Oznaka: ukrajina

  • Zelenskog “razapeli”

    Zelenskog “razapeli”

    Nakon potvrde da će Zelenski boraviti u SAD, pojedini Amerikanci su ukrajinskog predsednika okarakterisali kao “još jednog prosjaka koji traži milostinju”.

    Kako je najavljeno, ukrajinski predsednik Volodimjir Zelenski će se u Beloj kući sastati sa američkim predsednikom Džozefom Bajdenom koji će objaviti novi paket pomoći Ukrajini od dve milijarde dolara.

    U mnogobrojnim komentarima na tekst, koji je objavljen na portalu “National review”, ređala su se mišljenja čitalaca šta misle o dolasku Zelenskog u Ameriku.

    “Još jedan prosjak koji traži milostinju…Vidite šta se dešava kada ne kontrolišete granice?”, jedan je od komentara.

    Povodom navoda da ukrajinski predsednik namerava i da se obrati na zajedničkoj sednici američkog Kongresa, jedan od čitalaca je napisao: “On misli da mu je ovo poslednja šansa da dobije dodatnih 100 milijardi dolara pre nego što se Kongres okrene nekom drugom. Nikad se ne zna“.

    O tome koji su mogući razlozi koji su naveli Zelenskog da krene na ovaj put i fizički se pojavi u Vašingtonu, jedan od čitalaca je prokomentarisao na sledeći način:

    “Zašto ne bi došao u SAD? Treba da pokupi keš koji predviđa zakon o javnoj potrošnji. Neke poslove čovek mora lično da obavi”. Čitaoci američkog portala kritikovali su Zelenskog jer traži dodatnu bespovratnu pomoć u vreme rastućih troškova života širom SAD.

    “Ličnost godine po izboru Tajmsa putuje čak na drugi kontinent da bi tražio još novca američkih poreskih obveznika tokom recesije i rekordno visoke inflacije”, stoji u jednom od komentara.

    Pojedini su sarkastično komentarisali da Zelenski verovatno “dolazi u SAD da zacementira svoje američko državljanstvo” ili da možda “potraži nekretninu na Beverli Hilsu ili Martas Vinjardu, ili čak na obe lokacije”.

    “Uz sve te pare koje mu šaljemo, može sebi da priušti najbolje”, dodaje se u komentaru, prenosi Sputnjik.

  • Ukrajini okreću leđa?

    Ukrajini okreću leđa?

    Lider vladajuće poljske stranke Jaroslav Kačinjski izjavio je da je Varšavi potrebno da duboko predahne kada je u pitanju pomoć u oružju Ukrajini.

    Kako je rekao, vladin prvi zadatak je razvoj odbrambenog potencijala, ali da će nastaviti da pomaže Kijev na svaki drugi način.

    “Našoj zemlji je potreban dubok predah kada je reč o vojnoj pomoći Ukrajini. Podrška Ukrajinaca jeste prioritet ali moramo da mislimo i na naš odbrambeni potencijal. Naš prvi zadatak je da eliminišemo ili bar radikalno smanjimo mogućnost da se rat proširi u našu zemlju”, kazao je Kačinjski u intervju za novi broj provladinog nedeljnika Gazeta polska.

    Iako, prema oceni Kačinjskog, Rusija zasada ne planira proširenje sukoba u Ukrajini na druge zemlje upozorio je da rizik uvek postoji jer je rat nepredvidiv a takođe na to da Poljska nije pomogla Ukrajini taj rizik po nju bi bio daleko veći nego danas.

    “Opasnost bi bila neuporedivo veća a uz to naša pozicija u međunarodnoj areni bi pala. Spali bismo među proruske države, moralno bi pretrpeli poraz. Jednom rečju jako angažovanje u podršci Kijevu to je u svim aspektima ispravna odluka, za Poljsku najbezbednija, najbolja politički i nas stavlja u najkorisnije svetlo”, rekao je Kačinjski.

    Poljska se još pre napada Rusije na Ukrajinu u februaru ove godine ubrzano naoružavala a sada je još pojačala tempo i namerava da naredne godine za naoružavanje i modernizaciju svoje vojske izdvoji tri odsto BDP-a, dok neke članice NATO imaju problem da izdvoje i obećanih dva odsto.

    Prema procenama portala Politiko uskoro bi Vojska Poljske u konvencionalnim snagama mogla da bude treća najjača u Evropi a između ostalog i zbog velikih nabavki oružja ne samo iz SAD već i iz Južne Koreje i Evrope vlada u Varšavi pokušava takođe da okonča što pre spor sa Evropskom unijom oko pravne države i nezavisnosti pravosuđa posle sporne reforme.

