Oznaka: ukrajina

  • Ruska vojska u ofanzivi

    Ruska vojska u ofanzivi

    Ministarstvo odbrane Ruske Federacije objavilo je dnevni izveštaj.

    Kako su naveli, dobrovoljci pešadijskih odreda, uz podršku avijacije i raketnih snaga, oslobodili su Krasnopolje u DNR.

    Istakli su da su oružane snage Rusije tokom dana likvidirale više od 40 ukrajinskih vojnika u području Kupjanska, kao i da su oružane snage Ukrajine izgubile za jedan dan do 70 ljudi i dva radara, američke proizvodnje u području Krasnog Limana.

    “Oružane snage Rusije su u pravcu Dnjepra pogodile privremenu bazu jedinica 107. raketne artiljerijske brigade Oružanih snaga Ukrajine”, rečeno je na brifingu ministarstva odbrane.

    Objavili su i da su oružane snage Rusije za dan u zaporoškom pravcu uništile oko 30 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine i sistem “Grad”.

    Ruske oružane snage uništile su lanser američkog višecevnog raketnog sistema “himars” u pravcu Dnjepra.

    Dodali su i da je više od 60 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine, 2 borbena oklopna vozila, 2 haubice Msta-B i D-30 uništeno za jedan dan u pravcu Donjecka.

  • 200.000 Rusa ide na Kijev

    200.000 Rusa ide na Kijev

    Nemojte otpisivati Rusiju, rekao je jedan iskusni zapadni diplomata Fajnenšel tajmsu.

    U pozadini ovih reči je činjenica da je Rusija, uprkos nedavnim porazima u Ukrajini, ogromna zemlja sa mnogo materijalnih i ljudskih resursa kojima raspolaže predsednik Rusije Vladimir Putin.Sa ovim rečima se slaže i načelnik generalštaba ukrajinske vojske general Valerij Zalužnji, koji je u opširnom intervjuu za The Economist izjavio da su vojnici iz dubina Rusije, iza Urala, kao i vojnici iz evropskih delovi Rusije, masovno se pojavljuju na ratištu u Ukrajini. Obojica su, istakao je Zalužnji, prošli relativno dobru vojnu obuku, što znači da Putinova taktika masovne mobilizacije počinje da daje opipljive rezultate.

    Pored straha od ruske ljudske mase, Zalužnji smatra da Ukrajini preti nedostatak artiljerijske municije, jer ruski napad na Ukrajinu sve više podseća na bitke iz Drugog svetskog rata. svetskih ratova u kojima je pobedila strana sa više oružja.

    Blokada Krima
    Rusi pripremaju 200.000 svežih vojnika i nema sumnje da će ponovo pokušati da osvoje Kijev, rekao je Zalužnji, koji očekuje ruski napad do proleća ove godine. U pozadini svega stoji činjenica da ruski vojni vrh sve više doživljava rat u Ukrajini kao dugotrajan vojni sukob u kome će pobediti ona strana koja na ratište dovede motivisanije vojnike i vojnu tehniku.

    Istovremeno, komandant ukrajinske vojske general-potpukovnik Oleksandr Sirski smatra da ukrajinska vojska ne sme da dozvoli zamrzavanje linije fronta na istoku i jugu zemlje, a napad na Melitopolj i Marijuopolj, koji bi presekao transportne veze okupiranog Krima sa Rusijom, češće se pominje. Ovaj puč je ukrajinski vojni vrh planirao za leto 2022. godine, ali je nakon konsultacija sa američkim vojnim vrhom odbijen jer je Ukrajini nedostajalo naoružanje i spremni vojnici, odlučivši da napadne Herson, što se pokazalo potpuno uspešnim.

    Kako sada stvari stoje, smatra Sirski, do takvog puča neće doći u bliskoj budućnosti. Ipak, Sirski, kao pobornik ratnih trikova i iznenadnih napada, pažljivo posmatra bojno polje i traži mesto gde bi mogao da ponovi prošlogodišnji proboj na severoistok zemlje, kada je uspeo da tajno pripremi udarnu snagu koja je potisnula Ruska vojska nazad pedeset kilometara.

