Oznaka: ukrajina

Nakon pune dvije godine rata stanje ukrajinske vojske vratilo se skoro na početak – opet nedostaje svega. Ali, Ukrajina ima još jedan problem.

Sada je već opštepoznato da ukrajinskoj vojsci ponestaje artiljerjske municije i protivvazdušnih raketa, kao i da ta pomoć neće skoro, em jer je blokirana u Kongresdu, em su evropski političari prespori u rješavanju tog problema.

Rusi to znaju i napadaju svom snagom, dok Ukrajinci moraju da štede. Napadi su masovni, a zvanična Moskva za to ne haje ni za broj žrtava na svojoj strani. Po podacima britanskog ministarstva odbrane, ruska vojska gubi najmanje oko 1.000 ljudi dnevno.

Nažalost, prenosi Index, problemi ukrajinske vojske nisu samo logistički. Novi glavni zapovjednik general Oleksandar Sirski nije baš srećno preuzeo dužnost. Već sama smjena nekadašnjeg glavnog zapovjednika Valerija Zalužnog nije prošla glatko.

Tim prije što predsjednik Volodimir Zelenski nikad nije potpuno jasno objasnio zašto ga je smijenio.

Prije nove dužnosti general Sirski bio je zapovjednik kopnene vojske pa ne može reći da nije upoznat sa stanjem na frontu. Osim što je porijeklom Rus, Sirski nije omiljen među Ukrajincima i zato što je upravo on bio glavnokomandujući ukrajinskom kontraofanzivom koja, osim velikih gubitaka, nije postigla ništa.

Uprkos tome, Zelenski ga je unaprijedio.

Na novu dužnost general Sirski stupio je taman u trenutku pada Avdejivke. I opet, kao bivši zapovjednik kopnene vojske, nije mogao reći da on nije saučesnik u krivici za to.

Sirski je krivce našao u zapovjednicima jedinica koje su branile Avdejevku, pa je na Telegramu objavio da “neki zapovjednici ne nadziru situaciju, a njihove akcije i komande direktno ugrožavaju život i zdravlje njihovih podređenih”.

Nakon što je Sirski iz Glavnog štaba maknuo sve ljude Zalužnog, sad je krenuo u čistku i srednjeg zapovednog kadra. To je izazvalo revolt jer se mnoge od tih jedinica s tim zapovednicima bore od februara 2022, prenosi b92.

Odgovor na smjene bila je masovna peticija upućena Zelenskom da smjeni Sirskog i vrati Zalužnog. Zelenski je u u početku podržao Sirskog izjavama kako “ima slobodne ruke za kadrovske promjene”. Ali, kad su krenuli protesti, malo je reterirao u strahu da će se nezadovoljstvo novim glavnim zapovjednikom prenijeti i na njega.

Stoga su krenula nagađanja da smjena Sirskog nije nemoguća. Pa tako i neki poslanici u ukrajinskom parlamentu na društvenim mrežama već objavljuju postove kako će Sirskog zamijeniti osoba koja ga je zamijenila i na mjestu zapovjednika kopnene vojske – general Oleksandar Pavljuk.

Ako ruske snage nastave da napreduju, a pobuna protiv Sirskog ojača, ništa nije nemoguće.

Niz brzih napredovanja ruskih snaga predstavlja izazov novoj ukrajinskoj odbrambenoj liniji stvorenoj nakon povlačenja iz ključnog grada Avdivke i izaziva zabrinutost i oko taktike Kijeva i dinamike na prvoj crti.
Ukrajina je 17. februara objavila da se povlači iz Avdijivke na položaje zapadno od grada. Ruske snage su od tada zauzele tri mala sela, a Kijev insistira da ih nikada nije namjeravao braniti.

Međutim, odbrambena linija za koju je Kijev proglasio da se pomiče – odnosno tri sela zapadnije – na meti su snažnog ruskog napada. Proruski izvori tvrde da je Moskva djelimično okupirala sve tri općine. Ukrajina to opovrgava, piše CNN.

