Ruska vojska je ušla u Rabotino, nastavlja ofanzivu, “melje” ukrajinsku vojsku, saopštio je gubernator Zaporoške oblasti Evgenije Balicki.
On je dodao da su Oružane snage Ukrajine u Rabotinu izgubile hiljade vojnika i ogromnu količinu tehnike.
Kako je primetio zvaničnik, ovo naselje je donedavno za kijevske vlasti bilo glavni simbol letnje kontraofanzive.
Tenkovi će uskoro prestati da se koriste na bojnom polju u Ukrajini zbog bespilotnih letelica, piše španski list “Mundo”, pozivajući se na ukrajinskog vojnika.
“Dronovi vladaju na bojnom polju i njih ima na hiljade. Naš svakodnevni napor je da preživimo. Tenk je sada najranjivije oružje. Oni će uskoro prestati da se koriste. U stvari, pošto više skoro nemamo municije i Rusi to znaju, mi ih sve manje i manje koristimo”, rekao je ukrajinski tenkista Viktor.
Takođe je priznao da sada oseća mnogo veći strah nego ranije.
Rusija je ranije poslala notu zemljama NATO-a zbog isporuka oružja Kijevu. Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da su SAD i NATO direktno uključeni u sukob u Ukrajini – ne samo putem isporuke oružja, nego i obučavanjem vojnika u Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Italiji i drugim zemljama.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu sastao se sa zamjenikom komandanta Centralnog ruskog vojnog okruga kod Avdejevke.
Šojgu je tamo pregledao oružje i opremu koje su Rusi zaplijenili u borbama s Ukrajincima.
Snimak Šojgua u “inspekciji” objavljen je na društvenim mrežama, a na njemu se vidi da je ruskog ministra posebno zainteresovao zarobljeni hrvatski bacač granata RBG-6.
Na snimku Šojgu pita je li bacač hrvatski, na što mu zamjenik komandira potvrdno odgovara.
Hrvatska je ove bacače, čiji je domet 400 metara, poslala kao dio vojne pomoći Ukrajini.
Bacač koristi granate kalibra 40 milimetara i to u nekoliko varijacija za različite namjene.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je 31.000 ukrajinskih vojnika poginula od kada je počeo napad Rusije na tu zemlju prije dvije godine, što je prvi zvanični podatak za više od godinu dana.
Zelenski je na konferenciji za novinare u Kijevu rekao da ne može da objelodani broj ranjenih jer bi to “pomoglo ruskom vojnom planiranju”, prenio je Rojters.
“U ovom ratu je ubijena 31.000 ukrajinskih vojnika. Ne 300.000, a ne 150.000 … (predsjednik Rusije Vladimir) Putin laže… Ali ipak, ovo je veliki gubitak za nas”, istakao je on.
Ukrajina nije iznosila podatke o svojim vojnim gubicima od kraja 2022. godine, kada je pomoćnik predsjednika Ukrajine Mihail Podoljak rekao da je 13.000 ukrajinskih vojnika ubijeno od početka napada 24. februara, navela je agencija.
Zelenski je rekao da pobjeda Ukrajine u ratu protiv ruskih snaga zavisi od podrške Zapada.
On je rekao da ima “pozitivan” osećaj u pogledu mogućnosti da saveznici i partneri Kijeva isporuče Ukrajini rakete dugog dometa.
Na drugu godišnjicu početka ruske invazije na Ukrajinu, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izrazio je uverenje da budućnost Ukrajine leži u ovom savezu.
Moskva je pokrenula ovaj rat sa ciljem da “zatvori vrata NATO-a Ukrajini, uskrativši joj pravo da izabere sopstveni put”, rekao je Jens Stoltenberg u video poruci.
“Ali dešava se upravo suprotno: Ukrajina je bliža NATO-u nego ikad”, naglasio je on. “Ukrajina će ući u NATO. Nije pitanje da li, već kada”, rekao je on.
Ruske snage su pokrenule sveobuhvatnu invaziju na susednu zemlju u ranim jutarnjim satima 24. februara 2022.
