Oznaka: ukrajina

  • Očajnički apel: “Iselite se iz zemlje da uštedimo struju”

    Očajnički apel: “Iselite se iz zemlje da uštedimo struju”

    Građani bi trebalo da razmotre napuštanje zemlje kako bi smanjili potražnju za električnom energijom u državi.

    To je izjavio šef najveće ukrajinske privatne energetske kompanije “DTEK” Maksim Timčenko

    “Ako građani mogu da pronađu alternativno mesto za boravak još tri ili četiri meseca, to može biti od velike pomoći sistemu”, rekao je Timčenko za “Bi-Bi-Si”.

    Ruski napadi oštetili su skoro polovinu ukrajinskog energetskog sistema, a milioni ljudi su bez struje

    “Oštećeni energetski sistem i dalje nije u stanju da proizvede dovoljno električne energije da zadovolji trenutne potrebe, tako da svaki način smanjenja potrošnje, uključujući i napuštanje zemlje, treba posmatrati kao pomoć Ukrajini da pobedi u ratu protiv Rusije””, objasnio je Timčenko.

    On je dodao i da energetski sistem postaje manje pouzdan sa svakim ruskim napadom, a smanjenje potrošnje električne energije je ključ za njegovo održavanje.

    “Ako trošite manje, onda će bolnice koje neguju povređene vojnike imati zagarantovano snabdevanje strujom. Kad tako posmatramo, manjim trošenjem struje ili odlaskom građani doprinose i drugim ljudima””, izjavio je Timčenko za britanski javni servis.

    Napadi Rusije na ukrajinsku infrastrukturu pojačani su nakon ukrajinske kontraofanzive u oblasti Harkova i ponovnog ulaska u Herson.

  • Krim… Do kraja godine

    Krim… Do kraja godine

    Ukrajina bi mogla da zauzme ruski Krim do kraja ove godine, rekao je zamenik ministra odbrane zemlje Vladimir Gavrilov.

    U intervjuu za Saj njuz u subotu, Gavrilov je izjavio da bi ono što je poznato kao “crni labud” – ili iznenadni i neočekivani događaj – moglo da donese pobedu Kijeva.

    “Mislim da se Rusija može suočiti sa crnim labudom u svojoj zemlji, unutar Rusije, i to može doprineti [našem] uspehu sa Krimom”, rekao je on, dodajući da postoji “i vojna opcija sa nekom vrstom kombinacije snaga , resurse i još nešto.”

    “Možemo zakoračiti na Krim, na primer, do kraja decembra. Moguće? Moguće. Ne isključujući da može biti tako”, dodao je Gavrilov.

    Na pitanje kakva bi se vrsta događaja crnog labuda mogla desiti u narednim mesecima, Gavrilov je sugerisao da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da “nestane, na primer, iz nekog razloga, fizičkog i političkog”, ili da bi ruska javnost mogla da postane “razočarana” stanjem na ratištu.

    Ponavljajući prethodnu izjavu ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, Gavrilov je rekao da će Kijev nastaviti pregovore sa Rusijom “tek kada budu spremni da napuste naše teritorije”.

    Izražavajući optimizam u pogledu šansi Ukrajine, Gavrilov je izjavio: “Osećam da će do kraja proleća ovaj rat biti gotov.”

    Krim se odvojio od Ukrajine i glasao za pridruživanje Rusiji ubrzo nakon puča u Kijevu 2014. godine. U julu je bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev rekao da će se odbijanje “Ukrajine ili bilo koje države NATO-a” da Krim smatra delom Rusije smatrati pretnjom.

    Početkom oktobra, Donjecka i Luganska narodna republika, kao i bivše ukrajinske oblasti Zaporožje i Herson, zvanično su postale deo Rusije nakon referenduma na kojima je većina lokalnog stanovništva glasala za pridruživanje.

    Prošle nedelje, ruske trupe su se povukle iz Hersona, zbog zabrinutosti da bi ukrajinske snage mogle da unište obližnju branu hidroelektrane, izazivajući tako poplave koje bi mogle da izazovu smrt vojnika i civila.

    Putin je krajem septembra rekao da će Moskva braniti nove teritorije “punom snagom i svim sredstvima koja su nam na raspolaganju”.

  • Sunak Zelenskom u Kijevu obećao snažnu podršku Britanije

    Sunak Zelenskom u Kijevu obećao snažnu podršku Britanije

    Britanski premijer Riši Sunak danas je prvi put posjetio Kijev, obećavši da će nastaviti snažnu podršku Ukrajini koja je bila u fokusu politike njegovih prethodnika.

    “Britanija zna šta znači boriti se za slobodu”, napisao je Sunak na Twitteru i dodao da je Britanija sa Ukrajinom do kraja, prenio je Rojters.

