VRBAS Media

Oznaka: ukrajina

  • Zelenski otkrio o čemu je razgovarao sa Orbanom

    Zelenski otkrio o čemu je razgovarao sa Orbanom

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, nakon sastanka sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Kijevu, da su njih dvojica razgovarali o načinima da se postigne pravičan i dugotrajan mir.

    “Zahvalan sam Mađarskoj što je učestvovala na mirovnom samitu (u švajcarskom Birgenštoku prošlog mjeseca) i što je podržala zajedničko saopštenje sa samita. Naš rad u ovom formatu istinski pomaže da dođe do kraja rata”, naveo je Zelenski u objavi na platformi X.

    On se, takođe, zahvalio Orbanu što je posjetio Ukrajinu prvi put poslije 12 godina.

    Orban je na zajedničkoj pres konferenciji rekao da je zamolio Zelenskog da razmotri hitan prekid vatre i dodao da bi hitan prekid vatre doveo do ubrzavanja mirovnih pregovora sa Rusijom.

    Orban je dodao da Budimpešta želi da poboljša veze sa Ukrajinom i da potpiše bilateralni sporazum o saradnji, ali i da učestvuje u ekonomskom razvoju Ukrajine, prenosi Rojters.

    Do Orbanove posjete došlo je nakon što je Mađarska juče preuzela predsjedavanje EU u narednih šest mjeseci.

  • Ukrajini preti bankrot već u avgustu?

    Ukrajini preti bankrot već u avgustu?

    Ukrajinske vlasti mogu objaviti bankrot već u avgustu, ako se ne dogovore sa investitorima o restruktuiranju duga, piše londonski “Ekonomist”.

    List ističe da vojne operacije nanose „veliku štetu ukrajinskoj ekonomiji“, njen bruto domaći proizvod (BDP) je za četvrtinu manji nego početkom 2022. godine. Istovremeno, dug u junu je dostigao 94 odsto BDP-a, a žalosno stanje infrastrukture u zemlji pogoršava ekonomsku situaciju, ističe “Ekonomist”.

    Iako Ukajina dobija podršku Zapada, ona uglavnom dolazi u vidu vojne pomoći, a ne gotovine i Kijev će se „uskoro suočiti sa akutnim nedostatkom gotovine“.

    „Ukrajina ima mjesec dana da izbjegne bankrot“, ističe “Ekonomist”, pošto 1. avgusta ističe rok za isplatu duga.

    Kako piše list, malo je vjerovatno da će Kijev za to vrijeme moći da se dogovori sa privatnim investitorima o otpisu duga. Najverovatniji scenariji uključuju postizanje dogovora o odlaganju isplate duga do 2027. godine ili proglašenje bankrota. U svakom slučaju, Ukrajina neće početi da plaća kamate povjeriocima, prenose Vesti online.

    Bankrot će pokazati da privatni investitori ne veruju zapadnim saveznicima Kijeva, koji ih materijalno pomažu. Dugoročno, ovo će stvoriti probleme u obnovi zemlje, zaključuje “Ekonomist”.

  • Raspoređeni su: Sprema se napad na Bjelorusiju?

    Raspoređeni su: Sprema se napad na Bjelorusiju?

    Izjave da se ukrajinske trupe koncentrišu na bjeloruskoj granici predstavljaju povod za zabrinutost Moskve, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Bjelorusija je savezna država. Imamo posebne formate dijaloga preko svih odgovarajućih odeljenja, uključujući specijalne službe. I naša ministarstva odbrane su u stalnom kontaktu kao partneri. Stoga su to razlozi za zabrinutost ne samo za Minsk, već i za Moskvu, jer smo mi zaista saveznici i partneri”, rekao je Peskov novinarima.

    Odgovarajući na pitanje o mogućim kontaktima na tu temu predsednika Rusije i Belorusije, Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka, portparol je primetio da lideri zemalja to mogu da urade, ako budu smatrali da je to potrebno.

    Ranije je načelnik Generalštaba Oružanih snaga i prvi zamenik ministra odbrane Bjelorusije Pavel Muravejko izjavio da je situacija na granici sa Ukrajinom teška, da se menja svakog dana i to ne nabolje.

     

  • Panika je počela

    Panika je počela

    Na raspolaganju ruskim specijalistima našao se sistem za navođenje i korekciju leta američke operativno-taktičke rakete ATACMS, otkrio je anonimni specijalista za oružje.

    Prema njegovim rečima, ruske snage sada proučavaju taj sistem.