“Dok vas pripremamo za taj dan, NATO će nastaviti da stoji uz Ukrajinu. Za vašu i našu bezbednost”, rekao je Stoltenberg. On je situaciju na liniji fronta opisao kao “izuzetno ozbiljnu” i rekao da “nema naznaka” da se ruski predsednik Vladimir Putin sprema za mir.
“Ali ne smemo da gubimo nadu. Ukrajina je više puta demonstrirala svoje izvanredne sposobnosti i žestoku odlučnost”, rekao je on, hvaleći ukrajinske snage. “Vratili ste polovinu teritorije koju je Rusija zauzela. Isterali ste Rusiju iz velikih delova Crnog mora. I naneli velike gubitke ruskim snagama. On je rekao da su zemlje NATO-a do sada Kijevu pružile pomoć u milijardama dolara, uključujući “artiljerijsku municiju, protivvazdušnu odbranu i topovske brodove… opremu i rezervne delove za F-16, dronove i opremu za deminiranje”.
On je dodao i da je veća podrška za Ukrajinu već na putu.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN održanoj povodom dvije godine rata u Ukrajini da je krajnje vrijeme za pravedan mir zasnovan na Povelji UN, međunarodnom pravu i rezolucijama Generalne skupštine UN.
Gutereš je na sjednici održanoj u petak izrazio duboku zabrinutost zbog moguće eskalacije sukoba i istakao fundamentalnu potrebu da se poštuje suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, objavljeno je na sajtu UN.
“Vrijeme je da se ponovo posvetimo Povelji i obnovimo poštovanje međunarodnog prava”, rekao je Gutereš, ističući da je to put ka miru i bezbjednosti u Ukrajini i širom svijeta.
Gutereš je rekao da je rat u Ukrajini doveo do povećanja globalnih tenzija i zaoštravanja globalnih odnosa.
“Dvije godine kasnije i deceniju od pokušaja ruske ilegalne aneksije ukrajinske Autonomne Republike Krim i grada Sevastopolja, rat u Ukrajini ostaje otvorena rana u srcu Evrope”, rekao je Gutereš i podsjetio na princip UN o suvjerenoj ravnopravnosti svih članica svjetske organizacije.
Gutereš je naveo da, na osnovu Povelje UN, svi međunarodni sporovi treba da se rješavaju mirnim sredstvima i ukazao na stradanje civila i na ruskoj i na ukrajinskoj strani.
“U Ukrajini je poginulo najmanje 10.500 civila, a mnogo više ih je povrijeđeno; škole, bolnice i druga vitalna civilna infrastruktura su uništeni, a nekoliko stotina gradova i sela nema struju tokom surove zime”, naveo je Gutereš.
Prema njegovim riječima, nekoliko miliona ljudi je protjerano iz svojih domova.
Gutereš je naveo da rat takođe šteti narodu Rusije, da hiljade mladih Rusa ginu na linijama fronta i da u napadima na ruske gradove stradaju civili.
Ambasadorka i stalna predstavnica SAD pri UN Linda Tomas-Grinfild rekla je na sjednici da je rat koji traje već dvije godine pogoršao globalnu situaciju, doveo do nesigurnog snabdijevanja hranom i energijom i nanio neprocjenjivu štetu životnoj sredini.
Pozvala je na veću podršku Ukrajini, kako bi se toj zemlji pomoglo da se bori, kako je navela, za pravedan i trajni mir, zasnovan na osnovnim principima Povelje UN.
Ruski ambasador i stalni predstavnik u UN Vasilij Nebenzja rekao je na sjednici da što sukob duže traje, to će ishod biti manje povoljan za Ukrajinu.
Nebenzja tvrdi da se rat u Ukrajini produžava zbog kontinuirane podrške Zapada Kijevu.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba rekao je da je ime Rusije, kako je naveo, “sinonim za agresiju, ratne zločine i varvarstvo”, tvrdeći da Rusija u SB UN zauzima mjesto Sovjetskog Saveza koji više ne postoji i da zato nema zakonsko pravo da bude prisutna u SB UN.
