Oznaka: ukrajina

  • Rusija tražila od Srbije zvanični stav o slanju oružja Ukrajini

    Rusija tražila od Srbije zvanični stav o slanju oružja Ukrajini

    Rusija je zatražila od Srbije zvaničan stav o isporukama oružja Ukrajini, rekla je portparol ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.

    “To treba da se uradi, ne preko medija, ne preko Telegram kanala, ne putem curenja informacija, već kroz zvaničan stav srpske strane. Činjenice se moraju otkriti. Tada će se donijeti odgovarajući zaključci, jer je ovo izuzetno važna tema za bilateralne odnose”, rekla je Zaharova za rusku televiziju RBK.

    Ona je ranije rekla da je Moskva “duboko zabrinuta” ovim informacijama i napomenula da Ruska Federacija pomno prati razvoj situacije, prenosi “Sputnjik”.

    Niz medija objavio je ranije da je kompanija iz Kanade kupovala rakete iz Srbije, koje je potom slala ukrajinskim trupama preko Turske i Slovačke.

    Srpska fabrika oružja “Krušik” demantovala je ove medijske napise.

  • Oglasili se Ukrajinci: Sabotaža? Sami sebe su napali

    Oglasili se Ukrajinci: Sabotaža? Sami sebe su napali

    Blizak saradnik ukrajinskog predsednika, Mihailo Podoljak, objavio na Tviteru da su infomacije o napadu na rusku teritoriju u Brjansku namerna provokacija.

    Podsetimo, ruski mediji izveštavaju da su ukrajinski saboteri upali na teritoriju Ruske Federacije, u region Brjansk, i da su izveli niz napada u kojima ima mrtvih i povređenih. Ruski predsednik sazvao je zbog tih napada i hitan sastanak.

    Međutim, savetnik Volodimira Zelenskog, Mihail Podoljak, je na društvenoj mreži Tviter objavio da je reč o namernoj provokaciji koja ima cilj da uplaši sopstveni narod I time obezbedi podršku za rat u Ukrajini.

    Ali, Podoljak nije usamljen u toj sumnji. Pre par dana Anton Barbašin, urednik onlajn žurnala “Riddle Russia” napisao je da je moguće da Rusija organizuje neki “lažni napad” na svoju teritoriju.

    On se pozvao na izveštaje ruskih medija prethodnih dana, a u kojima je bilo navedeno baš to da se Ukrajina sprema da napadne Brjansk.
    On ocenjuje da bi to moglo da bude I priprema za ruskog predsednika da još više eskalira sukob u UKrajini.

  • Napad za napadom u Rusiji; Lete dronovi, puca se i pali; Ima mrtvih i ranjenih

    Napad za napadom u Rusiji; Lete dronovi, puca se i pali; Ima mrtvih i ranjenih

    Grupa ukrajinskih diverzanata danas se probila na teritoriju Klimovskog rejona Brjanske oblasti Rusije, saopštio je guverner te oblasti Aleksandar Bogomaz.

    Oni su otvorili vatru na jedan automobil, pri čemu je jedan muškarac ubijen, a jedno desetogodišnje dete je ranjeno. Dete je prebačeno u bolnicu i pruža mu se sva neophodna pomoć.

    Guverner je dodao da se u oblasti sprovode sve potrebne mere za likvidaciju diverzanata.Prema pisanju medija, oružane snage Ukrajine izvršile su još jedan napad na Klimovski okrug, takođe navode ruski mediji. U napadu bespilotne letelice zapaljena je kuća u selu Sušani. Na licu mesta su hitne službe.

    Kako je za Sputnjik izjavio portparol hitnih službi, u Brjanskoj oblasti u selu Ljubečane nekoliko ljudi uzeto je za taoce. Prema njegovim rečima, u toku je istraga o okolnostima incidenta i identitetu otmičara.

    U međuvremenu se oglasila i ruska Federalna služba bezbednosti (FSB) koja je potvrdila da je grupa ukrajinskih operativaca izvela napade u regionu Brjanska. Navedeno je i da su u toku borbe u dva granična sela Ljubečane i Sušani, koji se nalaze na oko 20 km udaljenosti.

    “Operativci FSB i ministarstva odbrane rade na eliminacija napadača na našu teritoriju”, navedeno je ukratkom saopštenju FSB.

    Prema nezvaničnim informacijama ima mrtvih i ranjenih.

    “Napad artiljerijom na civilne objekte”
    Raša tudej je objavio na svom Tviter profilu da su ruski regioni pod smrtonosnim napadima ukrajinskih snaga, kao i da se napadi izvode artiljerijom i da su meta civili objekti u Brjansku i Kursku.

    Oni su se pozvali na izjave lokalnih zvaničnika.

    Trafostanica i benzinska stanica dignute su u vazduh u Sušaniju, navode ruski mediji.