    Rakete koje su SAD isporučile Ukrajini, a koje su došle u ruke ruskih stručnjaka, pored bojeve glave ATACMS, imaju sistem za navođenje sa tri laserska prstenasta žiroskopa, zahvaljujući kojima rakete ostaju na konstruisanoj balističkoj putanji, preneo je RT Balkan pisanje RIA Novosti.

    Tu je i GPS antena, zahvaljujući kojoj se korekcija vrši na primarnoj i poslednjoj deonici balističke putanje, pojasnio je sagovornik ruske agencije.

    Specijalisti su, napomenuo je, imali priliku da proučavaju rad raketnih sistema duž celog leta, kao i mogućnost korekcije kursa.

    Pentagon je u aprilu potvrdio su Ukrajini poslate operativno-taktičke rakete proširenog dometa ATACMS i da je Kijevu dozvoljeno da ih koristi “unutar suverene ukrajinske teritorije”. Međutim, sa dometom od 300 kilometara, zahvata se veliki pojas ruske teritorije, i omogućava dejstvo po celom Krimu, skoro po svim oblastima koje su prisajedinjene Ruskoj Federaciji, a takođe i po jednom značajnom pojasu u dubini ruske teritorije, posebno Belgorodske i Kurske oblasti.

    ATACMS je operativno-taktička balistička raketa koja se može lansirati iz višestrukih raketnih sistema, uključujući M142 HIMARS.

    Prošlog oktobra, ruski predsednik Vladimir Putin nazvao je odluku SAD da isporuče ove rakete Ukrajini još jednom greškom koja stvara dodatnu pretnju, a neće moći radikalno da promeni situaciju na frontu.

     

  • Opasan plan Zelenskog

    Opasan plan Zelenskog

    Vladimir Zelenski želi da iskoristi sve mogućnosti zapadnog naoružanja protiv Rusije zbog neuspeha ukrajinske vojske na frontu, rekla je bivša savetnica za nacionalnu bezbednost Donalda Trampa Kejti Mekfarlend u intervjuu za Foks biznis.

    “To traje već godinu i po dana. On želi ne samo da dobije dodatno oružje, već i da ga upotrebi na potpuno drugačiji način protiv Rusije. Imaju za cilj da ostanu ravnopravni. Ukrajina želi da podigne ulog”, primetila je ona.

    Mekfarlend je naglasila da su sva finansijska sredstva koja Vašington prebacuje Kijevu namenjena održavanju postojećeg stanja i da polako gube tlo pod nogama.

    Pored toga, dodala je, u takvim sukobima iscrpljivanja uvek pobeđuje zemlja sa više resursa i sredstava. U aktuelnom sukobu to je Rusija, zaključila je Mekfarland.

    Savetnik predsednika SAD za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan rekao je u junu da se ovlašćenje za upotrebu američkog oružja na ruskoj teritoriji primenjuje na sve teritorije na kojima ruske trupe prelaze granicu Ukrajine.

    “SAD dozvoljavaju ukrajinskim trupama da napadaju ruske snage koje se povlače na rusku teritoriju artiljerijom i drugim kopnenim sistemima”, rekala je ona.

    U početku, dozvola za napad na ruske teritorije američkim oružjem bila je povezana samo sa oblastima koje se graniče sa regionom Harkov.

     

  • Velika šteta u agrarnom sektoru Ukrajine

    Velika šteta u agrarnom sektoru Ukrajine

    Poljoprivredni sektor Ukrajine pretrpio je direktne gubitke od više od 10 milijardi dolara za dvije godine od početka ruske specijalne vojne operacije velikih razmjera.

    Zato je veoma važno da se obnovi kako bi se obezbijedila stabilnost svjetskih tržišta hrane, izjavio je danas vršilac dužnosti ministra agrarne politike i hrane Ukrajine, Taras Visocki.

    “Zbog ruske agresije ukrajinski farmeri su pretrpjeli značajne gubitke. Od uništenja poljoprivredne mehanizacije za ukupno 5.8 milijardi dolara do gubitka i uništenja stočnih farmi za više od 250 miliona dolara. A međunarodne cijene hrane u 2022. porasle su za oko 35 odsto”, naveo je on na konferenciji “Obnova ukrajinske poljoprivrede”, prenosi “Ukrinform”.

    Prema njegovim riječima, situacija je stabilizovana tek nakon uspostavljanja novih izvoznih pravaca.

    “Zbog toga je potrebna podrška za obnavljanje ukrajinskog poljoprivrednog sektora”, rekao je Visocki.