Napredovanje ruskih snaga dolazi u vrijeme duboke krize u opskrbi ukrajinske vojske streljivom, što je izazvalo gotovo egzistencijalnu raspravu među vojnicima na fronti ko mora štedjeti streljivo i koji se pitaju koliko će dugo moći izdržati ruski pritisak .

Sirski vrši intervencije

U još jednom znaku rastuće zabrinutosti, novi zapovjednik ukrajinske vojske, general-pukovnik Oleksandr Sirski, dvaput je ukorio svoje oficire prošle sedmice zbog lošeg učinka na ovoj ključnoj dionici prve linije.

Sirski je u četvrtak kritizirao “određene nedostatke” i “lošu prosudbu” komandanata na prvoj crti kod Avdivke, “što je direktno utjecalo na održivost odbrane u određenim područjima”.

U subotu se vratio na pitanje nedovoljne popunjenosti i naznačio da je smijenio neke oficire koji “nisu bili upoznati sa situacijom” i “direktno ugrožavali živote i zdravlje (svojih) podređenih”.
Sirski je prije tri sedmice postao novi vrhovni komandant vojske. Zamijenio je nadaleko popularnog Valerija Zalužnog, u čijem se slučaju mjesecima govorilo o napetosti između njega i predsjednika Volodimira Zelenskog. Sirski je naslijedio bojno polje na kojem je Rusija iskoristila nedostatke zapadne pomoći, streljiva i osoblja na ukrajinskoj strani o kojima se dugo izvještavalo.

Ruski napad na novu ukrajinsku odbrambenu liniju oko Avdivke nije značajan zbog vrijednosti samih malih sela, već zato što sugerira da ukrajinski dužnosnici nisu adekvatno planirali povlačenje iz Avdivke i od tada nisu mogli zaustaviti napredovanje ruskih snaga.

Moskva izjavljuje da joj je deklarirani cilj kontrolirati cijeli Donbas, ali istovremeno želi demilitarizirati Ukrajinu.

Pesimizam na istoku

Nekoliko ukrajinskih vojnika reklo je CNN-u da su bili jako pesimistični u pogledu značaja povlačenja i kasnije obrane kao dijela predznaka za naredne sedmice. Mnogi su tražili da ih se ne citira jer je riječ o osjetljivoj temi.

“Ne radi se toliko o (ruskoj) dinamičnosti, koliko o činjenici da smo loše pripremljeni da ih obuzdamo. Budući da nismo imali dobre, pripremljene položaje, povlačimo se, povlačimo, povlačimo”, rekao je neimenovani pripadnik specijalnih snaga.

“Osjećamo (rusku) nadmoć u ljudstvu, artiljeriji i oklopnim vozilima. Oni napreduju malo po malo. Nemamo tu puno opcija. Povući se, ili jednostavno čekati da… koliko god to tužno zvučalo, dok sve nas pobiju. Bez oružja. Ovdje nema rata koji se može voditi mačem”, rekao je drugi vojnik na fronti.

Ukrajinski gubici obično su obavijeni velom tajne, iako je Zelenski nedavno rekao da je od početka ruske invazije poginulo 31.000 vojnika.

U jednoj medicinskoj jedinici u blizini istočnog fronta, zabrinuti ljekar je novinaru CNN-a pokazao kutiju s izvještajima o ranjavanjima u kojima je bilo stotine slučajeva u samo 20 dana u februaru.

Snimke dronom iz sela Orlivka, žarišta trenutne ruske ofenzive zapadno od AVdivke, pokazuju većinu zgrada u ruševinama i velike kratere – vjerojatno od ruskih zračnih napada – na ravnom terenu.

Žestoki sukobi nastavljaju se u blizini još dva tamošnja sela – Toneňka i Berdyči. Novinari CNN-a čuli su u subotu intenzivne eksplozije i pucnjavu iz pušaka kod Berdyča.

