Oznaka: ukrajina

  • Putin sprema vojsku za napad

    Putin sprema vojsku za napad

    Zauzimanje Avdejevke je uspeh ruske vojske koji treba iskoristiti za dalje napredovanje, izjavio je danas predsednik Rusije Vladimir Putin.

    Ali kako je naveo, za to su potrebne pripreme.

    “Što se tiče situacije u Avdejevki u celini, to je nesumnjivo uspeh i čestitam Vam na tome. To treba dalje razvijati, to je očigledno. Ali taj za napor se treba dobro pripremiti i obezbediti ljudstvo, naoružanje, opremu i municiju”, rekao je Putin na sastanku sa ministrom odbrane Sergejem Šojguom, javlja TASS.

    Šojgu je Putinu podneo izveštaj o zauzimanju Avdejevka, u kome je naveo da je to mesto osvojeno uz minimalne ruske gubitke.

    Šojgu je istakao da su pripreme za osvajanje Avdejevke počele u jesen 2023. godine, kao i da je “oslobođeno” više od 72 kvadratna kilometra teritorije. Prema njegovim rečima, operacija u Avdejevki bila je “veliko iznenađenje” za ukrajinsku vojsku.

    On je objasnio da su ruske snage dnevno izvodile i 460 udara na utvrđenu Avdejevku, i da je upotrebljeno, kako je naveo oko 200 tona municije.

    “Protivnik je, povlačeći se, ostavio puno ranjenika i mnogo naoružanja, uključujući strane protivtenkovske rakete i prenosive bacače raketa“, rekao je Šojgu. Pod ruskom kontrolom sada je i fabrika koksa u Avdejevki, rekao je on dodajući da ruske jedinice napreduju na zapad. Avdejevka se nalazi severno od Donjecka, a borbe za taj grad između ukrajinskih i ruskih snaga trajale su nekoliko meseci Šojgu je naveo i da su ruske snage preuzele kontrolu nad selom Krinki, u regionu Hersona, na levoj obali Dnjepra.

    Ukrajinske snage su u ovom delu fronta izgubile 1.820 vojnika, prenosi Sputnjik.

    Šojgu je objasnio da je završen rad na raščišćavanju ove teritorije, gde su se nalazile četiri brigade pomorske pešadije Oružanih snaga Ukrajine koje su imale zadatak da stignu do zapadne obale Krima. Prema njegovim rečima, osvajanje Kinkija predstavlja “kraj ukrajinske protivofanzive”.

  • Avdejevka je pala, Navaljni je mrtav, Zapad ugašen, a Kremlj udara

    Avdejevka je pala, Navaljni je mrtav, Zapad ugašen, a Kremlj udara

    Pad Avdejevke, smrt Navaljnog, slabost Zapada i neslanje pomoći Ukrajini prete potpunom transformacijom najvećeg kopnenog rata u Evropi od Drugog svetskog rata.

    Ali, kako piše CNN, na štetu Ukrajine.

    Ta američka medijska kuća navodi da su i na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji upozorenja da bi Ukrajina mogla doživeti kolaps na prvoj liniji fronta ako Kongres SAD nastave da blokiraju paket pomoći od 60 milijardi dolara, postala gorka stvarnost.

    Obećanja i retorika sa Minhenske konferencije do sada su slabo urodili plodom. Ukrajina gubi ljude i zemlju i to je neposredna i okrutna realnost, a nakon meseci zastoja, mogućnost sveobuhvatnih i dramatičnih promena na prvim linijama je sasvim realna, navodi se u analizi CNN-a.

    Užasna smrt ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, ističe se dalje, znači da je brutalnost režima ruskog predsednika Vladimira Putina dodatno eskalirala, a stvari su sve više jasne i evropskim zvaničnicima, koji su strahovali da će zapadno zajedništvo biti opterećeno sumnjama u privrženost Donalda Trampa NATO savezu u njegovom mogućem drugom mandatu u Beloj kući.

    Ukrajina je objavila povlačenje iz Avdejevke nakon više meseci ogromnog pritiska Rusije, što je odluka možda donesena zbog političke realnosti.

    Naime, tvrdoglava odbrana Bahmuta, još jednog grada na istočnom frontu, za koji je Moskva, uprkos njegovoj krajnje ograničenoj strateškoj važnosti, bila spremna da “potroši” desetine hiljada života, kako tvrde kritičari ukrajinske politike, koštala je Kijev resursa koje je bilo bolje iskoristiti za kontraofanzivu na jugu zemlje prošlog leta.