    “Za svaki otrov postoji protivotrov“, sumirao je Sirski svoje viđenje bliske budućnosti rata u Ukrajini. U pozadini njegovih reči je situacija na ratištu u okolini Bahmuta.

    Naime, kako piše Vašington post, koji je naklonjen Ukrajini i koji često prenosi nezvanične stavove administracije predsednika Džoa Bajdena, vlast u Kijevu svojoj javnosti predstavlja Bahmut kao neosvojivu tvrđavu koja pokazuje nadljudsku snagu i odlučnost. U stvarnosti, Bahmut je vojna zamka u koju Ukrajinci žele da uvuku što više ruskih snaga sa okupiranog juga i istoka zemlje i tako stvore slabu tačku gde iznenadnim napadom mogu da potisnu ruske okupatore.

    Međutim, Bahmut može biti i zamka za Ukrajince koji broje leševe na liniji fronta i koji su suočeni sa činjenicom da reka novih ruskih vojnika neprestano pristiže s leđa i pet, šest ili sedam puta dnevno juriša na ukrajinske položaje. Rezultat svega je činjenica da Ukrajina u Bahmutu, suočavajući se sa potrošnim vojnicima koje Rusi bez problema zamenjuju novim regrutima, gubi najbolje vojnike i vojnu opremu potrebnu za planirane kontraofanzive.

    “Velika je šteta što u borbi sa ruskim zločincima u Bahmutu žrtvujemo živote naših najboljih vojnika i oficira. Podržao bih odluku o povlačenju na nove, bolje položaje, ako se pokaže da odbrana Bahmuta zahteva nesrazmerno velike žrtve“, rekao je ukrajinski oficir iz Bahmuta za Vašington post. Na sličan način razmišlja i pomenuti načelnik ukrajinskog generalštaba Velerij Zalužnji , koji je u intervjuu za The Economist otvoreno rekao:

    “Neka mi oproste ukrajinski vojnici u rovovima, ali sada je mnogo važnije da se akumuliraju snage za dug i težak rat na celom frontu. Iako sam u iskušenju da sada pošaljem rezerve na bojno polje.”

    Iza ovih reči krije se pragmatična kalkulacija ukrajinskog vojnog vrha, koji želi da bude spreman za moguće masovne ruske udare, ali i za ofanzivna dejstva. Tim pre što Ukrajina trenutno ima oko 700.000 vojnika pod oružjem, od kojih je oko 200.000 potpuno sposobno za efikasnu borbu.

    Osim toga, ukrajinskoj vojsci za punu efikasnost, pored municije, nedostaje 300 tenkova, 600 do 700 oklopnih vozila i oko 500 haubica. Ukrajina trenutno nema sve to, tako da bi taktika iscrpljivanja mogla da funkcioniše za Putina na duži rok.

    Matematika smrti
    Tako barem misle analitičari Fajnenšel tajmsa, koji pišu da strašna matematika smrti kosi potpuno neiskusne ruske vojnike, otvarajući mogućnost Ukrajincima da napadnu oslabljene ruske snage. Ali ova strašna matematika dugoročno funkcioniše za Rusiju, koja može dovesti milione novih vojnika iz dubina Evroazije.

  • Njemačka spremna ovlastiti Poljsku da pošalje tenkove u Ukrajinu

    Njemačka spremna ovlastiti Poljsku da pošalje tenkove u Ukrajinu

    Njemačka je spremna ovlastiti Poljsku da pošalje tenkove Leopard njemačke proizvodnje u Ukrajinu kao pomoć Kijevu u borbi protiv ruske specijalne vojne akcije ako Varšava zatraži takav zahtjev, rekla je u nedjelju ministarka vanjskih poslova Analena Berbok.

    “Ako nam se postavi to pitanje, onda nećemo stajati na putu”, rekla je Berbok za televiziju “LCI” nakon francusko-njemačkog sastanka na vrhu u Parizu.

    “Znamo koliko su ti tenkovi važni i zato sada o tome razgovaramo s našim partnerima. Moramo biti sigurni da su životi ljudi spašeni i teritorija Ukrajine oslobođena”, dodala je Berbokova.