    Na društvenoj mreži je objavljen i video koji je objavio nezavisni ruski novinar, uz objašnjenje da su na snimku vojnici koji stoje ispred medicinske ustanove u Ljubečanu, a koji tvrde da su pripadnici Ruskog dobrovoljačkog korpusa koji se bori na ukrajinskoj strani.

  • Ruska vojska upala u klopku pa izgubila veliku tenkovsku bitku za Vulhedar

    Ruska vojska upala u klopku pa izgubila veliku tenkovsku bitku za Vulhedar

    Rusija je izgubila veliku tenkovsku bitku za Vuhledar u Donjeckoj oblasti, upadajući u zasjedu Oružanih snaga Ukrajine, baš kao što je to učinila tokom napada korištenjem tenkovskih konvoja na početku invazije punog opsega.

    “U produženoj bitci, obje su strane poslale tenkove u bitku, tutnjajući po zemljanim cestama i manevrirajući oko drvoreda, pri čemu su se Rusi probijali naprijed u kolonama, a Ukrajinci manevrirali odbrambeno, pucajući iz daljine ili iz skrovišta dok su ruski konvoji dolazili pred njihove nišane”, piše New York Times.

    Izvještaji dalje navode: “Kad je bilo gotovo, ne samo da Rusija nije uspjela zauzeti Vuhledar, već je također napravila istu grešku koja je Moskvu koštala stotine tenkova ranije u ratu: konvoji su napredovali u zasjede.”

    Prema NYT-u, spaljeni ostai ruskih oklopnih vozila sada ispunjavaju poljoprivredna polja oko Vuhledara, prema snimkama ukrajinskih vojnih dronova raznijeti na minama, pogođeni artiljerijom ili uništeni protivtenkovskim projektilima.

    Iz Ukrajine tvrde da je Rusija izgubila najmanje 130 tenkova i oklopnih transportera u bitci.

    Ukrajinski dužnosnici izjavili su kako je ovo bila “najveća tenkovska bitka u ratu do sada i težak udarac za Ruse”, navodi se u članku.

    U članku se sugeriše da je porazu tako velikih razmjera pridonio nedostatak stručnosti, uz činjenicu da je većina profesionalnog ruskog vojnog osoblja već ranije uništena.

  • “Kao na traci, dovoze ih i odvoze 24 sata”

    “Kao na traci, dovoze ih i odvoze 24 sata”

    Žestoke bitke u Bahmutu su nastavljene, iako obe strane trpe ogromne gubitke. Grad još nije “pao” jer Ukrajinci pružaju snažan otpor.

    Grad je totalno razrušen i kako prenosi Rojters, pod stalnim je udarima ruske vojske koja želi da ga zauzme jer bi to predstavljalo prvu veliku pobjedu posle više od šest mjeseci.

    Poslanik ukrajinskog parlamenta Serhi Rahmanin izjavio je u sredu da se odbrana Bahmuta ne može nastaviti unedogled. “Verujem da ćemo pre ili kasnije verovatno morati da napustimo Bahmut. Nema smisla držati ga pod svaku cenu”, rekao je on.

    Bitka za Bahmut započela je pre otprilike sedam mjeseci, ali poslednjih sedmica Rusi su napredovali s tri strane, pa ukrajinskim braniocima preostaje izlaz na zapadu. “Postoji opasnost da se naš garnizon u Bahmutu nađe u okruženju”, rekao je vojni analitičar Oleh Ždanov u objavi na Jutjubu, ocenjujući situaciju kao “kritičnu”.

    “Ruske snage ne mogu da pobede u uličnim bitkama u Bahmutu ili da zauzmu grad direktnim napadom. Jedini način na koji ga mogu zauzeti je da ga opkole”, ocenio je Ždanov.

    Prema njegovim rečima, ukrajinske snage su pod “kolosalnim” pritiskom Rusa da napuste položaje na istočnoj obali reke Bahmuta, a ruski napadi su konstantni. “Dovoze pojačanja u kamionima i odvoze svoje ranjene u istim kamionima. Ovaj proces je konstantan, poput pokretne trake, 24 sata na dan”, rekao je.

  • “Prvi uslov – povlačenje ruske vojske”

    “Prvi uslov – povlačenje ruske vojske”

    Njemačka vlada smatra da bi Rusija trebalo da napravi prvi korak u postizanju mira u Ukrajini, izjavio je njemački kancelar Olaf Šolc.

    “Savršeno je jasno da je Rusija napala Ukrajinu i Rusija je ona strana koja bi trebalo da učini nešto sa tim kako bi svet bio moguć”, smatra Šolc.

    Naveo je da je prvi uslov da se ruska vojska povuče.

    Kancelar je izjavio da je sada potrebno obratiti pažnju na situacije u oblasti politike bezbednosti na istočnom boku NATO-a.