    Kao razlog da vlada u Varšavi popusti i hitno prihvati glavne uslove Evropske unije i izmeni kontroverznu reformu pravosuđa, zbog koje je sa Briselom u sporu, da bi mogla da počne da koristi oko 35 milijardi evra iz novog evropskog Fonda obnove posle pandemije upravo vojne nabavke je naveo juče i poljski premijer Mateuš Moravjecki.

    “Deo tih sredstava može da se iskoristi za odbranu”, rekao je Moravjecki.

  • Ruski gas ide za Kinu

    Ruski gas ide za Kinu

    Predsednik Rusije Vladimir Putin je na daljinu otvorio gasno polje Kovitka, koje će snabdevati Kinu gasom preko gasovoda Snaga Sibira.

    Polje Kovikta je najveće u istočnom Sibiru, sa projektovanim rezervama gasa od 1,8 triliona kubnih metara i gasnog kondenzata od 65,7 miliona tona. Za snabdevanje energetskim resursima gasovoda Snaga Sibira izgrađena je deonica Kovikta-Čajanda, duga 804 kilometra, prenose RIA Novosti.

    Ovo je druga deonica Snage Sibira, koja snabdeva Kinu gasom. Prva – od Čajandinskog polja u Jakutiji do Blagoveščenska (granica sa Kinom) – pokrenuta je 2019. godine.

  • “Putin bio u zoni specijalne vojne operacije”

    “Putin bio u zoni specijalne vojne operacije”

    Iz Kremlja je jutros potvrđeno da je ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio zonu specijalne vojne operacije i da je razgovarao sa komandantima ruskih snaga, piše dnevnik “Rosijska gazeta”.

    Poslanik Državne dume Andrej Guruljov napisao je na svom profilu na društvenoj mreži “Telegram” da je Putin posjetio zonu specijalne vojne operacije.

    “Ukoliko pri tom misli na štab u kome je Putin bio krajem sedmice, onda je odgovor potvrdan”, rekao je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, komentarišući izjavu Guruljova.

    Kremlj je krajem sedmice objavio snimak sastanka ruskog predsjednika sa oficirima i generalima, a susretu su prisustvovali ministar odbrane Sergej Šojgu, kao i načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov.

  • Zelenski napustio Ukrajinu

    Zelenski napustio Ukrajinu

    ​Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upravo je potvrdio da je napustio Ukrajinu, odnosno da je na putu ka SAD, u njegovoj prvoj stranoj posjeti otkako je došlo do rata prije 300 dana.

    Zelenski se oglasio na Twitteru.

    “Na putu za SAD da ojačam otpornost i odbrambene sposobnosti Ukrajine. Konkretno, Bajden i ja ćemo razgovarati o saradnji između Ukrajine i SAD, a ja ću takođe imati govor na Kongresu i niz bilateralnih sastanaka”, napisao je Zelenski.

    I američki predsjednik Džo Bajden potvrdio je jutros da će Zelenski danas posjetiti Vašington, prenosi Tanjug.

    Bajden je u saopštenju naveo da će Zelenski otići u Bijelu kuću prije nego što se obrati na zajedničkoj sjednici Kongresa “demonstrirajući snažnu, dvostranačku podršku Ukrajini”.

  • Putin završio sa Ukrajinom?

    Putin završio sa Ukrajinom?

    Ruski političar Oleg Matvejčev rekao je da bi državna televizija trebalo da prestane da koristi termin “ukrajinske oružane snage“.

    On je dodao da je Rusija završila demilitarizaciju Ukrajine još u aprilu ili maju.

    Ruski političar tvrdi na državnoj televiziji da je većina ukrajinske municije i naoružanja iz NATO-a.

    “Cilj koji je Putin postavio u vezi sa demilitarizacijom Ukrajine zapravo je ispunjen još u aprilu ili maju, ako ćemo iskreno. Od tada Ukrajina više nema oružane snage koje je imala na početku sukoba“, rekao je on.

    On je dodao da su uništena njena flota i vazduhoplovstvo.

    “Možda je vreme da prestanemo da koristimo termin ‘ukrajinske oružane snage’ kao takav u našim televizijskim programima i svuda drugde”, rekao je Matvejčev.

  • Ukrajina ne želi kompromis – rat mora da ima pobjednika

    Ukrajina ne želi kompromis – rat mora da ima pobjednika

    U sukobu u Ukrajini pobediće samo jedna strana, neće biti kompromisa, rekao je savetnik kabineta Vladimira Zelenskog Mihail Podoljak.