    Ali kontraofanziva je propala, a arhitekta te propale letnje operacije general Valerij Zalužni zamenjen prvim zamenikom Oleksandrom Sirskim.

    U svakom slučaju, Sirski je taj koji mora da zameni gotovo kultnog zapovednika, vrlo popularnog među vojnicima i civilima, u vreme kada Ukrajina posrće na svim frontovima. On nema vremena za pripremu ili preispitivanje.

    Prema nekim analizama, njegovo povlačenje iz Avdejevke možda je pokušaj da pokaže zaštitnički odnos prema životima vojnika, što je nešto na šta ne upućuje njegova reputacija nepopustljivog čoveka i zapovednika.

    Kijev se sada suočava s ruskom navalom na mnogim linijama fronta.

    Nakon Avdejevke, mogli bi da pokušaju da osvoje i druga okolna sela, iako pad ovog železničkog čvorišta omogućuje jedinicama Kremlja i vazdušnim snagama da se rasporede za borbe na drugim područjima.

    To bi, kako naovdi CNN, mogao biti Vuledar na jugu zemlje. Na zapadu, jedan od glavnih uspeha prošlogodišnje ukrajinske kontraofanzive Robotine takođe su pod pretnjom.

    Takođe, ruski vojni blogeri govore o punom napadu na istočni bok, a ukrajinski zvaničnici insistiraju na tome da su ga odbili. Postoji pritisak i u blizini Kupjanska, na rubovima Harkova, a takođe bi moglo doći do još jednog ruskog proboja oko Bahmuta.

    Uticaj oklevanja u Kongresu već je sada katastrofalan. Moguće uverenje nekih neinformisanih republikanaca da će se Putin, ako se Ukrajina dovoljno ignoriše, zaustaviti i odustati, pokazalo se kao zabluda u nekoliko poslednjih sedmica.

    Kremlj neće stati, a Ukrajina će bez zapadne pomoći u milijardama nastaviti da slabi. Rat neće nestati, a odluke s kojima će se Zapad suočiti u nadolazećim mesecima neće biti dovoljne bez obzira na to da li je spreman da nastavi s mizernom pomoći oko koje se trenutno dvoumi. Umesto toga, Zapad bi se mogao suočiti s većim egzistencijalnim pitanjima o pružanju mnogo veće pomoći, vrlo hitno, kako bi se sprečilo da ukrajinski rat postane evropski.

  • Šta se dešava na zaporoškom pravcu

    Šta se dešava na zaporoškom pravcu

    Ruske snage nastavljaju napadnu operaciju na zaporoškom pravcu.

    Trenutno situacija po mnogo čemu podsjeća na ono što se svojevremeno dešavalo u Avdejevki, piše “TV Front”.

    I tamo i u Rabotinu, ruske snage su stvorile “vatrenu prepreku” za ukrajinske garnizone. Ukrajinska komanda je počela da šalje rezerve i u Avdejevku i u Rabotino, štaviše, nakon što je ruska vojska zauzela naselja.

    U Avdejevki su na ovaj način komandanti Oružanih snaga Ukrajine samo u posljednjih nekoliko nedjelja prisustva Oružanih snaga Ukrajine u gradu ubacili najmanje 3.600 vojnika “u uzavreli lonac”, dok je više od 800 ljudi uspjelo da izađe.

    Trenutno se ruski borci bore u južnom dijelu Rabotina, a u isto vrijeme druge njihove jurišne grupe napadaju ukrajinske jedinice iz zapadnog pravca.

    Ukrajinske snage pokušavaju da odbace ruske jurišne grupe koristeći tenkove i samohodne topove.

    Štaviše, tenkovi se ne koriste u svojoj klasičnoj verziji, već kao artiljerijsko oružje.

    Dejstvo se odvija na putu koji povezuje Orehov i Pologe duž južne rute. Iza ovog puta ukrajinske snage su podigle određena utvrđenja, iako se nije ni slutilo da će im ona uopšte biti potrebna. Kada su ona građena Ukrajinci su izvodili protivofanzivu s ciljem da dođu do granica Krima.

  • “Nakon pada Avdijevke, Zapad mora da spriječi kolaps Ukrajine”

    “Nakon pada Avdijevke, Zapad mora da spriječi kolaps Ukrajine”

    Trenutno je glavni zadatak SAD i njihovih saveznika u podršci Ukrajini da spreče kolaps Oružanih snaga Ukrajine (VSU).

