ukrajina je na putu da ostvari ogromnu pobedu u Hersonskoj oblasti.

    Osim toga, ukrajinsko oslobođenje Hersona neće biti poslednja pobeda Ukrajine u ratu, prema oceni Instituta za ratne studije.

    Analitičari ISW-a predviđaju da će se borbe nastaviti ne samo na jugu već i oko grada Bahmuta u istočnoj Donjeckoj oblasti, jedinog mesta gde ruske snage još uvek pokušavaju da napadnu i zauzmu teritoriju.

    Što se tiče severne oblasti Luganska, ukrajinske snage nastavljaju da tamo izvode kontranapad, saopštio je ISW.

    Rusija je juče, potvrdila da se njene snage povlače iz Hersonske oblasti, a ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da je Ukrajina oslobodila čak 41 naselje.

  • Počelo povlačenje ruskih snaga iz Hersona

    Počelo povlačenje ruskih snaga iz Hersona

    Rusko ministarstvo odbrane danas je i zvanično objavilo da je krenulo povlačenje ruskih snaga iz Hersona, na drugu obalu reke Dnjepra.

    Portparol ruskog ministarstva obrane, general Igor Konašenkov, je na dnevnom brifingu za novinare kratko spomenuo da je povlačenje u toku, iako nije iskoristio reč povlačenje nego “manevar”, preneo je portal Index.hr.”Ruske snage manevrišu prema ranije pripremljenim pozicijama na levoj obali reke Dnjepar u skladu sa odobrenim planom, a u smeru Mikolajiv-Krivij Rih”, rekao je Konašenkov, govoreći o području nedaleko od grada Hersona.

    Konašenkov nije objavio nikakve dodatne detalje, a nije ni pokazao snimke ili fotografije novog “manevra” ruskih snaga.

    Podsetimo, nakon niza najava da će bitka za Herson biti odlučujuća jer bi njen ishod mogao da odluči o daljem toku rata, objavljene su one koje govore o tome da je ruski predsednik već počeo da priprema javnost na poraz u tom regionu.

    Ruski nezavisni portal Meduza tvrdi da je došau posed dokumenatra u kojima je tačno navedeno šta i kako mediji treba da objavljuju, kako bi se vest o povlačenju što bolje primila.

    Nekoliko sati kasnije stigla je i vest da je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Šojgu, na predlog glavnokomandujućeg ruskim snagama u Ukrajini, doneo odluku da se ruska vojska povuče iz Hersona.

    To su podržali i Jevgenij Prigožin, osnivač gupe plaćenika Vagner, ali i čečenski lider Ramzan Kadirov.

  • SAD neće dati Ukrajini svoje najnaprednije oružje, boje se da ne napadnu Rusiju

    SAD neće dati Ukrajini svoje najnaprednije oružje, boje se da ne napadnu Rusiju

    SAD neće Ukrajini isporučiti napredne dronove Grey Eagle MQ-1C, jer, kako je navedeno, Bidenova administracija je zabrinuta da bi isporuka ovog oružja mogla eskalirati rat, jer bi Ukrajina imala mogućnost gađanja ciljeva u Rusiji.

    S obzirom da su SAD ranije dostavile Ukrajini nekoliko sistema oružja kao što su HIMARS i Harpoon protubrodske rakete, koje bi teoretski mogle doseći ruski zračni prostor i nacionalne vode, ova odluka Bijele kuće neugodno je iznenadila ukrajinske zvaničnike.

    Kako je za Wall Street Journal rekao neimenovani zvaničnik Bidenove administracije, izdržljivost američkog drona MQ-1C od 25 sati uvelike nadmašuje bilo koju od moskovskih bespilotnih letjelica i realno je napravljena za globalne misije.

    “Ustupanje ovog sistema Ukrajini apsolutno bi podiglo temperaturu između SAD-a i Rusije, iako Iran nastavlja isporučivati bespilotne letjelice za jednosmjerni napad (OWA) ruskim snagama”, rekao je zvaničnik.