    On je podsjetio da je Ukrajina jedan od svjetskih lidera u izvozu žitarica i uljarica, kao i da će oporavak poljoprivrednog sektora obezbijediti stabilnost svjetskih tržišta hrane.

    Visocki je istakao potrebu za dugoročnim projektima podrške ukrajinskom poljoprivrednom sektoru, među kojima je i program finansijske podrške Ukrajini iz fonda Evropske unije za Ukrajinu, prenosi “b92”.

  • Putin otkrio: 700.000

    Putin otkrio: 700.000

    U zoni specijalne operacije u Ukrajini nalazi se skoro 700.000 ruskih vojnika, rekao je predsednik Rusije Vladmir Putin. Putin je rekao i da vojnici koji se bore na harkovskom pravcu časno ispunjavaju zadatke koji su im postavljeni.

    “Program ‘Vreme heroja’ (program razvoja za učesnike SVO) uključuje 80 ljudi a u zoni SVO imamo skoro 700.000 ljudi,” rekao je ruski predsednik koji se sastao sa učesnicima programa.

    On je dodao da će se Rusija baviti time kako da zaštiti svoja naselja ako protivnik nastavi da ih gađa.

    “Ako protivnik nastavi da radi to što je radi do sada mi ćemo razmisliti kako da postupamo dalje kako bismo zaštitili naše gradove i naselja,” rekao je Putin.

    On je naglasio da je Rusija prinuđena da pomera liniju fronta na harkovskom pravcu da bi smanjila terorističke napade na Belgorod.
    Prema njegovim rečima, sadašnji period je za Rusiju težak ali veoma važan jer je ujedinio čitavu zemlju.

    “Skoro nikada u Rusiji nije bilo perioda apsolutnog blagostanja. Uvek je naša zemlja jačala prolazeći kroz iskušenja, teškoće. I uvek je bilo ljudi koji nisu žalili sebe i donosili su duboko u sebi odluku da služe domovini, da je brane,” rekao je ruski predsednik.

     

  • Bajden i Zelenski potpisali istorijski sporazum

    Američki predsjednik Džozef Bajden i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas su u ime svojih zemalja potpisali istorijski sporazum na samitu G7, koji se održava danas i sutra u Italiji.

    Radi se o bilateralnom istorijskom sporazumu koji je potpisan na čak 10 godina.

    Ukrajina je od početka ruske invazije do danas potpisala 15 bilateralnih bezbjednosnih sporazuma s nizom zemalja – od Ujedinjenog Kraljevstva preko Francuske i Njemačke do Italije.

    Ono što je zanimljivo u vezi danas potpisanog sporazuma s SAD je da ne zahtijeva odobrenje Kongresa, a potencijalna buduća administracija Donalda Trumpa mogla bi ga poništiti, prenosi Index.

    Bajden je ranije rekao da bi garancije za Ukrajinu bile jednake onima za Izrael, pokrivajući finansijsku i vojnu pomoć, kao i mogućnost zajedničke proizvodnje oružja.

    Bajden i Zelenski su nakon potpisivanja istorijskog sporazuma održali zajedničku press konferenciju.

    “Ovo je dokument bez presedana. Danas je zaista istorijski dan”, rekao je Zelenski.

    Uvjeren je da će “najsnažniji sporazum” očuvati ljudske živote i da sadrži odredbe za “korake za održivi mir” nakon završetka rata.

    “Rusija je prava globalna prijetnja”, naglasio je.

    Pohvalio je hrabrost američkih građana i ukrajinskih vojnika koji su omogućili dogovor.

    Zahvalio je Americi na kontinuiranoj podršci njegovoj zemlji.

    Rekao je da je “ponosan na ukrajinski narod i ono što su uspjeli učiniti tokom rata”. Naglasio je da sporazum uključuje borbene avione F-16 i drugo oružje koje Ukrajina već dugo traži.

    “Dugo smo radili na tome”, napomenuo je. Najavio je da će Ukrajina uskoro dobiti “eskadrile” mlaznjaka. Ukrajina je mjesecima tražila avione F-16, a dosad su se Danska, Nizozemska, Norveška i Belgija obvezale poslati ih u tu zemlju.

    Zelenski tvrdi da sporazum sadrži ključnu komponentu koju je Ukrajina dugo tražila.

    “Naš bezbjednosni sporazum je most ka članstvu Ukrajine u NATO-u”, kazao je.

