Oznaka: ukrajina

  • Veliki problemi “tresu” Ameriku?

    Veliki problemi “tresu” Ameriku?

    Artiljerija koju SAD i njihovi saveznici dostavljaju Ukrajini stalno se kvari ili oštećuje i to se pretvorilo u problem za Pentagon, piše list “Njujork tajms”.

    “Njujork tajms” se pozvao na američke i ukrajinske zvaničnike.

    Prema rečima sagovornika izdanja, u svakom trenutku oko trećina haubica zapadne proizvodnje, koje se koriste u Ukrajini, je onesposobljena, između ostalog i zbog njihove intenzivne upotrebe.

    Popravka ovih topova postala je prioritet za evropsku komandu Pentagona, navodi se u članku.

    Poslednjih meseci, neispravnu artiljeriju šalju na održavanje u Poljsku. Ali, u Ukrajini bi hteli da se objekat za održavanje nalazi bliže, što bi omogućavalo brže vraćanje haubica u zonu borbenih dejstava.

    Od početka specijalne vojne operacije u Ukrajini, SAD i njihovi NATO saveznici aktivno snabdevaju kijevski režim oružjem, izdvajajući za to desetine milijardi dolara.

    Moskva je više puta saopštavala da isporuke zapadnog oružja Ukrajini samo produžavaju sukob, a transport oružja predstavlja legitiman cilj za ruske snage.

  • Papa: Ukrajina da napravi ustupke

    Ukrajinski lideri će morati da budu dalekovidi da bi obezbedili mir, izjavio je danas papa Franja, sugerišući da bi Kijev morao da učini ustupke kako bi okončao rat sa Rusijom.

    Papa je ranije ovog meseca pozvao pozvao na prekid vatre kako bi se sprečio rizik od eskalacije sukoba i zamolio Boga da požuri da ga okonča, preneo je Rojters.

    U otvorenom pismu koje je objavljeno danas povodom obeležavanja devet meseci od ruskog napada, papa Franja je istakao snagu Ukrajinaca u suočavanju sa napadom.

    Svet je prepoznao hrabar i snažan narod, narod koji pati i moli se, plače i bori se, opire se i nada se: plemenit i mučenički narod, napisao je papa i dodao da se moli za ukrajinske lidere.

    “Oni imaju dužnost da upravljaju zemljom u tragičnim vremenima i da donose dalekovide odluke za mir i razvoj ekonomije tokom uništavanja toliko vitalne infrastrukture”,naveo je papa.

  • Putin: Ponovno ujedinjenje Rusije i Donbasa trebalo da se desi ranije

    Putin: Ponovno ujedinjenje Rusije i Donbasa trebalo da se desi ranije

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je danas da je sada jasno da je ponovno ujedinjenje Rusije i Donbasa trebalo da se desi ranije.

    Putin je rekao da se, kada je riječ o 2014. godini, polazilo od pretpostavke da je bilo moguće da se Lugansk i Donjeck na neki način ujedine sa Ukrajinom u skladu sa Minskim sporazumima.

    • Iskreno smo radili na tome, ali nismo u potpunosti osjećali raspoloženje naroda, bilo je nemoguće da se shvati šta se tamo dešava – rekao je Putin na sastanku sa majkama vojnika koji učestvuju u specijalnoj vojnoj operaciji, prenio je TASS.

    Putin je dodao da je “sada sasvim jasno da je ponovno ujedinjenje trebalo da se desi ranije”.

    • Možda ne bi bilo toliko civilnih žrtava i možda ne bi toliko djece poginulo u bombardovanjima – rekao je ruski predsjednik.
  • “Istraživanje je očigledno sprovedeno u bunkeru…”

    “Istraživanje je očigledno sprovedeno u bunkeru…”

    Portparol ruskog MSP Marija Zaharova prokomentarisala je izjavu supruge ukrajinskog predsednika Olene Zelenske o “testu” na zimu za stanovnike zemlje.