Vojnici s kojima je razgovarano s druge strane fronta također su izrazili ozbiljan pesimizam u pogledu nadolazećeg proljeća ukoliko zapadna pomoć ne stigne brzo. Kombinacija opadanja ukrajinskog morala, opskrbe i činjenice da se čini da ruska vojska jača predstavlja ključni trenutak u sukobu.

“Samoubilački” postupci Rusa

Snimke ruskih snaga dronom ponovo pokazuju vojsku koja se ne boji poslati vojnike na neobranjive položaje gdje će vjerojatno biti ubijeni.

Snimak ukrajinske 47. mehanizirane brigade, navodno snimljen u blizini Avdivke, prikazuje ruski oklopni transporter kako juri prema ukrajinskim položajima, ali se zaustavlja na nekoliko sekundi kako bi iskrcao desetak vojnika, koji su se sklonili u obližnja vrata.
Nakon toga, dvije ukrajinske jurišne bespilotne letjelice neutraliziraju vozilo, a oklopno vozilo Bradley dopremljeno iz SAD-a približava se otkrivenoj grupi. Tada možete vidjeti koliko je Rusa pogođeno bacačem granata. Drugi video iz okolice Berdyče prikazuje preko 30 mrtvih ruskih vojnika iza oštećenog oklopnog votila.

Međutim, uprkos zapanjujućim gubicima i nepromišljenoj taktici, ruski napadi se nastavljaju.

Vojno obaveštajna agencija Ukrajine (GUR) izvela napad na rusku Crnomorsku flotu. Uništen brod ruske mornarice “Sergej Kotov”, vredan 65 miliona dolara.

Kako prenosi Kijev independent, žestoki napadi na Krim, gde je stacionirana ruska Crnomorska flota, izvedeni su tokom noći, a taj izveštaj pratile su i informacije o više eksplozija koje su odjeknule na tom okupiranom poluostrvu.

Prema izveštajima ukrajinskih medija, zbog jakih napada ugašeno je svo osvetljenje na Krimskom mostu, koji je odmah zatvoren.

“Segej Kotov”, vredan oko 65 miliona dolara, pogođen je sa, kako se navodi, više ukrakinskih dronova. Operacija napada na Krim izvedena je, naveo je GUR, u saradni sa ukrajinskim pomorskim snagama kao i sa ministarstvom tehnologije.

Da je Krim sinoć bio poprište žestokih sukoba, govore i podaci koje je podelilo rusko ministarstvo odbrane, koje je navelo da su ruski PVO sisatemi oborili čak 38 neprijateljskih dronova.

Ruska strana za sada tvrdi da je oborila ukrajinski SU-24, kao i da je ukrajinska vojska pokušala da izvede napad na Krim, koji je Putin anektirao još 2014.

Prema specijalizovanim telegramskim kanalima, u ukrajinskom napadu je učestvovalo 6 bombardera Su-24 i tri lovca MiG-29 Oružanih snaga Ukrajine. U prvom talasu lansirane su rakete-mamci ADM-160 MALD u cilju odvraćanje pažnje sistema PVO, nakon čega su lansirane krstareće rakete Storm šedou/SCALP-AG.

Serija brzih ruskih napredovanja dovela je u pitanje novu ukrajinsku liniju odbrane uspostavljenu nakon njihovog povlačenja iz ključnog grada Avdejevke.

Rusko napredovanje izaziva i strahove u vezi sa taktikom Kijeva i stanjem na linijama fronta, piše Si-En-En.

Ukrajina je 17. februara objavila svoje povlačenje iz Avdejevke na niz položaja zapadno od grada.

Međutim, tri manja sela su od tada pala u ruke ruskih snaga, a Kijev insistira na tome da nikada nisu nameravali da ih brane. Ali odbrambena linija na koju je rekao da će se oslanjati, tri sela zapadnije, od tada je bila pod teškim ruskim napadom, a proruski izvori tvrde da je Moskva delimično okupirala sva tri naselja. Ukrajina negira ove tvrdnje.

