VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • “30 – brže bi ih uništilo”

    “30 – brže bi ih uništilo”

    Ograničenje cene ruske sirove nafte transportovane morem koje su odobrile EU, G7 i Australija, trebalo bi bude spušteno na 30 dolara po barelu.

    Ograničenje cene ruske sirove nafte transportovane morem koje su odobrile EU, Grupa sedam najrazvijenijih zemalja (G7) i Australija, trebalo bi bude spušteno na 30 dolara po barelu, da bi se još teže pogodila ruska ekonomija, izjavio je savetnik ukrajinskog predsednika Andrij Jermak.

    Jermak je napisao na Telegramu da bi bilo neophodno da se cena ruske sirove nafte spusti i na 30 dolara po barelu da bi se ruska neprijateljska ekonomija brže uništila, preneo je Rojters.

  • Opkoljavanje: Rusija zauzima Bahmut?

    Opkoljavanje: Rusija zauzima Bahmut?

    Rusija najverovatnije planira da opkoli ukrajinski grad Bahmut u Donjeckoj oblasti, a onda da napreduje na sever i jug, saopštilo je britansko ministarstvo.

    “Osvajanje grada bi imalo ograničenu operativnu vrednost, ali bi potencijalno omogućilo Rusiji da zapreti Kramatorsku i Slavjansku”, dodalo je ministarstvo u najnovijem obaveštajnom izveštaju, prenosi Rojters.

    Iz Londona navode da postoji realna mogućnost da bi osvajanje Bahmuta predstavljalo simboličan, politički cilj za Rusiju.

  • Ruski uslov Zapadu za početak mirovnih pregovora: Priznajte aneksiju ukrajinskih teritorija

    Ruski uslov Zapadu za početak mirovnih pregovora: Priznajte aneksiju ukrajinskih teritorija

    Rusija početak mirovnih pregovora za okončanje agresije na Ukrajinu uslovljava priznanjem ruske aneksije ukrajinskih teritorija.

    Kremlj je poručio da je otežavajuća okolnost to što Zapad ne želi priznati “nove teritorije” anektirane od Ukrajine. Rusko očitovanje je uslijedilo nakon što je američki predsjednik Joe Biden 1. decembra izjavio da je spreman za susret s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    Biden je kao uslov za to istakao da Putin mora pokazati spremnost da se iznađe način da se završi rat u Ukrajini.

    Ovo je izjavio nakon susreta s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Bijeloj kući. Macron je kazao da su se usaglasili da od Ukrajinaca neće tražiti da pristanu na kompromis koji im nije prihvatljiv.

    Kako je objavio BBC, diplomatske aktivnosti za završetak agresije na Ukrajinu uslijedile su nakon nekoliko mjeseci tokom kojih nije bilo naznaka da će se to i desiti. Konkretnije, uslijedile su nakon što je ruska vojska bila primorana da se povuče iz južnih dijelova Ukrajine, tj. nakon što je ukrajinska vojska oslobodila te teritorije.

    Njemački kancelar Olaf Scholz je, prvi put od septembra telefonski razgovarao s Putinom. U razgovoru dugom sat vremena pozvao je predsjednika Rusije na iznalaženje diplomatskog rješenja za završetak rata što je prije moguće. Putin je pozvao Scholza da “preispita pristup u kontekstu ukrajinskih događaja”.

    Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov se prije razgovora između Scholza i Putina požalio da evropske države nisu ništa konkretno uradile po pitanju uslova pregovora, prenosi BBC.

  • Vjerske organizacije “povezane sa Rusijom” – Zabranjene

    Vjerske organizacije “povezane sa Rusijom” – Zabranjene

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski sproveo je odluku Savjeta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine.

    On je doneo odluku o ograničavajućim mjerama protiv predstavnika vjerskih organizacija koje su navodno povezane sa Rusijom, navodi se u ukazu koji je objavljen na zvaničnom sajtu predsednika.