    Berbok, koja predstavlja Zelene u vladajućoj koaliciji socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca, rekla je da Poljska tek treba podnijeti službeni zahtjev.

    Njeni komentari dolaze u trenutku kada se Berlin opire pritisku iz Kijeva da pošalje neke od vlastitih zaliha tenkova Leopard u Ukrajinu, prenosi “AlArabyia”.

  • Boris Džonson iznenada posjetio Ukrajinu

    Boris Džonson iznenada posjetio Ukrajinu

    Bivši britanski premijer Boris Džonson neočekivano je stigao u Ukrajinu i posetio ratom razorene gradove na severu Kijevske oblasti.

    Na društvenim mrežama osvanuo je snimak Džonsona na ulicama Buče.

    Zatim su bile fotografije Borisa Džonsona u Borodjanki.Razlog njegove posete je to što bivši britanski premijer iz prve ruke vidi i čuje o zločinima koje je Rusija počinila u gradovima u blizini Kijeva.

  • Borel: Članice EU moraju da rizikuju

    Borel: Članice EU moraju da rizikuju

    Njemačka blokira inicijativu EU da se Ukrajini pošalju tenkovi i teško naoružanje, što će vjerovatno produžiti sukobe do sljedećeg proljeća, rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel.

    “Ukrajini su u trenutnim ratnim okolnostima potrebni tenkovi kako bi mogla ne samo da se odbrani već i da odbije ruske udare. Ova politička odluka još nije donijeta, uglavnom zbog nespremnosti NJemačke. Ali ako se to ne dogodi, rat će se odužiti do sljedećeg proljeća, kada će Rusija vjerovatno pokušati da započne novu ofanzivu”, rekao je Borelj španskom listu “El dijario”.

    On je naveo da je isporuka teškog naoružanja Ukrajini “rizična odluka” koja bi mogla da izazove eskalaciju sukoba, te da iz tog razloga EU nije Kijevu obezbijedila borbene avione, ali da sada zemlje članice Unije “moraju da rizikuju”.

    Borel je podsjetio da je EU za Ukrajinu već izdvojila ukupno 50 milijardi evra, uključujući ekonomsku, humanitarnu i pomoć izbjeglicama.

    Takođe, iz vojnih fondova EU Kijevu je upućena pomoć od 3,5 milijardi evra, a pojedinačno države bloka su Ukrajini dale pomoć u vrijednosti od 7,5 milijardi evra.

  • Američki obavještajci: Putin je u Ukrajini izgubio gotovo cijelu vojsku okupljenu prije 24. februara

    Američki obavještajci: Putin je u Ukrajini izgubio gotovo cijelu vojsku okupljenu prije 24. februara

    General američke vojske Mark Milley priznao je da je ruska vojska već izgubila “ogromnu količinu ljudi”. On nije naveo tačnu cifru, ali je napomenuo da je to već “puno više od 100.000 ljudi”.

    Broj ruskih žrtava u ratu u Ukrajini dostigao je 188.000 ljudi, pozivajući se na američke obavještajne službe. Toliki broj mrtvih i ranjenih SAD su, prema pisanju medija, predstavile saveznicima na samitu NATO-a, koji je održan 20. januara u vojnoj bazi Ramstein na jugu Njemačke.

    Američko Ministarstvo odbrane je izvijestilo da prije početka rata Rusija je premjestila oko 150.000 vojnika na granice s Ukrajinom. Prema njihovim riječima, kasnije su te jedinice prebačene u Ukrajinu.

    Američki stalni predstavnik pri OSCE-u, Michael Carpenter, rekao je prije invazije da bi Rusija mogla skupiti između 169.000 i 190.000 vojnika na granici s Ukrajinom. Ispostavilo se da je Rusija tokom 11 mjeseci rata izgubila gotovo cijelu vojsku, okupljenu prije 24. februara.

    U septembru je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio mobilizaciju u Rusiji. Još 300.000 vojnika pozvano je u rat u Ukrajini. Krajem oktobra šef Ministarstva odbrane izvijestio je predsjednika da je zadatak mobilizacije 300.000 vojnika završen. Putin je u decembru rekao da je polovina mobilisanih već u zoni borbenih dejstava, a da je 77.000 direktno uključeno u borbe.