    Ovo piše američko izdanje Politiko, pozivajući se na neke kongresmene i zvaničnike.

    “Sada je plan, kako je osam američkih poslanika i pet stranih zvaničnika to iznelo ili se žalilo u intervjuima, jednostavno da se spreči kolaps ukrajinske vojske, navodi Politiko.

    Prema rečima autora izdanja, mnogi zapadni zvaničnici i zakonodavci su se trudili da se ne dotiču teme moguće pobede Ukrajine i njenog tajminga. Kako navodi izdanje, o planovima za sprečavanje kolapsa Oružanih snaga Ukrajine, kao o glavnim, razgovaralo se na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji.

    Politiko podseća da se situacija u Ukrajini komplikuje zbog problema sa dodelom američke pomoći, za šta se Bajden zalaže. Međutim, kako piše izdanje, američke vlasti nemaju drugog načina nego da traže od Kongresa da odobri novu pomoć Ukrajini, rekla je potpredsednica SAD Kamala Haris govoreći na konferenciji u Minhenu. Ona je napomenula da Vašington nema plan B u vezi sa daljom podrškom Kijevu.

    Vredi napomenuti da ukrajinska vojska teškom mukom pokušava da zadrži svoje položaje u različitim pravcima, a nedavno je izgubila Avdejevku. Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je prelazak AKHZ pod kontrolu ruske vojske. Ovo je najveće utvrđeno područje koje je ukrajinska vojska stvarala na ovom pravcu više od devet godina.

  • Raspoređeno 150.000 vojnika, sprema se završni udar

    Raspoređeno 150.000 vojnika, sprema se završni udar

    Rusi napadaju gotovo celu liniju borbenog dodira, pokušavajući da razvuku snage Oružanih snaga Ukrajine i spreče upotrebu rezervi u jednoj određenoj oblasti.

    Prema navodima “Njujork tajmsa”, opasnost od odbrambenog prodora postoji u pet pravaca odjednom.

    Ruska komanda koncentrisala je veliku vojnu silu, 110.000 vojnika na Kupjanskom i Limanskom pravcu i oko 40.000 u oblasti kod Mariupolja.

    Komanda Oružanih snaga Rusije pokušava da dovede Generalštab Oružanih snaga Ukrajine u situaciju u kojoj svaki manevar rezervi može dovesti do kritične situacije u određenom pravcu sa mogućim prodorom fronta. U ovom trenutku ruske trupe napadaju u pet pravaca, a svaki od njih bi mogao da postane pravac glavnog napada. Sada sve zavisi od komande Oružanih snaga Ukrajine, da li će pogoditi pravac ili ne.

    Ruski generalštab je koncentrisao značajne snage kod Kremene, kod Bahmuta (Časov Jar), kod Avdejevke, Marinke i u oblasti Rabotina. Udar sa daljim kolapsom fronta može uslediti na bilo kom od ovih pravaca. A s obzirom na to da Oružane snage Ukrajine još nisu razvile nijednu liniju odbrane po uzoru na rusku “Surovikinovu liniju“, iako je novac već potrošen, to može dovesti do veoma loših posledica.

    U međuvremenu, neki od “najadekvatnijih“ ukrajinskih izvora pišu da je operacija u Avdejevki pokazala nesposobnost Sirskog i njegovog Generalštaba da planiraju ozbiljne operacije čak i u defanzivi, a da ne govorimo o protivofanzivi.

    Istovremeno, samostalno povlačenje jedinica iz Avdejevke pokazalo je slabost novog glavnokomandujućeg i pravi odnos prema njemu. Moguće je da će neke jedinice jednostavno ignorisati njegova naređenja, što je u sadašnjoj situaciji bremenitoj posledicama ozbiljan problem.

  • Rusi probili front kod Zaporožja

    Rusi probili front kod Zaporožja

    Pripadnici ruskih snaga probili su liniju fronta u Zaporožju i ušli u Rabotino.

    Mnogi ruski vojni kanali na Telegramu navode da se borbe već vode na periferiji sela dok ukrajinski izvori za sada nisu potvrdili takve informacije.

    “Oružane snage Rusije napredovale su kilometar u pravcu Rabotina i povratile kontrolu nad dijelom položaja koje je neprijatelj zauzeo tokom ofanzive u ljeto 2023. godine. Trenutno se vode borbe na zapadnoj periferiji sela”, navodi ruski vojni bloger Ribar.