Rusko napredovanje dolazi u trenutku kada se Ukrajina suočava sa velikom nestašicom oružja, stvarajući egzistencijalni problem za vojnike na frontu koji moraju da koriste mnogo manje municije i koliko dugo mogu da izdrže ruski pritisak.

Kao još jedan znak rastuće nelagodnosti, novi načelnik ukrajinske vojske, general-potpukovnik Oleksandr Sirski, ukorio je svoje podređene oficire dva puta tokom protekle nedelje zbog lošeg učinka na ovoj ključnoj liniji fronta.

Sirski je u četvrtak kritikovao “određene nedostatke” i “pogrešne procene” komandanata na linijama fronta u Avdejevki “koje su direktno uticale na održivost odbrane u određenim oblastima”.

On se u subotu vratio na temu neadekvatnog kadra, sugerišući da je otpustio neke oficire koji “nisu upoznati sa situacijom” i “direktno ugrožavaju živote i zdravlje podređenih”.

Sirski je postao vojni komandant pre tri nedelje, nakon što je njegov veoma popularan prethodnik Valerij Zalužnji smenjen posle višemesečnih tenzija sa predsednikom Zelenskim.

Sirski je nasledio bojno polje na kome Rusija napreduje, a brutalna žestina napada iskorišćava nedostatak zapadne pomoći, municije i ljudstva za Ukrajinu.

Pesimizam na istočnom frontu
Ruski napad na novu odbrambenu liniju Ukrajine oko Avdejevke značajan je ne zbog vrednosti samih malih sela – u kojima se u najboljem slučaju nalazi nekoliko desetina stanovnika koji su tamo uopšte ostavljeni i uništenih zgrada – već zato što sugerišu da su ukrajinski zvaničnici neadekvatno planirali povlačenje iz Avdejevke i od tada nisu u stanju da zaustave napredovanje Rusije. Nekoliko ukrajinskih vojnika izjavilo je za Si-En-En da su pesimistični u pogledu značaja povlačenja i naknadne odbrane kao predznaka narednih nedelja. Mnogi su tražili da se ne citiraju kada govore o ovoj temi.

Jedan vojnik specijalnih snaga rekao je za Si-En-En:

“Ne radi se toliko o ruskom zamahu, već više o tome da smo loše pripremljeni da ih obuzdamo. Nemamo dobro pripremljene pozicije, kotrljamo se i vraćamo se.”

Još jedan frontalni oficir pod pritiskom je rekao:

“Osećamo rusku nadmoć u ljudstvu, artiljeriji i oklopnoj tehnici. Malo po malo idu napred. Ovde nemamo mnogo opcija. Odstupite ili samo sačekajte dok ne budemo… Koliko god tužno zvučalo, dok svi ne budemo mrtvi. Bez oružja… to nije rat koji se može voditi mačem.”

Ukrajinski gubici su obično obavijeni velom tajne, uprkos tome što je predsednik Zelenski prošlog vikenda rekao da je 31.000 vojnika poginula od početka ruske invazije. Ipak, u jednoj traumatološkoj jedinici u blizini linija fronta na istoku, zabrinuti doktor pokazao je Si-En-En-u kutiju sa izveštajima o povredama kojih je bilo na stotine za samo 20 dana u februaru.

Snimci dronom iz sela Orlivka, žarišta trenutnog ruskog napada, pokazuju većinu zgrada u ruševinama i ogromne kratere verovatno od ruskih vazdušnih udara na ravnom terenu duž reke. Nastavljeni su žestoki sukobi oko druga dva sela kod Avdejevke, Tonenke i Berdičija. Si-En-En je u subotu čuo snažne eksplozije i mitraljesku paljbu u blizini Berdića.