    Prema Zelenskoj, zima je “još jedan test” za Ukrajince ako u njihovim domovima ne bude grejanja.Istovremeno, ona je istakla da je više od 90 odsto anketiranih stanovnika zemlje “spremno da to izdrži dve, tri godine”, ako vide perspektivu članstva Ukrajine u EU.

    “Istraživanje je očigledno sprovedeno u bunkeru gde sneg redovno pada”, napisala je Zaharova.

    Šef Evropskog saveta Šarl Mišel rekao je 23. juna da je na samitu EU dogovoren status kandidata za ulazak u uniju Ukrajine i Moldavije.

    Istovremeno, šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je tada naglasila da će Kijev i Kišinjev morati da urade “domaći zadatak” kako bi krenuli ka članstvu u EU.

    Prema ekspertima, stranke će, između ostalog, morati da sprovedu reformu pravosuđa, postignu uspeh u borbi protiv korupcije i deoligarhizuju privredu.

  • “Rusija ne smije da dobije rat”

    “Rusija ne smije da dobije rat”

    Njemačka će podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno, izjavio je nemački kancelar Olaf Šolc, devet meseci nakon početka ruskog napada.

    “Ukrajina može da računa na nas da ćemo nastaviti da joj pružamo obimnu finansijsku i humanitarnu pomoć, kao i podršku u naoružanju sve dok je to potrebno”, rekao je Šolc u intervjuu koji je danas objavio nemački časopis Fokus.

    Njemačka je jedna od zemalja koje najviše pomažu Ukrajini. Ovo se odnosi i na isporuku naoružanja, uključujući samohodne haubice i protivraketne tenkove Gepard. Kancelar je pomenuo i višecevne raketne bacače i PVO sistem IRIS-T.

    “Rusija ne sme da dobije rat”
    Šolc nije želeo da nagađa koliko će trajati rat u Ukrajini, ali je naglasio da “Rusija ne sme da dobije taj rat”. Takođe, prema njegovim rečima, ne sme biti upotrebe nuklearnog oružja, što je jasno rekla i međunarodna zajednica.

    Upitan da li je ruski predsednik Vladimir Putin ratni zločinac, Šolc je rekao da “rat u Ukrajini krši sva pravila međunarodnog prava i za taj rat je odgovoran Vladimir Putin”.

    “Tamo su počinjeni neverovatno okrutni ratni zločini”, rekao je nemački kancelar i dodao da će Nemačka pomoći u rasvetljavanju zločina, identifikovanju odgovornih i pozvati ih na odgovornost.

    “Rusi ne uspjevaju da slome ukrajinski duh”
    Šolc je ocenio da sadašnja strategija Rusije u ratu ne donosi rezultate. Pokušaj ruske vojske da slomi ukrajinski duh otpora teškim raketnim napadima očigledno propada, uprkos strašnim razaranjima, dodao je on.

    Ruska nada da bi masovno kretanje izbeglica koje beže iz Ukrajine moglo da ugrozi podršku evropskih zemalja “pokazuje se i kao greška“, istakao je kancelar. Međutim, nije jasno kakve će zaključke Rusija izvući iz svog neuspeha. “Trenutno se to ne može pouzdano predvideti”, rekao je Šolc.

  • “Moskva se sveti”

    “Moskva se sveti”

    Stanovnici nedavno oslobođenog strateški važnog grada Hersona na jugu Ukrajine prinuđeni su da pobegnu zbog teškog ruskog granatiranja sa druge strane Dnjepra.

    Kristina Berdinski, ukrajinska novinarka, saopštila je da su njeni rođaci pobegli iz Hersona posle „nasilnog granatiranja” grada sinoć i jutros.

    “Moskva se sveti Hersonu i njegovim stanovnicima, koji nisu prihvatili okupaciju”.