    “Potvrđeno je napredovanje u oblasti sela. Borbe se vode na periferiji. Samo selo je i dalje pod kontrolom neprijatelja”, navodi ruski vojni ekspert Boris Rožin na svom kanalu na Telegramu.

    Rusi su prema navodima vojnih blogera pokrenuli ofanzivu na širokom frontu u subotu uz pomoć artiljerije i Solncepekova nakon čega su oklopne grupe krenule u juriš. Motorizovani puk 71. brigade navodno je došao do Rabotina iz pravca zapada.

    Oružane snage Ukrajine su u subotu potvrdile da su Rusi prešli u ofanzivu na sektoru Zaporožja.

    Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine nedavno je upozorio da ruska vojska sprema napad na Rabotino i da su Rusi na tom dijelu fronta koncentrisali više vojnika nego kod Avdejevke u oblasti Donjecka.

    “Grupa koja se koncentrisala u pravcu Orehovskog u posljednjih nekoliko dana ili nedjelja je brojnija po ljudstvu od grupe koja je uključena u pravcu Avdijivke. Očigledno nisu došli u šetnju”, upozorio je prije nekoliko dana portparol grupe Oružanih snaga Ukrajine u Tavriji Dmitrij Lihovi.

    Ukrajinska vojska, podsjetimo, povukla se u subotu iz Avdejevke.

  • Danska šalje svu artiljeriju Ukrajini

    Danska šalje svu artiljeriju Ukrajini

    Danska premijerka Mete Frederiksen saopštila je danas da će Danska poslati svu svoju artiljeriju u Ukrajinu.

    Ona je pozvala evropske zemlje da snabdevaju ukrajinske oružane snage municijom i protivvazdušnim odbrambenim sistemima, jer su im “sada potrebniji”, prenosi Evromajdan pres.

    Govoreći na marginama samita o bezbednosti u Minhenu, danska premijerka se požalila da “nema dovoljno osećaja hitnosti” u diskusijama samita u vezi sa transferom oružja, koje Ukrajini “treba odmah”.

    Frederiksen je rekla da evropski lideri često ističu probleme u proizvodnji kao glavnu prepreku povećanju ponude i da sada otvaraju nove odbrambene kompanije za buduće potrebe.”U Evropi ima vojne opreme, nije stvar samo u proizvodnji”

    “Ali Ukrajina od nas trenutno traži artiljeriju i municiju. I zato mi je žao, prijatelji, ali u Evropi ima vojne opreme. Nije samo stvar proizvodnje. Imamo oružje, imamo municiju i PVO sisteme. Oni moraju biti poslati u Ukrajinu”, rekla je Frederiksen.

    Frederiksen je takođe rekla da bez obzira na to šta se trenutno dešava u SAD, Evropa mora da preuzme odgovornost za sopstvenu bezbednost: “Moramo da uradimo više”.

    Američki Senat je nedavno usvojio zakon o stranoj pomoći, uključujući 60 milijardi dolara Ukrajini. Međutim, republikanci u Kongresu odbili su da odobre dodatna sredstva i prekinuli sednicu zbog najavljenih praznika do kraja februara.

    Odluka Danske da pošalje artiljeriju u Ukrajinu naišla je na oduševljenje u Ukrajini. Anton Geraščenko, savetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova, reagovao je na izjavu danske premijerke: “Hvala, Danska! Oni su pravi prijatelji”.

  • Stigao izveštaj: Rusi pobjeđuju

    Stigao izveštaj: Rusi pobjeđuju

    Prema navodima godišnjeg sigurnosnog izveštaja “Fokus” norveških obaveštajnih službi, Rusija u Ukrajini sve više preuzima inicijativu.

    To se vidi i u poslednjem razvoju situacije u Avdejevki, gde su ukrajinske snage prisiljene na povlačenje.

    Zapadne isporuke oružja omogućile su ukrajinskoj vojsci da spreči Rusiju da ostvari značajan vojni napredak u Ukrajini prošle godine, ali je veliki deo isporučenog materijala izgubljen ili potrošen na bojnom polju, stoji u izveštaju, navodi nemački list Frankfurter Algemajne Cajtung.

    “U 2024. Ukrajina nije uspela da zadrži inicijativu u ratu”, navode Norvežani.