Vojnici intervjuisani širom istočnog fronta takođe su izrazili veliki pesimizam u pogledu nadolazećeg proleća ako zapadna pomoć ne bude hitno isporučena. Kombinacija pada ukrajinskog morala i zaliha, i čini se da moskovske snage dobijaju na zamahu, označava ključni trenutak u sukobu.

Na snimcima iz rejona Avdejevke iz ukrajinske 47. mehanizovane brigade, ruski oklopni transporter juri ka ukrajinskim položajima i zaustavlja se na nekoliko sekundi da bi desetak vojnika izašlo i sklonilo se u obližnji prolaz.

Dve ukrajinske jurišne bespilotne letelice onesposobljavaju vozilo, a oklopno vozilo bredli koje su isporučile Sjedinjene Američke Države približava se izloženoj grupi. Tada se vidi kako puca na Ruse iz montiranog bacača granata.

Na drugom snimku ispred sela Berdiči vidi se više od 30 mrtvih ruskih vojnika iza oštećenog oklopnog vozila. Si-En-En nije mogao da potvrdi lokaciju bilo kog od video-snimaka.

Ipak, uprkos zapanjujućim žrtvama i nesofisticiranoj taktici, ruski napadi se nastavljaju.

Nacrt mirovnog sporazuma, koji je sastavljen ubrzo nakon početka ruske invazije, sugeriše da je Rusija želela da “kastrira” Ukrajinu.

Vol strit džornal navodi da je dobio na uvid dokument ruskih i ukrajinskih pregovarača iz 2022. godine, dugačak čak 17 stranica, a u kom su navedeni uslovi ruskog predsednika Vladimira Putina za okončanje sukoba između dvu zemlje.

Dokument je nastao u aprilu 2022, otprilike šest nedelja nakon početka ruske invazije, a prema nacrtu, Ukrajina bi bila “kastrirana” država, ostavljena na milost i nemilost vojsci susedne zemlje, stoji u analizi WSJ.

Uslovi koje Rusija sada traži verovatno će biti još gori, dodaje se u tekstu tog lista.

Vol strit džornal dalje navodi da su pregovarači s obe strane nastojali tada da okončaju sukob s pretvaranjem Ukrajine u “trajno neutralnu državu koja ne učestvuje u vojnim savezima”. Takođe, Ukrajina ne bi smela da obnovi svoju vojsku uz pomoć Zapada, a Krim bi bio “defakto” pod kontrolom Rusije.

Podseća se, takođe, da tim pregovorima nije postignut nikakav dogovor.

Danas Ukrajina tvrdi da neće započeti mirovne pregovore dok Rusija ne povuče svoje trupe iz njihove zemlje, a i ukrajinsko javno mnjenje čvrsto je protiv bilo kakvog mirovnog sporazuma.

Predsednik Ukrajine Volodomir Zelenski upozorio je da bi svaki prekid neprijateljstava omogućio Rusiji da se ponovo naoruža i nastavi da napada Ukrajinu u budućnosti. Analitičari ističu da je vojna pobeda za obe strane sve manje verovatna.

Dokument otkriva brojne ustupke koje su pregovarači s ruske i ukrajinske strane razmatrali dok se Kijev borio u prvim nedeljama rata. Za Rusiju, to je bio trenutak kada je shvatila da je ukrajinska odbrana iznenadila njene trupe.

Međutim, istovremeno služi kao podsetnik za kompromise koje bi Rusija mogla da pokuša da nametne Ukrajini u slučaju smanjenja zapadne vojne podrške i ostvarivanja značajnih teritorijalnih dobitaka.

U nacrtu spomenutog sporazuma navodilo se i da, iako je Ukrajini bilo dozvoljeno da teži članstvu u Evropskoj uniji, ona ne bi smela da se pridruži vojnim savezima kakav je NATO. Takođe, strano oružje ne bi bilo dopušteno na teritoriji Ukrajine, dok bi se njena vojska svela na određeni broj.