    Sunak je tokom susreta kazao Zelenskom da će Britanija obezbjediti Ukrajini paket oružja za protivvazdušnu odbranu vrijedan 50 miliona funti.

    On je naveo da će paket sadržati 125 komada oružja za borbu protiv dronova iranske proizvodnje.

    “Sa prijateljima poput vas, uz nas, uvjereni smo u našu pobjedu. Obe naše nacije znaju šta znači boriti se za slobodu”, napisao je Zelenski na Twitteru.

    Predsjednik Ukrajine objavio je video na kojem se vidi kako se sastao sa britanskim premijerom Rišijem Sunakom u Kijevu.

    Zelenski je na Telegramu napisao da je sa Sunakom razgovarao o najvažnijim pitanjima vezanim za Ukrajinu i Veliku Britaniju.

    Predsjednik Ukrajine je istakao da su on i britanski premijer tokom razgovora posvetili pažnju i pitanjima vezanim za globalnu bezbjednost.

  • Pentagon se oglasio: To je novi plan Rusije

    Pentagon se oglasio: To je novi plan Rusije

    Pojačani ruski raketni napadi u Ukrajini osmišljeni su da iscrpe protivvazdušnu odbranu Kijeva i da Rusija konačno dominira ukrajinskim vazdušnim prostorom.

    To je u subotu rekao visoki zvaničnik Pentagona.

    Rusija je prošle nedelje granatirala gradove širom Ukrajine u jednom od najžešćih serija raketnih napada otkako je Moskva započela invaziju pre skoro devet meseci.

    Ukrajinska strana kaže da su ruski udari onesposobili skoro polovinu ukrajinskog energetskog sistema, što, s obzirom na dolazak zime, ukazuje na potencijalnu humanitarnu katastrofu.

    Kolin Kal, glavni politički savetnik Pentagona, upozorava da se Moskva istovremeno nada da će iscrpiti ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, koja je do sada sprečavala rusku vojsku da pokuša da uspostavi dominaciju nad ukrajinskim vazdušnim prostorom.

    Rani ruski vojni neuspeh
    Posle početka rata 24. februara, zapadni vojni stručnjaci su očekivali da će ruska vojska odmah pokušati da uništi ukrajinsko vazduhoplovstvo i protivvazdušnu odbranu, jer je to ključni element moderne vojne strategije, koji omogućava bolju podršku kopnenim snagama. Ali ukrajinska vojska je zapretila ruskim avionima raketama zemlja-vazduh i drugim sistemima PVO.

    Ruske snage i dalje ne kontrolišu ukrajinski vazdušni prostor. Ovaj rani ruski vojni neuspeh bio je ključni razlog za ruske probleme u Ukrajini. Rusija nastavlja svoju neuspešnu invaziju bez obzira na ogromne ljudske gubitke i gubitak vojne opreme.

    Kal je rekao da “veruje da je Ruse najviše iznenadilo u kojoj meri je ukrajinska PVO bila jaka na samom početku sukoba”.

    “To je u velikoj meri rezultat domišljatosti i mudrosti samih Ukrajinaca u upravljanju sistemom PVO, ali i činjenice da su im SAD i druge zemlje saveznice pružile ogromnu podršku”, istakao je on.

  • Rusi imaju novi plan? “Trajni mir – potpuno uništenje”

    Rusi imaju novi plan? “Trajni mir – potpuno uništenje”

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocenio je da Rusija sada traži kratko primirje, kako bi obnovila snage.

    Zelenski je u video obraćanju učesnicima Međunarodnog foruma za bezbednost u Halifaksu rekao da Rusija sada traži predah kako bi obnovila snage, prenosi Ukrinform.

    “Neki to mogu nazvati krajem rata, ali takav predah će samo pogoršati situaciju“, smatra Zelenski.

    Naglasio je da se svaka pomisao na ustupanje ukrajinske teritorije ili suvereniteta ne može smatrati mirom.

    “Nemoralni kompromisi će dovesti do novog krvoprolića. Pravi, trajni i iskreni mir može biti rezultat samo potpunog uništenja ruske agresije“, rekao je Zelenski.

  • Zelenski naredio komandantu oružanih snaga Ukrajine da “smanji gas”

    Zelenski naredio komandantu oružanih snaga Ukrajine da “smanji gas”

    Predsednik Volodimir Zelenski zatražio je od vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog da smanji nivo publiciteta.

    List je skrenuo pažnju na rastuću popularnost vojske u zemlji, o čemu svedoče rezultati anketa. Ljudi upućeni u situaciju rekli su da je od Zalužnog zatraženo da prestane da promoviše svoj imidž u javnosti.