    Zelenski ne skriva zadovoljstvo što su američki zvaničnici odlučili da će zaplijenjenu finansijsku imovinu upotrijebiti za finansiranje ratnih napora u Ukrajini.

    “Ruska imovina treba se koristiti za zaštitu ukrajinskih života”, poručio je.

    Bajden je poručio da će sporazum omogućiti dvjema zemljama da prošire razmjenu obavještajnih podataka, nastave s obukom ukrajinskih trupa i ulažu u industrijsku bazu Ukrajine kako bi Kijev samostalno mogao proizvoditi streljivo.

    Američki predsjednik je uvjeren da će sporazum učiniti Ukrajinu “jakom, održivom i otpornom”.

    Potvrdio je da” Amerika pojačava pritisak na Rusiju”.

    Dodao je da je američko ministarstvo finansija jasno dalo do znanja da će svaka banka u svijetu koja posluje sa sankcionisanim ruskim bankama i sama biti sankcionisana.

    Objasnio je da ruski predsjednik Vladimir Putin zavisi od prihoda od energetskih projekata, što bi trebalo biti poremećeno uvođenjem novih sankcija.

    “Putin nas neće podijeliti, a mi ćemo biti uz Ukrajinu dok oni ne pobijede u ovom ratu”, rekao je Biden.

    Bilateralni sporazumi Ukrajine s moćnim zemljama Zapada smatraju se privremenim rješenjem, odnosno svojevrsnom “zamjenom” ulasku Ukrajine u punopravno članstvo NATO-a. Ali jasno je da takvi sporazumi nemaju ni blizu istu snagu kao članstvo u NATO-u.

    Šta sporazum uključuje, a šta ne?
    Kao i kod drugih bilateralnih sporazuma, sporazum sa SAD neće zahtijevati da Amerika vojno stane u obranu Ukrajine. Ali, sporazum bi Ukrajini mogao olakšati ulazak u mirovne pregovore s Rusijom, budući da bi Kijev imao određene garancije o pomoći koju bi dobio u slučaju daljnjeg ruskog napada.

    Ukrajina ima gorko iskustvo s takvim sporazumima. Potpisnici Budimpeštanskog sporazuma iz 1994., koji je pozivao na poštivanje nezavisnosti i suvereniteta zemalja, nisu stali u obranu Ukrajine kada je Rusija anektirala Krim 2014. godine.

    Bilateralni sigurnosni sporazumi navode da će se u slučaju budućeg ruskog napada na Ukrajinu “strane konsultovati u roku od 24 sata da bi odredile mjere za suzbijanje i odvraćanje od agresije”.

    Formulacija “budući napad” u sporazumu nije posebno definisana.

    Komentarišući sporazum, Bajdenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan je rekao kako je “potpisivanjem ovog sporazuma Rusiji poslat signal naše odlučnosti”.

    “Potpisivanjem ovoga takođe ćemo Rusiji poslati signal naše odlučnosti. Ako Vladimir Putin misli da može nadživjeti koaliciju koja podržava Ukrajinu, vara se. On jednostavno ne može toliko čekati, a ovaj će sporazum pokazuje našu odlučnost i kontinuiranu predanost”, rekao je Salivan.

    “Ovim sporazumom takođe obezbjeđujemo obaveze Ukrajine o reformama i nadzoru krajnje upotrebe oružja koje isporučujemo”, pojasnio je Bajdenov savjetnik.

    Salivan je naglasio da je Ukrajina dala korisne lekcije američkoj vojsci, uključujući one o korištenju dronova u ratu.

    Dodao je da će “SAD imati koristi od uvida i iskustva Ukrajine, njenih inovacija na bojnom polju i lekcija naučenih s fronta”.

    Leo Litra, gostujući saradnik u Europskom savjetu za spoljne odnose, rekao je da je važno biti jasan u pogledu ograničenja i svrhe bezbjednosnih garancija.

    “Sporazumi o bezbjednosnoj saradnji osmišljeni su da bi podršku Ukrajini učinili predvidljivom i mjerljivom, ali nisu ni blizu pružanju instrumenata koji bi mogli zamijeniti NATO-ov članak 5 o kolektivnoj odbrani”, rekao je Litra.

    Odnosi između Bajdena i Zelenskog se već neko vrijeme popravljaju.

    Bajden se izvinio Zelenskom zbog kašnjenja u obezbjeđivanju novca za Ukrajinu preko Kongresa, a Kijev je zadovoljan i jer je konačno dobio dozvolu za gađanje vojnih mete unutar Rusije, naročito one odgovorne za napade na Harkovsku oblast. Inače, ovo je bio prvi susret dvojice lidera od decembra.