    Rusija je, sa druge strane, preduzela neke uspešne korake i mobilisala veliki broj novih vojnika – ona je u mogućnosti staviti u pokret tri puta više novih ljudi za rat od Ukrajine. Osim toga zapadne sankcije manje utiču na rusku privredu nego što se očekivalo.

    Stopa proizvodnje municije, borbenih vozila, dronova i projektila su veće nego pre godinu dana. Rusija dobija sve veću vojnu podršku od Kine, Severne Koreje, Irana i Belorusije, navodi se u izveštaju. Što se tiče Kine, ona ne isporučuje oružje, ali isporučuje vojnu opremu i komponente koje su ključne za rusku vojnu akciju i rat.

    Rusija spremna za “dugotrajan rat”

    Ruski režim veruje da vreme radi u njegovu korist i da je spreman za “dugotrajan rat“, navodi se u izveštaju. Stoga će Kijevu biti potrebna “značajna” vojna pomoć Zapada da bi imao nadu da preokrene situaciju, rekao je šef vojne obaveštajne službe Nils. Andreas Stensones rekao je u ponedeljak predstavljajući izveštaj. Godišnje ga sastavljaju norveška spoljna obaveštajna služba NIS, domaća obaveštajna služba PST i Nacionalna bezbednosna služba NSM.

    Usled širenja NATO-a ulaskom Finske i, po svoj prilici, ubrzo Švedske u Alijansu, izgubljen je jedan od najvažnijih ciljeva Rusije na Baltiku, a to je da je sačuva kao “geografski i politički tampon” protiv zapadne vojne alijanse, nastavljaju Norvežani.

    Naglašavaju, međutim, da je trenutno, zbog znatno smanjenog broja bilateralnih kontakata Rusije i Norveške, ponašanje Moskve postalo manje predvidljivo.

  • Ukrajina optužuje Rusiju da je pogubila ranjene zarobljenike u Avdejevki

    Ukrajina optužuje Rusiju da je pogubila ranjene zarobljenike u Avdejevki

    Ukrajinske vlasti saopštile su danas da su otvorile istragu o navodnom incidentu u kojem su ruske snage pucale na šest nenaoružanih ukrajinskih vojnika u gradu Avdejevka, i na još dva pripadnika ukrajinske vojske u selu Vesele u istom regionu, nakon što je Rusija preuzela punu kontrolu nad tim gradom.

    “Istraga o pucnjavi na nenaoružane ukrajinske ratne zarobljenike u Avdejevki i Veseleu je pokrenuta”, navelo je tužilaštvo u Donjeckoj oblasti u objavi na svom Telegram kanalu.

    Tužilaštvo je dodalo da je šest ukrajinaca u Avdejevki teško povrijeđeno i da čekaju evakuaciju.

    Portparol ukrajinske vojske Dmitro Lihovij rekao je da još nema potvrde o tome da li su ukrajinski vojnici u Avdijevki ubijeni, prenosi Rojters pozivajući se na urkajinski javni servis Suspilne.

    Tužilaštvo u Donjecku saopštilo je da se na video snimku koji je snimila bespilotna letjelica vidi kako ruski vojnik iz automatskog oružja puca na dvojicu zarobljenih ukrajinski vojnika iz neposredne blizine kod sela Veselea u Zaporoškoj oblasti, prenosi Tanjug.

    Ukrajinska vojska je ranije danas na zvaničnom Telegram kanalu podijelila video snimak koji je, kako piše Rojters, snimljen dronom na kome se vidi kako u uskom rovu osoba koja je u opisu objave opisana kao ruski oficir, prilazi dvojici uniformisanih lica koja su identifikovana kao Ukrajinci i zatim puca u njih.

    Osobe koje je ukrajinska vojska identifikovala kao svoje pripadnike, kako se vidi na snimku, nisu pokušavali da se odbrane.

    Rusija je ranije demantovala tvrdnje Kijeva o ubijanju zarobljenih ukrajinskih vojnika.

  • Putin: Moskva spremna za dijalog, ako Zapad želi mirno rješenje

    Putin: Moskva spremna za dijalog, ako Zapad želi mirno rješenje

    Moskva je spremna za dijalog, ukoliko Zapad želi mirno rješenje sukoba u Ukrajini, poručio je Vladimir Putin, predsjednik Rusije.

    “Ja ne znam da li oni to žele. Ako žele, učinite to”, rekao je Putin za “Rusija-1”, prenosi Srna.

    On je ponovio da je Moskva otvorena za dijalog.