    “Staviti na snagu odluku Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine od 1. decembra 2022. godine ‘O određenim aspektima aktivnosti verskih organizacija u Ukrajini i primeni personalnih specijalnih ekonomskih i drugih ograničavajućih mera (sankcija)”, navodi se u ukazu.

    Sankcioni spisak nije objavljen, ali se u dokumentu navodi da vlada Ukrajine u roku od dva meseca treba da podnese Vrhovnoj radi Ukrajine na razmatranje nacrt zakona o zabrani delovanja u zemlji verskih organizacija “povezanih sa centrima uticaja u Rusiji”.

    Službi bezbednosti, policiji i drugim bezbednosnim strukturama naloženo je da intenziviraju mere za otkrivanje i suzbijanje „subverzivnih aktivnosti“ koje navodno sprovode obaveštajne službe Rusije u verskoj sredini u Ukrajini.

    Komentarišući pomenuti ukaz, ukrajinski poslanik Aleksej Gončarenko izjavio je da je stranka Evropska solidarnost već podnela nacrt zakona o zabrani Ruske pravoslavne crkve na teritoriji Ukrajine i organizacija povezanih sa njom.

    “Naš nacrt zakona, koji smo podneli sa kolegama iz Evropske solidarnosti, već je u Radi. Tamo se radi kako o zabrani RPC i njoj podređenih organizacija, tako i o raskidu ugovora o zakupu crkava, lavra i drugih spomenika sa UPC Moskovske patrijaršije”, saopštio je Gončarenko na Telegramu.

    Ukrajinska služba nastavlja racije po vjerskim objektima
    Pripadnici Službe bezbednosti Ukrajine sprovode “kontraobaveštajne aktivnosti” u devet objekata kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u Žitomirskoj, Rovenjskoj i Zakarpatskoj oblasti, saopšteno je na Telegram kanalu resora.

    Kako je precizirano, radi se o muškom manastiru Svetog Nikole Hustske eparhije u Zakarpatskoj oblasti, u ženskom manastiru Svete Anastasije u Žitomiru i još sedam objekata na teritoriji eparhija, manastira i hramova UPC.

    Služba bezbednosti Ukrajine sprovodi istražne radnje zajedno sa Nacionalnom policijom i Nacionalnom gardom u okviru „suprotstavljanja subverzivnoj aktivnosti ruskih obaveštajnih službi“ i „sprečavanja da se verske zajednice koriste kao ćelije ‘ruskog sveta'“, navodi se u saopštenju.

  • Cinizam Francuske

    Cinizam Francuske

    Pariz ne želi da vidi ratne zločine koje je počinila ukrajinska vojska i svjesno prećutkuje te stvari, saopštilo je rusko Ministarstvo inostranih poslova.

    “Cinizam francuskih vlasti ne prestaje da nas iznenađuje. Iako je za njih prioritet borba protiv nekažnjavanja, oni zatvaraju oči na brojne zločine ukrajinskih snaga. Takođe zatvaraju oči i na zločine koji su počinjeni nad građanima Donbasa za proteklih osam godina”, navodi se.

    Ruski spoljnopolitički resor je kao primer naveo nedavni incident kada su ukrajinski vojnici streljali ruske zarobljenike.

    “To za francuske vlasti nema nikakve važnosti. Za njih je samo bitno šta kažu čelnici u Kijevu i samo im je važna propaganda tog zločinačkog kijevskog režima”, dodaje se.

    Istovremeno, Moskva je ogorčena izjavom Ministarstva spoljnih poslova Francuske u vezi planova da se formira “specijalni tribunal za zločine ruske agresije” iako to, kako tvrdi ruski resor, neće imati ništa zajedničko sa pravosuđem.

    “Pored pokušaja da uključe Međunarodni krivični sud, zapadne zemlje su odlučile da propagiraju ideju o formiranju nove otvoreno politizovane ‘sudske’ instance koja u suštini nema nikakve veze sa pravosuđem”, zaključuje se u saopštenju.