    Šta se dogodilo ranije danas?
    Inače, vođe zemalja članica skupine G7, koja okuplja najveće svjetske ekonomije, pristali su danas na dogovor o pružanju 50 milijardi dolara vrijednih zajmova Ukrajini korištenjem kamata prikupljenih od zamrznute ruske imovine nakon što je Moskva započela bojnu operaciju 2022.

    Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova odgovorila je da su pokušaji Zapada da uzme prihod od zamrznute ruske imovine kriminalni i da bi doveli do odgovora Moskve koji bi bio vrlo bolan za Evropsku uniju.

  • Stoltenberg: Unutar NATO-a postoje neslaganja u vezi sa Ukrajinom

    Stoltenberg: Unutar NATO-a postoje neslaganja u vezi sa Ukrajinom

    Unutar NATO-a postoje neslaganja u vezi sa ulogom Alijanse u pomoći Ukrajini, a očekuje se da će zajedničko rješenje biti postignuto tokom predstojećeg samita u SAD, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

    “Postoje različiti stavovi unutar Alijanse dok se pripremamo za nove važne odluke na samitu u Vašingtonu”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.

    On je izrazio uvjerenje da će članice Alijanse uspjeti da se dogovore o tačnom okviru podrške Ukrajini, prenosi Srna.

    Samit NATO-a biće održan od 9. do 11. jula u Vašingtonu.

  • Njemački list: Zelenski razoračan neučešćem Kine

    Njemački list: Zelenski razoračan neučešćem Kine

    Ukrajinski lider Vladimir Zelenski, kao i njemačka Vlada, navodno su razočarani što je Kina odlučila da ne prisustvuje takozvanoj mirovnoj konferenciji u Švajcarskoj, piše list “Špigl”.

    Berlin je ranije lobirao da Peking učestvuje u događaju.

    Konferencija koju sponzoriše Kijev trebalo bi da bude održana tokom predstojećeg vikenda u odmaralištu Burgenstok u Švajcarskoj i biće posvećena diskusijama oko “formule mira” Zelenskog u 10 koraka za Ukrajinu, koja, između ostalog, zahtijeva potpuno povlačenje ruskih snaga sa teritorija na koje Kijev polaže pravo, i predviđa reparacije i međunarodni tribunal za rusko rukovodstvo, prenosi Srna.

    Više od 160 delegacija, uključujući one iz G7, G20 i zemalja BRIKS-a, pozvano je na događaj čiji je domaćin Švajcarska. Moskva, međutim, nije dobila takav poziv i nagovijestila je da, čak i da jeste pozvana, ne bi prisustvovala, nazivajući plan Zelenskog “neprihvatljivim” i opisujući “apsurdnu” konferenciju kao “potpuno bez perspektive”, podsjeća “Raša tudej”.

    Krajem prošlog mjeseca, Kina je isto potvrdila da neće prisustvovati samitu, a njen ministar spoljnih poslova Vang Ji naglasio je da takvom sastanku nedostaju “tri važna elementa” – priznanje događaja od Moskve i Kijeva, ravnopravno učešće svih strana i poštena rasprava o svim mirovnim prijedlozima.

    Pozivajući se na visokog neimenovanog vladinog zvaničnika u Berlinu, list navodi da su “jasnoću i tajming” odluke Pekinga da preskoči događaj Zelenski i NJemačka protumačili kao čudne i neprijateljske.

    List je naveo da kad bi Kina barem poslala specijalnog izaslanika, to bi samitu dalo “znatno veću težinu”, ali čini se da “globalni jug” nije uključen u sve to nakon što su se pojedine zemlje, kao što su Saudijska Arabija, Pakistan i Brazil, takođe povukle sa ovog događaja.

    Učešće je odbilo i nekoliko drugih latinoameričkih zemalja, uključujući Argentinu i Meksiko, koje zahtijevaju pregovore koji bi omogućili učešće obje strane u sukobu.

    Nikaragva je čak samit Zelenskog nazvala “političkom farsom” čiji cilj nije pronalaženje puta ka miru.

    U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin ponovio je da je Moskva spremna da traži diplomatsko rješenje krize, ali je naglasio da fantazije ne mogu poslužiti kao osnova za bilo kakve mirovne pregovore.

    “Svi pregovori su zasnovani ili na vojnom porazu ili na vojnoj pobjedi. Naravno, pobijedićemo”, rekao je Putin prošle sedmice.