    Prema američkim obavještajnim podacima, Rusija je uspjela mobilizirati samo 250.000 ljudi od 300.000 prijavljenih.

    Rusko Ministarstvo odbrane je posljednji put izvijestilo o gubicima na dan početka mobilizacije, 21. septembra. Prema riječima ministra odbrane Šojgua, tokom cijelog rata u Ukrajini je poginulo 5.937 ruskih vojnika.

  • “Ukrajinci će pasti. Propustili su šansu za pobjedu”

    “Ukrajinci će pasti. Propustili su šansu za pobjedu”

    Aleksej Arestovič, bivši savetnik šefa kabineta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, rekao je da su ukrajinske vlasti propustile šansu da pobede.

    “Propustili smo ne samo vojnu šansu, izgubili smo vreme, a Rusi su započeli mobilizaciju, ‘sredili’ situaciju na frontu i na nekim mestima čak ostvarili superiornost. Ne samo da Zapad nije dao oružje, mi smo propustili unutrašnjepolitičku i državnu šansu”, rekao je Arestovič u video snimku objavljenom na njegovom Telegram kanalu.

    On je naglasio da je Kijev propustio šansu da dobije blagovremenu i potpunu vojnu podršku zapadnih zemalja, i dodao je da će, po njegovom mišljenju, ceo ukrajinski narod “pasti”.

    Prema njegovim rečima, sada postoji razlika na ratištu u poređenju sa početkom rata, kada je ukrajinska vojska “pogađala svakim projektilom”, a sada su “se pokazali nedostaci”.

    Ranije je kancelarija Vladimira Zelenskog prihvatila ostavku Alekseja Arestoviča na mesto savetnika šefa kancelarije.

    Arestovič je 14. januara izjavio da je uzrok uništenja dela zgrade u Dnjepropetrovsku rezultat dejstva ukrajinske PVO.

    Kasnije je Arestovič povukao svoje reči o razlozima urušavanja dela kuće u Dnjepropetrovsku i rekao da je podneo ostavku.

  • Nova ofanziva ruskih snaga u Zaporoižju

    Nova ofanziva ruskih snaga u Zaporoižju

    Ruske snage krenule su u novu ofanzivu u regionu Zaporožja na jugoistoku Ukrajine.

    Zvaničnici ruske vojske tvrde da su zauzeti “povoljni položaji” tokom napada.

    Guverner Zaporožške oblasti Oleksandr Staruh kaže da su ruske snage tokom noći izvele više od 160 granatiranja.

  • Ukrajinci odlučili da se povuku

    Ukrajinci odlučili da se povuku

    Kijevski režim povlači zapadna oklopna vozila iz oblasti Harkova u pravcu Svatova, rekao je za Sputnjik vojni ekspert, potpukovnik LNR u penziji Andrej Maročko.

    “Prema rečima stanovnika Harkova, primećeno je prebacivanje oklopnih vozila sa dva voza u Kupjansk. Oklopna vozila zapadnog tipa se istovaraju na stanici gde se sortiraju i šalju u pravcu sela Svatovo”, rekao je on.

  • “Patriot – skupa greška”

    “Patriot – skupa greška”

    Vašington pravi skupu grešku time što isporučuje raketne sisteme “Patriot” Ukrajini, napisao je u tekstu za portal “Military.com” oficir američke armije Džef Lamer.

    Prema njegovom mišljenju, Ukrajina nije spremna da koristi takvu složenu vojnu tehniku, za koju je američkim vojnicima potrebna višemesečna obuka.

    On je, takođe, ocenio da isporuke sistema “Patriot” neće izmeniti ranjivost Ukrajine u vazduhu.

    “Upornost Vašingtona je pogrešna, i za to će biti plaćena visoka cena”, zaključio je Lamer.

    Pentagon je ranije saopštio da će ukrajinska vojska početi obuku u upravljanju sistemima “Patriot” vojnoj bazi u Oklahomi.

    Amerikanci očekuju da će za nekoliko meseci pripremiti pripadnike Oružanih snaga Ukrajine da upotrebljavaju sisteme “Patriot”, koji su deo poslednjeg paketa pomoći Kijevu.