  • Panika u ambasadi Ukrajine u Zagrebu

    Panika u ambasadi Ukrajine u Zagrebu

    Nekoliko ukrajinskih ambasada u inostranstvu primilo je “krvave pakete” u kojima su se nalazile životinjske oči, objavilo je danas ukrajinsko ministarstvo spoljnihposlova, prenosi Reuters.
    Juče je objavljeno da je serija pismo-bombi poslata na više mjesta u Španiji, uključujući i ukrajinsku ambasadu u Madridu.

    Paketi, natopljeni tekućinom karakteristične boje i mirisa, poslati su ambasadama Kijeva u Hrvatskoj, Mađarskoj, Holandiji, Poljskoj i Italiji, generalnim konzulatima u Napulju i Krakovu te konzulatu u Brnu, napisao je portparol Oleg Nikolenko na Facebooku.

  • “Amerika zaradila bogatstvo na konfliktu u Ukrajini”

    “Amerika zaradila bogatstvo na konfliktu u Ukrajini”

    Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Džao Lidžijan rekao je danas da su SAD “zaradile bogatstvo” od konflikta u Ukrajini.

    Evropa plaća cenu tog konflikta, naročito u pogledu inflacije i cene energije, kazao je Džao.

    Obraćajući se novinarima na pres konferenciji, portparol je izjavio kako “nije čudo što evropski mediji kažu da Evropa mora da se zapita: zašto bi naš mir i napredak zavisio od interesa Sjedinjenih Država?”

    Takođe je optužio Vašington za ifnorisanje efekta uvođenja američjih subvencija (Akt o redukciji inflacije –IRA) na druge zemlje, “uključujući takozvane saveznike i pratnere”, što je “još jedan primer američke hegemonije”, prenosi Teletrejder.

    Kina je prethodno upozorila da će IRA naškoditi globalnoj industriji poluprovodnika i insistirala na tome da ne isporučuje Rusiji oružje neophodno za nastavak vojne operacije u Ukrajini.

  • Peskov: Nemogući uslovi Bajdena za pregovore sa Rusijom

    Peskov: Nemogući uslovi Bajdena za pregovore sa Rusijom

    Američki predsjednik Džo Bajden je zapravo rekao da su pregovori sa Ruskom Federacijom mogući tek nakon odlaska Rusije iz Ukrajine, ali to je nemoguće, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je, nakon što je Bajden prethodno izjavio da ne planira kontakte sa Putinom u bliskoj budućnosti, ali da dozvoljava takvu mogućnost ako ruski predsjednik “pokaže interesovanje” za okončanje sukoba u Ukrajini, ocijenio da je Bajden zapravo rekao da da su pregovori mogući tek nakon što Putin napusti Ukrajinu, prenosi RIA Novosti.

    Peskov je istakao da Kremlj nije spreman na to i dodao da se “specijalna vojna operacija nastavlja”.

    Peskov je, istovremeno, naglasio je da je Putin “bio, jeste i ostaje otvoren za pregovore sa svima” kako bi Rusija postigla svoje ciljeve.

    Ukazao je da SAD ne priznaju ukrajinske teritorije u sastavu Rusije, koje je Moskva pripojila i ocijenio da to znaccajno otezzava potragu za nekom vrstom zajedniccke osnove koja bi omogućila medjusobnu diskusiju.

    Peskov je dodao je da su pokussaji pregovora sa NATO-om, OEBS-om i Sjedinjenim Državama bili neuspješni.

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je juče da ne planira da uskoro razgovara sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, ali da je spreman na razgovor s njim ukoliko pokaže interesovanje za okončanje rata u Ukrajini i to samo u konsultaciji sa NATO saveznicima.

    “Nemam neposredne planove da pričam sa Putinom”, rekao je Bajden tokom zajedničke konferencije u Bijeloj kući sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom, prenio je Rojters.

    Bajden je, medjutim, dodao da je “spreman da priča sa Putinom ukoliko kod njega postoji interesovanje da pronađe način da okonča rat”.

    “Ali, on to još nije učinio”, istakao je Bajden.