    On je naglasio da Ukrajina neće praviti ustupke, ruska strana neće dobiti nikakve nove Minske sporazume.

    “Rusija mora da izgubi… da plati štetu… Samo na taj način može da se vrati bezbednost, stabilnost i predvidljivost u svetu”, napisao je on na Tviteru.

  • Putin priznao: Teško je

    Putin priznao: Teško je

    Predsednik Rusije Vladimir Putin prvi put je situaciju na teritorijima Ukrajine koje je Rusija proglasila svojim regijama nazvao “izuzetno teškom”.

    Putin je izjavio da je “situacija u regijama DNR, LNR, Herson i Zaporožja izuzetno teška”, on je poručio bezbednosnim snagama u tim regijama da moraju učiniti sve kako bi osigurale sigurnost građana u njima.

    “Želeo bih posebno da istaknem da jedinice bezbednosnih agencija koje su počele da deluju u novim regijama Rusije… da, teško vam je sada, situacija u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, u Hersonskoj i Zaporoškoj oblasti je izuzetno teška. Ali ljudi koji tamo žive nadaju se vama, vašoj zaštiti”, izjavio je Putin, a prenosi ruska državna novinska agencija RIA Novosti.

    Predsednik Rusije nazvao je dužnošću tajnih službi da učine sve kako bi osigurali maksimalnu sigurnost građana i zaštitili njihova prava i slobode.

    On je takođe obećao da će osigurati nove trupe sa savremenom opremom i naoružanjem, kao i iskusnim ljudstvom.

    Putin je pozvao na jačanje rada sigurnosnih agencija u ključnim područjima usled pojave novih pretnji i naredio je specijalnim službama da drže pod stalnom kontrolom mesta masovnijeg okupljanja građana, kao i strateške objekte saobraćajne i energetske infrastrukture.

  • Amerika optužila UN da popušta pred Rusijom

    Amerika optužila UN da popušta pred Rusijom

    Zamenik američkog ambasadora u UN Robert Vud rekao je da je generalni sekretar UN Antonio Gutereš “očigledno popustio pred ruskim pretnjama”.

    “Nije poslao istražitelje UN-a u Ukrajinu da ispitaju olupine dronova koje koristi Rusija, za koje SAD i druge zapadne zemlje tvrde da ih je isporučio Iran”, kaže on.

    “Žalimo što UN nisu pokrenule normalnu istragu po ovom pitanju. UN su očigledno popustile pred ruskim pretnjama“, rekao je Vud na sastanku Saveta bezbednosti UN na raspravi o rezoluciji o iranskom nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, prenosi Rojters.

    Rusija je ranije poricala da su njene snage koristile iranske bespilotne letelice u Ukrajini i tvrdi da UN nemaju mandat za slanje istražitelja u Ukrajinu kako bi ispitali poreklo dronova.

    Iran je priznao da je Moskvi isporučio bespilotne letelice, ali je rekao da su one poslate pre nego što je Rusija izvršila invaziju na njenog suseda u februaru.

    Britanija, Francuska, Nemačka, Sjedinjene Američke Države i Ukrajina tvrde da isporuka bespilotnih letelica iranske proizvodnje Rusiji krši rezoluciju Saveta bezbednosti UN iz 2015. godine o iranskom nuklearnom sporazumu.

  • Lukašenko obuzdao Putina?

    Lukašenko obuzdao Putina?

    ISW u analizi tvrdi da je bjeloruski predsednik Aleksandar Lukašenko uspeo da obuzda napore Putina da prisili Bjelorusiju na dalje ustupke.

    Putin i Lukašenko su se suzdržali od javne rasprave o ruskoj invaziji na Ukrajinu, ali su oba lidera primietila da se Bjelorusija još uvek suočava sa zapadnom pretnjom. “Vrlo mala vjerovatnoća direktnog uključenja Bjelorusije”.

    Lukašenko je još 17. februara nagovestio mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u Bjelorusiji u kontekstu navodne agresije Zapada.

    Lukašenko je tokom jučerašnjeg sastanka najavio da će Rusija isporučiti sisteme PVO S-400 i Iskander, dok je Putin potvrdio da su razgovarali o formiranju jedinstvenog odbrambenog prostora.

    ISW ponavlja da mogućnost direktnog uključenja Belorusije u Putinov rat protiv Ukrajine ostaje malo verovatan. Ovakvu procenu podržava i činjenica da je Putin prihvatio Lukašenkove tačke razgovora, bez uveravanja Lukašenka da ih prilagodi.