    Mediji su više puta pisali o nesuglasicama između ukrajinskog lidera i glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine. Portal Telegraf je u avgustu izvestio o planovima Zelenskog da ukloni Zalužnog, koga vidi kao političkog konkurenta.

    Publikacija je tvrdila da bi komandant Kopnene vojske Ukrajine Aleksandar Sirski mogao da zauzme njegovo mesto, ali je Zelenski ubrzo demantovao ove informacije.

    Krajem septembra, Vladimir Rogov, član Glavnog saveta administracije Zaporoške oblasti, primetio je da Zapad aktivno traži zamenu za Zelenskog. Prema njegovim rečima, Zalužni se pojavljuje među istaknutim kandidatima za predsednika Ukrajine.

  • Ukrajinci odlučni: “Idemo do kraja, mnogo krvi je proliveno”

    Ukrajinci odlučni: “Idemo do kraja, mnogo krvi je proliveno”

    Ukrajinske snage bi mogle da se vrate na Krim do kraja decembra, a ceo rat sa Rusijom biće završen do proleća, predviđa zamenik ukrajinskog ministra odbrane.

    Penzionisani general-major Volodimir Havrilov kaže da njegov narod neće prestati da se bori dok ne pobedi i da ih čak ni ruski nuklearni udar ne bi zaustavio u proterivanju okupacionih snaga.

    Ukrajinski zamenik ministra odbrane je u intervjuu za Skaj njuz je rekao da veruje da je verovatnoća atomskog napada Rusije mala, ali je dodao da bi, ako se to bude desilo, bilo jako “dramatično”.

    “Za svet bi to bio ‘Bog mili zna šta će se desiti’, ali taktički nuklearni udar nije pretnja koja može da nas sprečiti da nastavimo naš rat”, rekao je Havrilov.

    Što se tiče izgleda za mirovne pregovore sa Kremljom,Havrilov je rekao da će do njih doći tek kada ruske trupe budu spremne da napuste svaki pedalj Ukrajine, uključujući poluostrvo Krim koje je predsednik Vladimir Putin zauzeo 2014. i delove istoka Ukrajine koji drže separatisti koje podržava Rusija poslednjih osam godina.

    “Unutar društva u Ukrajini postoji odluka da idemo do kraja”, izjavio je Havrilov u Londonu za Skaj njuz.

    “Više nije bitno kakva je ponuda na stolu. Ljudi su prolili mnogo krvi, mnogo truda za ono što smo već postigli, a svi znaju da je svako odlaganje ili zamrznuti konflikt samo nastavak ovog rata čiji je cilj da izbriše postojanja Ukrajine kao nacije”, kaže ukrajinski zamenik ministra odbrane.

    Upitan da li je dosadašnji uspeh učinio da se drugi ciljevi osećaju verovatnijim, kao što je ponovno zauzimanje Krima, Havrilov je rekao: “Samo je pitanje vremena i, naravno, želeli bismo da to ostvarimo što pre”.

    On je dodao da zima neće sprečiti ukrajinske snage da nastave da se bore i spreče Rusiju da obnove zalihe i snage.

    “Rusi su zainteresovani samo da naprave pauzu u ovom ratu kako bi se pregrupisali, da dovedu više ljudi iz matice… to je njihov san. Zato nemamo pravo da stanemo. Moramo da napredujemo”, rekao je Havrilov.

  • Počinje obuka ukrajinskih vojnika, najveća vojna misija EU

    Počinje obuka ukrajinskih vojnika, najveća vojna misija EU

    Početkom ove nedelje, Evropska unija je zvanično pokrenula misiju obuke ukrajinskih vojnika pod nazivom Misija pomoći Evropske unije Ukrajini.žđ Generalnu odluku o osnivanju misije za obuku ministri spoljnih poslova doneli su već 17. oktobra. Mađarska je jedina zemlja koja nije glasala za odluku, ali je iskoristila konstruktivnu uzdržanost, što znači da zemlja neće učestvovati niti finansirati misiju. To je najveća misija vojne obuke koju je EU ikada pokrenula. Cilj je da se početnih 15.000 ukrajinskih vojnika pripremi za bojno polje. Misija je prvobitno trebalo da traje dve godine, a očekuje se da će koštati oko 60 miliona evra godišnje.

  • Podoljak: Nema tajnih pregovora i predaje Rusiji

    Podoljak: Nema tajnih pregovora i predaje Rusiji

    Savetnik ukrajinskog predsednika Mihajlo Podoljak odacio je danas “teorije zavere” o predaji njegove zemlje i “tajnim pregovorima Zapada sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom” koji se navodno vode mimo znanja Kijeva.