    Počinje evakuacija bolnica
    Danas popodne stigle su nove informacije o ruskom granatiranju oslobođenog Hersona. Guverner Hersona saopštio je da se pacijenti evakuišu iz gradskih bolnica zbog ruskog granatiranja.

    “Zbog kontinuiranog ruskog granatiranja, evakuišemo pacijente iz bolnica u Hersonu“, objavio je na svom Telegram kanalu Jaroslav Januševič, guverner Hersona. On je dodao da će deca iz regionalne kliničke bolnice biti prebačena u Nikolajev, dok će 100 pacijenata iz regionalne psihijatrijske bolnice u Hersonu biti prebačeno u Odesu.

  • Rusi prvi put izvršili udare po željeznici

    Rusi prvi put izvršili udare po željeznici

    Zapadni i ruski mediji prenose da su ruske snage prvi put od početka sukoba izvršile raketne udare na ukrajinsku željeznicu i tako otežale prevoz ljudstva i tehnike na font.
    Ruska vojska je sa masovnog, ali selektivnog, granatiranja i raketiranja objekata ukrajinske energetike i njenog komandnog sistema prešla na jednako masovne, ali razornije udare.

    Ministarstvo odbrane Rusije potvrdilo je da su ti udari poremetili prebacivanje željeznicom ukrajinskih vojnih rezervi, stranog naoružanja, vojne opreme i municije.

    U nekoliko gradova, uključujući Kijev, Odesu i Lavov, a i u cijelim oblastima, struja je potpuno nestala.

    U Južnoukrajinskoj nuklearnoj elektrani zaustavljeni su svi reaktori.

    Zaustavljene su i nuklearke u Hmeljnickom i Rovnu, mada Rusija njih nije gađala.

    Zbog nestanka struje satima nije radio metro u Harkovu.

    Aleksej Anpilogov, stručnjak za nuklearnu energiju, objasnio je da su meta udara prvi put bile trafostanice sa najvećim naponom.

    Prema njegovim rečima, u Ukrajini postoji manje od deset trafostanica od 750 KV, a oštećenje bilo koje od njih ostavlja bez struje nekoliko ukrajinskih oblasti istovremeno.

    Anpilogov je uveren da Ukrajina neće moći da u razumnom roku obnovi svoj energetski sistem.

    “Oprema za velike trafostanice izrađuje se od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. U slučaju Ukrajine, problemi mogu nastati i sa isporukom te opreme.

    Ukrajina može uključiti svoje rezervne kapacitete, transformatore koji još nisu korišteni. Ali, njen problem je što ruske rakete, koje su već jednom dostigle velike trafostanice – do njih mogu doletjeti i drugi put”, pojašnjava on, a prenose “Fakti”.

  • NATO: Nećemo odstupiti

    NATO: Nećemo odstupiti

    NATO će nastaviti da stoji uz Ukrajinu i pomagati koliko god to bude potrebno i od toga neće odstupiti, poručio je danas Jens Stoltenberg.

    Stoltenberg je, govoreći o predstojećoj konferenciji šefova diplomatija NATO iduće nedelje u Bukureštu, najavio da će glavna tema i dalje biti ruska agresija na Ukrajinu.

    “Pozabavićemo se ruskim ilegalnim ratom u Ukrajini, koji nastavlja da ugrožava evroatlantski mir i bezbednost. Predsednik Vladimir Putin doživljava neuspeh u Ukrajini i on odgovara sve brutalnije”, rekao je na konferenciji za štampu.

    Ukazao je da je sve više talasa raketnih napada na gradove i civilnu infrastrukturu, sa ciljem prekidanja snabdevanja strujom.

    “Ovo je užasan početak zime za Ukrajinu. Ovo su takođe teška vremena za ostatak Evrope i svet. Svi plaćamo cenu za rat Rusije protiv Ukrajine. Ali cena koju mi plaćamo je u novcu, dok je ona koju plaćaju Ukrajinci u krvi”, podvukao je Stoltenberg.