    Zanimljivo je da se o ovim dronovima i mogućnosti njihovog slanja Ukrajini pričalo od marta i sve je bilo uredu i niko nije spominjao opasnost. Međutim, sada je došlo do izmjene i revizije prethodnog plana.

    Cijena jednog drona MQ-1C je oko 10 miliona dolara.

  • Rusi ostali bez tenkova?

    Rusi ostali bez tenkova?

    Ukrajinski predsednik Zelenski rekao je da procena Pentagona, da je Rusija izgubila oko 50 odsto svojih tenkova u Ukrajini, “manje-više odgovara stvarnosti”.

    Zelenski je naveo da je Rusija pretrpela “neverovatne” gubitke i vojnog osoblja i opreme u ratu protiv Ukrajine.Kolin Kal iz Pentagona je u utorak rekao novinarima da će Rusija “iz rata protiv Ukrajine izaći slabija nego što je ušla u njega”, dodajući da je “verovatno izgubila polovinu svih glavnih borbenih tenkova koje ima“. Kal je dodao da je “više od 80 odsto kopnenih snaga ruske vojske zaglavljeno u Ukrajini” i da je Rusija “ispraznila većinu svojih zaliha precizno navođenih raketa” u Ukrajini.

    Na pitanje novinara CNN-a da li procene Pentagona odgovaraju informacijama sa terena u Ukrajini, Zelenski je rekao: “Mislim da manje-više odgovaraju stvarnosti. Iako, da budem iskren, niko ne zna tačne brojke, posebno u pogledu broja mrtvih ruskih vojnika”.

    Zelenski je procenio da je Rusija pretrpela oko 10 puta više gubitaka od Ukrajine, dodajući da, iako ne može da navede tačne brojke, postoji “značajna razlika” između ruskih i ukrajinskih gubitaka. On je rekao da Ukrajina ne želi da koristi svoju vojsku kao topovsko meso, dodajući da je to još jedan razlog zašto gubici Ukrajine nisu toliki kao ruski.

    “Kad god tražimo od naših partnera da nam pošalju artiljeriju ili oklopna vozila, ne radi se samo o oružju, već pre svega o zaštiti našeg vojnog osoblja”, rekao je Zelenski. Ukrajinski lider kaže da je artiljerija koju su u Ukrajinu poslale SAD i Evropa igrala značajnu ulogu u porazu ruske vojne ofanzive.

    “Zaustavili smo ih i deokupirali veliki deo naše teritorije. U tome su mnogo pomogle artiljerija i nove tehnologije koje smo dobili od saveznika“, rekao je Zelenski.

  • SAD: I Rusija i Ukrajina izgubile više od 100.000 vojnika

    SAD: I Rusija i Ukrajina izgubile više od 100.000 vojnika

    Više od 100. 000 ruskih vojnika poginulo je od početka rata u Ukrajini, a slične gubitke su doživjele i snage pod kontrolom Kijeva, saopštio je predsjednik Združenog generalštaba vojske SAD general Mark Milej.

    Dodao je da je prema podacima Pentagona u Ukrajini poginulo i oko 40.000 civila, prenosi Rojters.

    Rojters nije mogao nezavisno da potvrdi ove navode.

    Uprkos velikom broju žrtava, američki zvaničnik kaže da Moskva nije bila u stanju da postigne svoje ciljeve u Ukrajini i da se postavilja pitanje koliko dugo će Rusija biti u stanju da održi invaziju koja je desetkovala i veći deo njenih mehanizovanih kopnenih snaga.

    Upitan o izgledima za diplomatsko rješenje u Ukrajini, Milej je rekao da je rano odbijanje pregovora u Prvom svjetskom ratu pogoršalo ljudsku patnju i prouzrokovalo milione žrtava.

