Prije tačno godinu dana počeo je rat u Ukrajini, a konačan broj mrtvih i ranjenih nemoguće je procijeniti, kao ni vojne gubitke, ali nijedna strana ne želi da objavi zvanične podatke.
Prema svemu sudeći, okončanje ratnih dejstava nije ni na vidiku, jer nema čak nikakvih nagovještaja ni o početku pregovora između Rusije i Ukrajine niti ikakve šanse da lideri ove dvije zemlje sjednu za pregovarački sto.
U prethodna dva dana svijet je pratio i govore Vladimira Putina, ruskog predsjednika, kao i Džozefa Bajdena, predsjednika SAD, koji je iznenada otišao u Kijev, a dan kasnije i u Varšavu.
Iz Putinovog govora bilo je jasno da Rusija nema namjeru da zaustavi rat, koji zovu “specijalna vojna operacija” u Ukrajini, a za koji kažu da ga nije ni započela, nego je koristila oružanu silu da ga zaustavi.
S druge strane, iz Bajdenovog govora zaključuje se da Zapad nema namjeru da dozvoli Rusiji da pobijedi u ovom ratu.
Putin je donio odluku da obustavlja učešće u ruskoameričkom Sporazumu o smanjenju nuklearnog naoružanja START.
Amerika je poručila da će pažljivo pratiti šta Rusija radi, a NATO je izrazio žaljenje zbog tog poteza Moskve.
Putin je nakon toga najavio da će Rusija posvetiti dodatnu pažnju jačanju svojih nuklearnih snaga, odnosno da će rasporediti nove interkontinentalne balističke rakete, hipersonične projektile i nove podmornice, a prenijeli su i da su mogući i žešći napadi u Ukrajini.
Rekao je da će interkontinentalne balističke rakete Sarmat biti raspoređene ove godine.
Ovaj rat je iscrpio i one koji pomažu Ukrajini pa se sve jasnije čuje da više ne može ni da se postigne da se proizvede toliko municije koliko je Ukajini potrebno.
Rat u Ukrajini je ostavio i ostavlja velike ekonomske posljedice, najviše po Evropu, koja je zavisila od ruskog gasa, a koga sada nema zbog sankcija koje su Rusiji uvedene.
Početak “vojne operacije”, kako ju Rusija zove, objavio je Putin 24. februara 2022. godine. Mnogi nikada neće zaboraviti taj datum. Putin je tada u vanrednom obraćanju istakao da će Moskva težiti “demilitarizaciji i denacifikaciji” Ukrajine, te pozvao ukrajinske vojnike da odlože oružje.
Rusija je počela “vojnu operaciju” nakon obraćanja vlasti Donjecke i Luganske Narodne Republike sa molbom za pomoć da odbiju pripremljeni napad snaga lojalnih Kijevu.
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom ukrajinskog glavnog grada Kijeva, a Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, upozorio je: “Ako neko pokuša da oduzme našu teritoriju, našu slobodu, naže živote… mi ćemo se braniti.”
Tokom ovog rata koji traje godinu dana ruske snage su zauzele najveći dio Donjecke i Luganske Republike, kao i dijelove hersonske i zaporoške oblasti.
Sve ove teritorije prethodno su održale referendume i primljene su u ustavnopravni poredak Rusije, odnosno postale su ruske teritorije. NATO, SAD i Evropa su se izjasnili da ne priznaju ove referendume.
Jedna od najvećih promjena od početka rata bilo je oružje koje se koristi i ko ga šalje.
Rusija je drugi najveći izvoznik oružja na svijetu i na početku rata ruska vojska izgledala je mnogo moćnija od ukrajinske.
Ali, godinu dana kasnije, vojnu opremu Kijevu šalje više od 30 zemalja.
Njemačka, Poljska i još neke zemlje najavile su brzo slanje tenkova leopard, a Amerika abrams. Između ostalih, SAD, Velika Britanija, Kanada i Australija šalju haubice M777 i moćne raketne sisteme kao što su HIMARS M142. Zelenski apeluje da im to nije dovoljno i zatražio je i borbene avione, a izrazio je i nezadovoljstvo zbog brzine kojom se Ukrajini šalje oružje, prenose mediji.
Denis Šmihal, premijer Ukrajine, kazao je da će vlasti početi da sprovode prve projekte obnove u proljeće.
On je prošle godine rekao da Kijev procjenjuje da će obnova nakon sukoba u Ukrajini koštati oko 750 milijardi dolara. U međuvremenu, Evropska komisija procijenila je da je tokom ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini nanesena šteta u vrijednosti od 600 milijardi evra.
Evropska unija usvaja 10. paket sankcija Evropske unije Rusiji, za koji Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, kaže da je najjači do sada.