    On je u objavi na Tviteru saopštio da se Ukrajina neće predati Rusiji i da to nije političko pitanje, već pitanje opstanka ukrajinskog naroda.

    “Bilo kakve teorije zavere o ”predaji Ukrajine” ili tajnim pregovorima Zapada sa Putinom ne uzimaju u obzir ”sitne detalje”. Ukrajince. Takvi aranžmani se ne mogu primeniti. Ukrajina neće klečati pred Rusima. To nije stvar politike. To je stvar našeg postojanja”, napisao je Podoljak.

  • Amerikanci priznali: Sve je teže i teže

    Amerikanci priznali: Sve je teže i teže

    Američka vojna industrija ima problema da “održi korak” sa ukrajinskom potrošnjom, priznali američki zvaničnici.

    Zalihe naprednog američkog naoružanja sve se brže tope, što bi moglo da utiče na mogućnost Vašingtona da vojno pomaže Kijev u narednom periodu, izjavila su tri neimenovana američka zvaničnika za CNN.Sve tanje zalihe, ali i nemogućnost američke vojne industrije da održi korak sa isporukama, doveli su administraciju predsednika Džozefa Bajdena u težak položaj. Amerikanci su poslednjih meseci Ukrajini poslali najsavremenije naoružanje vredno više milijardi dolara.

    Jedan od zvaničnika izjavio je da su zalihe “sve manje”, pošto SAD raspolažu sa “ograničenom količinom” viška naoružanja koje mogu da šalju u Ukrajinu. Amerikance posebno brine drastično smanjenje zaliha artiljerijske municije kalibra 155 milimetara, kao i raketa za prenosivi protivvazdušni sistem “Stinger”, rekao je jedan izvor za CNN, a prenosi Raša tudej na srpskom.

    Pojedini izvori rekli su da bi u budućnosti problem mogla da bude i proizvodnja drugih tipova municije, uključujući HARM antiradarske rakete, GMLRS rakete zemlja-zemlja i municiju za prenosive antitenkovske sisteme “džavelin”, iako su američke kompanije najavile da će povećati proizvodnju ovih tipova municije.

    Prvi put posle više od dve decenije SAD nisu direktno umešane u neki veći ratni sukob, nakon što su se poslednjih godina povukle iz Avganistana i Iraka. To je dovelo do pada proizvodnje naoružanja, a Amerika više nije u stanju da proizvede količinu municije neophodnu za sukob visokog intenziteta.

    Smanjenja zaliha naoružanja neće dovesti do pada spremnosti američke vojske, pošto oružje koje se šalje u Ukrajinu ne dolazi iz kritičkih rezervi, navode zvaničnici Pentagona.

    Amerika neće moći da šalje oružje u nedogled, ali je odgovor na pitanje “koliko je dovoljno” krajnje subjektivan i u velikoj meri će zavisiti od toga koliko je Pentagon spreman da rizikuje, rekao je jedan američki oficir.

    Jedan od uzroka smanjenja zaliha je i nemogućnost američke vojne industrije da održi korak sa sve većom potražnjom.

    “Sve je teže i teže”, izjavio je kongresmen i član odbora za obaveštajne službe Predstavničkog doma Majk Kvigli. “Mislili smo da će ovaj rat biti gotov za nekoliko dana, ali sada izgleda kao da će on trajati godinama. U trenutku kada su lanci snabdevanja u haosu, Zapad će imati dosta problema da ispuni ovako visoka očekivanja”, dodao je.

    Visoki zvaničnik Pentagona Kolin Kal nedavno je izjavio da je ovo prvi konvencionalni rat visokog intenziteta posle više decenija, što stvara pritisak ne samo na vojne industrije zemalja učesnica, već i onih koje te zemlje podržavaju, u ovom slučaju Ukrajinu..

    “Sekretar za odbranu Lojd Ostin je od početka potpuno fokusiran na to da ne preuzmemo nepromišljene rizike i ne dovedemo naše sopstvene zalihe u situaciju koja bi nam onemogućila da adekvatno reagujemo u slučaju neke nove krize u svetu”, dodao je.

    Bajdenova administracija zatražila je od Kongresa dodatnih 37,7 milijardi dolara pomoći za Ukrajinu, od kojih bi 21 milijarda bila potrošena na rešavanje nestašice oružja.

    Republikanci, koji su na nedavno održanim međuizborima osvojili većinu u Predstavničkom domu, u poslednje vreme sve više kritikuju slanje velikih količina skupog naoružanja u Ukrajinu, u trenutku kada se američka privreda nalazi u izuzetno teškom položaju.

    Lider republikanaca u Predstavničkom domu Kevin Makarti rekao je da Ukrajini neće dati “blanko ček” za kupovinu naoružanja, iako je naglasio da će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu i u narednom periodu.