Ambasador i stalni predstavnik Kine pri UN Džang Jun istakao je da međunarodna zajednica treba da aktivno traga za razumnim rješenjem za sukob u Ukrajini kako bi osigurala trajni mir.
Džang je rekao da napori treba da se fokusiraju na političko rješenje, zaustavljanje neprijateljstava i pokretanje direktnih pregovora Rusije i Ukrajine i vraćanje mira, dodajući da se Kina protivi sankcijama koje su uvele SAD i Velika Britanija, koristeći, kako je naveo, “pitanje Ukrajine kao izgovor”.
Britanski šef diplomatije Dejvid Kameron rekao je da svi moraju da se suprotstave predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, ne samo iz simpatija prema Ukrajini, već zato što su, kako je naveo, “njegovi (Putinovi) postupci u Ukrajini opasni za sve ostale”.
Francuski ministar spoljnih poslova Stefan Sežurne rekao je na sjednici da Rusija dvije godine vodi, kako je naveo, “nepravedan, neopravdan i protivzakonit agresorski rat”.
Predsednik Rusije Volodimir Zelenski ukazao je na potrebu jačanja antiruskih sankcija i poručio da svako ko pomaže Rusiji da zaobiđe sankcije treba da odgovara.
“U budućnosti moramo suštinski ojačati sankcije Rusiji i eliminisati sve ruske trikove u vezi sa tim. Svaka šema za zaobilaženje sankcija je bukvalno ulaganje u teror. Dakle, svako ko pomaže Rusiji da zaobiđe sankcije mora da odgovara za to”, naglasio je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerkom Danske Mete Frederiksen u Lavovu, prenosi Ukrinform.
Prema njegovim rečima, još jedan fundamentalni zadatak ove godine je “konfiskacija ruske imovine koja je već zamrznuta, posebno u evropskim jurisdikcijama”. “Putin mnogo više ceni novac od ljudskog života i zato će kroz gubitak novca i imovine osetiti pravu cenu svoje agresije”, smatra Zelenski.
On je ocenio da je upravo Danska odigrala ključnu ulogu u odobravanju odluke da se Ukrajini isporuče borbeni avioni F-16 i izrazio zahvalnost za svaku manifestaciju “danske podrške našoj zemlji, našem narodu i međunarodnom pravu”.
On je podsetio na pokretanje programa finansiranja izvoza preko specijalnog investicionog fonda Danske za podršku isporuke Ukrajini, posebno opreme.
“To je ono što zaista pomaže. Što više zajedničkih rezultata budemo postigli, veća će biti nesposobnost Rusije da ostvari svoje agresivne ciljeve”, naglasio je Zelenski. Danska premijerka je izjavila da e borbeni avioni F-16, koje će obezbediti Danska biti isporučeni do leta ove godine.
“Svi smo veoma srećni što će Danska obezbediti ove borce u saradnji sa Holandijom, Belgijom i SAD. Ovo je veoma moćno oružje. Nadam se da ćemo F-16 moći da vidimo u vazdušnom prostoru Ukrajine u bliskoj budućnosti, pre leta”, rekla je Frederiksen.
Ona je kašnjenje u transferu borbenih aviona u Ukrajinu objasnila isključivo tehničkim pitanjima koja zahtevaju vreme da se reše.
“Jedini razlog zašto kasnimo sa prebacivanjem F-16 u Ukrajinu je tehničke prirode, zato što je potrebna ozbiljna infrastruktura za održavanje ovih lovaca, a obuka za F-16 je mnogo duža nego za bilo koji drugi sistem naoružanja”, rekla je Frederiksen.
Ona je podsetila da je obuka ukrajinskih pilota počela u avgustu prošle godine i da se odvija “veoma brzo i veoma dobro”.
Zelenski i premijerka Danske potpisali su danas u Lavovu Sporazum o saradnji u oblasti bezbednosti. Prethodno su na Marsovom polju Ličakovskog groblja odali počast poginulim braniocima Ukrajine.
Kako podseća kijevska agencija, sutra, 24. februara, navršava se dve godine od kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u punom obimu.