    “Dakle, kada postoji prilika za pregovore, kada se može postići mir… iskoristite trenutak”, rekao je Milej tokom svog govora na pozornici Ekonomskog kluba Njujorka, američke neprofitne i nestranačke organizacije posvećene diskusiji o društvenim, ekonomskim i političkim pitanjima.

    Milej je rekao i da svi pokazatelji ukazuju da Rusija nastavlja sa svojim povlačenjem iz Hersona.

    “Neće im trebati dan ili dva, trebaće im dani, a možda čak i nedjelje da povuku snage južno od rijeke Dnjepar”, rekao je Milej, prenosi britanska agencija.

  • Oglasio se Kadirov

    Oglasio se Kadirov

    Viši savetnik ukrajinskog predsednika Mihajlo Podoljak rekao je da je rano govoriti o povlačenju ruskih trupa iz grada Hersona na jugu Ukrajine.

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu naredio je svojim trupama da se povuku sa zapadne obale reke Dnjepar pred ukrajinskim napadima u blizini Hersona.

    Jevgenij Prigožin, šef Vagnera, prokomentarisao je odluku o napuštanju Hersona.

    “Ratove se ne dobijaju na ovaj način. Sada je važno ne potonuti i ne podleći paranoji. Moramo da izvučemo zaključke i da se pobrinemo da se greške ne ponove”, prokomentarisao je on.

    Oglasio se i čečenski lider Ramzan Kadirov.

    “Posle procene pluseva i minusa, general Surovikin je doneo tešku i dobru odluku. Od početka smo znali da će Herson biti teška bitka”, rekao je Kadirov.

  • “Ne vidimo da Rusi odlaze”

    “Ne vidimo da Rusi odlaze”

    Zvanični Kijev je danas saopštio da u ovoj fazi ne vidi “nikakav znak” povlačenja ruskih snaga iz Hersona, najvećeg grada koji su Rusi zauzeli od početka sukoba i koji je bio meta višenedeljne kontraofanzive ukrajinske vojske.

    “Ne vidimo znakove da Rusija napušta Herson bez borbe. Deo ruskih trupa ostao je u gradu”, rekao je savetnik predsednika Ukrajine Mihajlo Podoljak, kritikujući “televizijske izjave lansirane” iz Moskve.

  • “Ratovi se ne dobijaju ovako”

    “Ratovi se ne dobijaju ovako”

    Jevgenij Prigožin, šef Vagnera, prokomentarisao je odluku da napusti Herson.

    “Ratovi se ne dobijaju na ovaj način. Sada je važno ne potonuti i ne podleći paranoji. Moramo da izvučemo zaključke i da se pobrinemo da se greške ne ponove”, prokomentarisao je on.

    Govorio je i čečenski lider Ramzan Kadirov.

    “Posle procene pluseva i minusa, general Surovikin je doneo tešku i dobru odluku. Od početka smo znali da će Herson biti teška bitka”, rekao je Kadirov.

  • Očekuje se privredni pad Ukrajine za 39 odsto

    Očekuje se privredni pad Ukrajine za 39 odsto

    Ukrajinski ministar ekonomije Julija Sviridenko izjavila je danas da će pad bruto domaćeg proizvoda njene zemlje iznosti 39 odsto, a ne ranije očekivanih 35 odsto, zbog razaranja infrastrukture koje je izvršila Rusija u prethodnim sedmicama.

    Ona je rekla novinarima da je Vlada preduzela korake za smanjenje vrhovnog organa izvršne vlasti i da to podrazumijeva smanjenje broja zaposlenih, kao i da će biti izvršena privatizacija državnih preduzeća.

    Sviridenkova, koja je i prvi potpredsjednik Vlade, rekla je da Ukrajina traži jednogodišnje produženje suspenzije američkih carina na čelik da bi se pomoglo ukrajinskim željezarama, koje su teško pogođene ruskim raketnim napadima.

    Ona je izjavila da je danas razgovarala u Vašingtonu o ovoj temi sa američkim predstavnikom za trgovinu Ketrin Taj.