Rusija je, navodno, pokušavala da ograniči sve aspekte, uključujući broj vojnika i tenkova, kao i maksimalni domet projektila koje bi Ukrajina mogla koristiti, takođe težeći ka tome da se ograniče i ukrajinske oružane snage na 85.000 vojnika i 342 tenka.

Ukrajinski pregovarači, s druge strane, želeli su 250.000 vojnika, 800 tenkova. Rusija je, potom, htela da domet ukrajinskih projektila bude ograničen na 40 kilometara.

Poluostrvo Krim, koje je već okupirala Rusija, ostalo bi pod uticajem Moskve i ne bi se smatralo neutralnim.

Moskva se takođe zalagala za to da ruski jezik funkcioniše na ravnopravnoj osnovi s ukrajinskim u vladi i sudovima, što je klauzula koju Kijev nije potpisao, prema nacrtu dokumenta.

Budućnost istočne Ukrajine, koju je Rusija tajno napala i okupirala 2014, nije bila obuhvaćena u nacrtu, ostavljajući tu temu za pregovore između Putina i Zelenskog. Međutim, taj sastanak nikada nije održan.

Teritorije s obje strane Dnjepra su neodvojivi dio Rusije. Duž obje obale Dnjepra sastavni su dio ruskih strateških istorijskih granica i svi pokušaji da ih nasilno promijene su osuđeni na propast.

Rekao je ovo zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev tokom panela “Znanje prvo” na Svjetskom festivalu mladih u Sočiju, tokom ovog predavanja pokazao je i novu mapu Rusije na kojoj se vide proširene teritorije.

Predavanju nekadašnjeg predsjednika i premijera Rusije prisustvovao je i dio članova delegacije Republike Srpske, javlja Banjaluka.net.

Medvedev je rekao da je geopolitički prostor Rusije još od perioda staroruske države.

“Imamo zajednički jezik, religiju, predstavu o svakodnevnom životu. To je i razlog zašto su dio, za svakog od nas, svetog prostora, bez obzira što taj prostor pokušavaju da sada razore divlji ukrajinski nacisti i njihovi gospodari”, rekao je Medvedev.

On je napomenuo da više ne smije biti pokušaja ignorisanja ruskog javnog mnjenja.

“Rusija s pravom smatra Ukrajinu i njeno stanovništvo dijelom naše sveruske civilizacije. Da je Ukrajina izbegla najgluplju zamku koju su postavile Sjedinjene Države i njeni saveznici kako bi se suprotstavili našoj zemlji uz pomoć Ukrajine i iskoristili upravo ovaj antiruski element, stvari su mogle biti drugačije”, naglasio je on, a prenosi Banjaluka.net, čiji se novinar nalazi u Sočiju.

Oružane snage Ukrajine uskoro neće biti sposobne da se odupru ruskoj vojsci, ukazao je bivši obaveštajac američke vojske Skot Riter u intervjuu za “Gegenpol”.

Ukrajinci su blizu kolapsa na frontu, rekao je i ocenio da će uskoro će doći do “odlučujućeg trenutka kada će borbeno jedinstvo potpuno nestati, a Rusija će moći da nastavi da se kreće napred bez usporavanja”.

Zbog neuspeha ukrajinskih oružanih snaga Severnoatlantska alijansa koja podržava ukrajinsku vojsku je u teškom položaju, dodao je on, piše RIA.

“Mislim da će za nekoliko nedelja NATO biti pod još većim pritiskom. Neće moći ni da sanjaju o pobedi, jer ukrajinske vojske neće biti”, zaključio je Riter.

Poslednjih nedelja, ukrajinske oružane snage su pretrpele nekoliko većih poraza i povukle se sa ključnih utvrđenih područja.

Rusija je tokom protekle nedelje oslobodila nekoliko naselja u Donjeckoj Narodnoj Republici – Pobedu, Lastočkino, Severnoje i Petrovskoje.