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj izjavio je, povodom dvogodišnjice rata u Ukrajini, da je EU na strani Kijeva od početka sukoba koji je, kako je naveo, promijenio istoriju Evrope, ali neće nasilnim putem njenu geografiju.
“Obilježavamo dvije godine od brutalne agresije Rusije na Ukrajinu. EU je bila na strani ukrajinskog naroda od tog tragičnog jutra koje je promijenilo istoriju Evrope, ali neće ponovo na silu promijeniti njenu geografiju”, napisao je Borelj danas na X platformi.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen doputovala je danas u Kijev, povodom obilježavanja dvogodišnjice ruske agresije na Ukrajinu, a u tu zemlju su, između ostalih, stigli i italijanska premijerka Đorđa Meloni, premijer Belgije Aleksandar De Kro i i kanadski premijer Džastin Trudo.
Prije tačno dvije godine ruske snage započele su specijalnu operaciju u Ukrajini. Izgledi za mir i dalje su mali. Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin rekao je tada da je cilj specijalne vojne operacije demilitarizacija, denacifikacija i teritorijalno prekomponovanje Ukrajine. S druge strane, Volodimir Zelenski želi Ukrajinu u granicama iz 1991. godine.
Dvije godine od početka sukoba – Evropska unija i SAD ne prestaju uvoditi sankcije Rusiji. Održana je i sjednica Savjeta bezbjednosti UN.
U Moskvi nema posebnog obilježavanja dvogodišnjice specijalne operacije u Ukrajini, ali u ruskim medijima dominiraju izvještaji sa ukrajinskog fronta.
U Kijevu su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, italijanska premijerka Đorđa Meloni, kanadski premijer DŽastin Trido i predsjednik Vlade Belgije Aleksander de Kro.
Povodom druge godišnjice rata u Ukrajini, Savjet Evropske unije usvojio je 13. paket pojedinačnih i ekonomskih sankcija protiv Rusije.
Generalna skupština UN posvećena je, navodnim, “okupiranim teritorijama” Ukrajine. Ambasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja i njegov zamjenik Dmitrij Poljanski napustili su sjednicu Generalne skupštine UN koja je posvećena, navodinim, “okupiranim teritorijama” Ukrajine.
Ruski predstavnik je poručio da se prije ili kasnije svaki sukob završava.
Ukrajinski predstavnik kaže da i Ukrajina želi mir, ali pod njihovim uslovima. Poruka zapadnim saveznicima je već poznata, pošaljite protivvazdušnu odbranu.
Dvije godine poslije, EU i SAD jasnog su stava- krivac je samo jedan, Rusija. Njemačku brine činjenica da ruski predsjednik ne odustaje od svojih ciljeva.
Sukob u Ukrajini skupio je najgore iz Prvog i Drugog svjetskog rata, ali je i začinjen savremenim dostignućima u segmentu ratovanja u vojnoj tehnologiji, a primirje nije ni na vidiku, kaže vojni analitičar Vlade Radulović.
Ruska vojska se u zoni specijalne vojne operacije suočava sa skoro svim vojno-industrijskim potencijalom NATO-a, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu obišao je jedinice vojske “Centar” i naveo da svi na svijetu znaju da je “Kalašnjikov” najbolji automat
Ruska vojska se u zoni specijalne vojne operacije suočava sa skoro svim vojno-industrijskim potencijalom NATO-a, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Istakli su da je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu obišao jedinice vojske “Centar” u zoni specijalne vojne operacije i naveo da svi na svijetu znaju da je “Kalašnjikov” najbolji automat.
Tokom posjete su mu pokazani primjerci strane vojne tehnike koja je zaplijenjena tokom specijalne vojne operacije. Zamjenik komandanta vojske Centralnog vojnog okruga general Evgenij Cindjakin obratio je pažnju na nedostatke zapadnog naoružanja na primjeru oklopnog transportera M113 američke proizvodnje.
Prema njegovim rečima, ako bi se analizirao čitav niz primjeraka onda se može reći da se ruska vojska susreće sa cjelokupnim vojno-industrijskim potencijalom NATO-a.