    Rekao je da, ako se dopusti da Putin pobedi, cena će za sve biti mnogo veća, i to na mnogo godina.

    “Ako Putin i drugi autoritarni lideri vide da je sila pobedila, ponovo će je upotrebiti u postizanju svojih ciljeva. To bi naš svet učinilo opasnijim i krhkijim”, upozorio je on.

    Zato je u bezbednosnom interesu svih dalja podrška Ukrajini.

    On je podvukao da je Rusija agresor, a Ukrajina žrtva agresije i da ima pravo da se brani i dodao da NATO i njene članice pomažu u mogućnosti korišćenja tog prava.

    “Neće biti trajnog mira ako agresor pobedi, i ako ugnjetavanje i autokratija prevladaju nad slobodom i demokratijom”, dodao je on

  • Na front stiže ozloglašena ruska jedinica

    Na front stiže ozloglašena ruska jedinica

    Jedinice ruskih padobranaca poslate su u Donbas posle povlačenja iz Hersona, piše Telegraf.

    Britanski vojni obaveštajci otkrivaju da su se vazdušno-desantne jedinice, u kojima su najistaknutiji ruski vojnici, vratile na bojno polje uprkos tome što su oslabljene posle devet meseci rata.

    Neke jedinice VDV-a su verovatno bile pojačane mobilisanim vojnicima. Iako će loše obučeni vojnici oslabiti navodni elitni pedigre VDV, Rusija će verovatno rasporediti ove jedinice u sektore koji se smatraju posebno važnim, tvrdi Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva.

    Ruske jedinice VDV bile su deo ruske odbrane u Hersonu. Putinovi elitni padobranci imaju reputaciju odlučnosti i sklonosti beskompromisnom nasilju. Kremlj ih koristi kao udarne trupe koje su napale strateške lokacije u prvim satima ruske invazije u februaru.

    “Potencijalni operativni zadaci VDV uključuju odbrambenu podršku u oblasti Kremin-Svatova u oblasti Luganska ili jačanje ofanzivnih operacija u pravcu Bahmuta”, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

  • “Vratićemo ih u 18. vijek. Saveznici će platiti cenu”

    “Vratićemo ih u 18. vijek. Saveznici će platiti cenu”

    Vladimir Putin će “vratiti Ukrajinu u 18. vijek” nastavljajući napade na energetska postrojenja u zemlji, tvrdi jedan od njegovih glavnih saveznika.

    Pjotr Tolstoj, zamenik predsednika Dume, upozorio je da neće biti popuštanja u ruskim udarima na ukrajinske elektrane uoči zime.

    “Infrastruktura Ukrajine će biti uništena, a Ukrajina će biti vraćena u 18. vek”, izjavio je član Putinove partije Jedinstvena Rusija. Poslanik ruskog parlamenta, koga su sankcionisale SAD, EU i Britanija, upozorio je da će saveznici Ukrajine “platiti cenu”.

    On je dodao da bi Zapad trebalo da se “pripremi za rat koji će trajati godinama”.

    S druge strane, zvaničnici u Moskvi su izneli tvrdnju da su štetu na kritičnoj infrastrukturi ukrajinske prestonice izazvale “strane i ukrajinske” rakete protivvazdušne odbrane.

    “Nije izvršen nijedan udar na mete u gradu Kijevu”, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je kasnije rekao da bi Ukrajina mogla da “prekine patnje” tako što će odstupiti “na način da ispuni zahteve ruske strane”. Od početka oktobra, Rusija je ispalila baraž projektila i poslala bespilotne letelice iranske proizvodnje prema energetskim ciljevima širom Ukrajine kako bi osakatila njenu električnu mrežu dok temperature padaju ispod nule.

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen označila je bombardovanje kao “ratne zločine”, dok je Svetska zdravstvena organizacija UN upozorila je na “po život opasne” posledice ako se ruski napadi nastave i procenjuje da bi milioni ljudi zbog toga mogli da pobegnu iz zemlje.