  • Ukrajina naredila istragu pravoslavne crkve povezane sa Rusijom

    Ukrajina naredila istragu pravoslavne crkve povezane sa Rusijom

    Najviši ukrajinski bezbjednosni zvaničnici naredili su istragu aktivnosti ogranka pravoslavne crkve koji je istorijski povezan s Moskvom, rekao je juče ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
    Dodao je da će istraga ispitati ima li moskovski ogranak crkve pravo da djeluje na jednom od najsvetijih mjesta u Ukrajini – kompleksu Kijevsko-pečerske lavre, prenosi Index.

    Formalno prekinuli veze s Ruskom pravoslavnom crkvom
    Pravoslavna crkva u Rusiji izdašno je podržala devetomjesečnu invaziju Rusije na Ukrajinu.

    “Moramo stvoriti uslove da nikakvi akteri zavisni od države agresora (Rusiji) ne mogu manipulisati Ukrajincima i slabiti Ukrajinu iznutra”, rekao je Zelenski u video-obraćanju.

    U Ukrajini je crkva povezana s Moskvom prošlog maja formalno prekinula veze s Ruskom pravoslavnom crkvom, ali joj mnogi Ukrajinci još uvijek ne vjeruju i optužuju je za tajnu saradnju s Rusijom.

    Rasprava najviših bezbjednosnih zvaničnika naglasila je važnost s kojom Zelenski i drugi čelnici još uvijek gledaju na uticaj crkve povezane s Moskvom među običnim Ukrajincima.

    Pravoslavni hršćani čine većinu od 43 miliona ljudi u Ukrajini, a od pada sovjetske vlasti konkurencija je žestoka između crkve povezane s Moskvom i nezavisne ukrajinske crkve proglašene ubrzo nakon nezavisnosti.

    Ispitaće imovinu crkve
    Zelenski je rekao da će Vlada parlamentu podnijeti prijedlog zakona kojim se zabranjuju vjerske grupe “povezane s centrima uticaja u Rusiji”.

    Preduzeće se radnje protiv “subverzivne aktivnosti ruskih specijalnih službi u ukrajinskom vjerskom okruženju”. Osim toga, ispitaće se imovina crkve, uključujući njeno korištenje Kijevsko-pečerske lavre.

    Bezbjednosna služba SBU saopštila je prošle sedmice da je pretražila 350 zgrada koje pripadaju crkvi povezanoj s Rusijom i sprovela provjere nad 850 osoba.

    SBU je rekao da je pronašao “sumnjive” ruske državljane, velike svote gotovine i prorusku literaturu, što je Moskva osudila.

  • Macron: Ako želimo održivi mir, Ukrajinci moraju odabrati trenutak kada će pregovarati

    Macron: Ako želimo održivi mir, Ukrajinci moraju odabrati trenutak kada će pregovarati

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron je nakon sastanka s američkim predsjednikom Joe Bidenom poručio kako zapadni saveznici ne bi trebali tjerati Ukrajince na kompromis s Rusijom koji bi za njih bio neprihvatljiv.

    “Nikad nećemo poticati Ukrajince na kompromis koji za njih neće biti prihvatljiv”, odgovorio je Macron na pitanje o potencijalnom završetku rata.

    Farncuski predsjednik dodaje kako je ukrajinski narod hrabar i odlučan u borbi da zaštiti svoju zemlju i svoje živote.

    “Oni su tako hrabri i brane upravo svoje živote, svoju naciju i naša načela… Ako želimo održivi mir, moramo ispoštovati Ukrajince da odluče trenutak i uslove u kojima će pregovarati o svojoj teritoriji i svojoj budućnosti”, istakao je Macron.

    Također, kaže i kako su saveznici povećali ekonomsku, vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini.

    “Dodatno, podrška SAD-a . kako finansijska tako i u snabdijevanju Ukrajine vojnim oružjem – nije važna samo za napadnutu zemlju nego i za širu Evropu. Za stabilnost našeg svijeta danas – jer ako smatramo da možemo napustiti zemlju i odustati od punog poštovanja ovih načela, to znači da ne postoji moguća stabilnost u svijetu”, zaključio je Macron nakon sastanka s Bidenom, prenosi CNN.