    “Saglasni smo sa tim da ćemo u slučaju napada zajedno štititi svaki centimetar teritorije Alijanse”, tvrdi nemački kancelar i uverava da će Zapad nastaviti da podržava Ukrajinu onoliko koliko bude potrebno.

    Šef Federalne obaveštajne službe Nemačke Bruno Kal je 22. februara pretpostavio da će Rusija stupiti u pregovore sa Ukrajinom nakon realizacije svih prednosti na bojnom polju.

    Prema njegovom mišljenju, trenutno je osnovni zadatak ruskog predsednika Vladimira Putina – postizanje vojnih uspeha. Na ovaj način ruska strana može da diktira mir pod svojim uslovima.

    Ranije, 20. februara je u kineskom izdanju Global tajmsa pisalo da je teško početi pregovore o ukrajinskoj krizi, jer se Evropa zaglibila u mržnji prema Rusiji, a Vašington po svaku cenu želi poraz Moskve.

    Poslednja runda pregovora između Rusije i Ukrajine je bila 29. marta 2022. godine u Turskoj. Volodimir Zelenski je 4. oktobra usvojio odluku Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu zemlje o nemogućnosti pregovora.

  • Hrvatska prvi put objavila spisak naoružanja za Ukrajinu

    Hrvatska prvi put objavila spisak naoružanja za Ukrajinu

    Naoružanje koje je poslato u Ukrajinu Hrvatska će u dogledno vreme zameniti isporukom ili kupovinom modernijeg.

    Više od 40 topova i haubica, 30 hiljada jurišnih pušaka, 14 helikoptera, stotine protivvazdušnih i protivoklopnih projektila, desetine miliona metaka, hiljade granata, uniformi, šlemova, balističkih prsluka, što je dovoljno za opremanje malog armije, to je sve do sada Hrvatska poslala ukrajinskim vojnicima.A isporuke neće stati ni ubuduće.

    Ove donacije su Ukrajincima dragocene i korisne, iako se uglavnom radi o oružju istočnog porekla, ali kada se zna da Ukrajinci i dalje koriste mnogo više takvog od modernijeg oružja zapadnog porekla, hrvatske donacije će dobro doći, prenosi Večernji list.

    Hrvatska ovim isporukama neće biti razoružana, a može računati na to da će zauzvrat poslano oružje u dogledno vreme biti zamenjeno isporukom ili nabavkom modernijeg.

  • “Rat u Ukrajini se može rješiti za dvije godine”

    “Rat u Ukrajini se može rješiti za dvije godine”

    Konflikt u Ukrajini se može završiti za dve godine, pretpostavila je sekretarka američke vojske Kristin Vormut.

    “Mislim da će se rat u Ukrajini samostalno rešiti sljedeće godine ili za dvije godine”, rekla je ona u obraćanju u Centru strateških i međunarodnih istraživanja.

    Podvukla je da su se borbe pokazale dugotrajnijim nego što se moglo pretpostaviti.

    “Bili bismo nepromišljeni ako se ne bismo brinuli o postojećim vojnim mogućnostima Rusije”, rekla je Vormut.

    Prema ocenama Vašingtona, Moskva do sada nije koristila značajan deo svojih vazduhoplovnih i pomorskih snaga, kao ni mogućnosti u sajber prostoru, pojasnila je ona.

    Zamenik ministra odbrane SAD Kolin Kal je izjavio da nije predvidiva putanja razvoja konflikta. Prema njegovom mišljenju, može se završiti za šest meseci, a možda i za dve ili tri godine.

    Kal je dodao da se nada da će dobiti podršku Kongresa u finansiranju pomoći Kijevu čak i uzimajući u obzir trenutne procene trajanja sukoba.

    Zapadne zemlje u poslednje vreme povećavaju isporuke naoružanja i tehnike Ukrajini. Moskva je nekoliko puta ukazivala da vojna pomoć Kijevu ne obećava ništa dobro i samo odlaže sukob, a transport sa oružjem postaje legitimna meta Oružanih snaga Rusije.

  • Na prvoj liniji u Bahmutu maksimalno se živi četiri sata

    Na prvoj liniji u Bahmutu maksimalno se živi četiri sata

    Američki specijalizovani medij “Military Watch” piše da preživjeli američki marinci, koji su učestvovali u borbama u i oko Bahmuta (Artjomovska), potvrđuju da je taj front postao – klaonica ukrajinske vojske.

    Borbe za Bahmut i masovna pogibija porede se sa svojevremenim borbama za Marijupolj.

    Rijedak uvid u užasne uslove na bahmutskom frontu dao je bivši američki marinac Troj Ofenbeker, koji je učestvovao u borbama.

    “Očekivano trajanje života na prvoj liniji fronta je oko četiri sata”, priznao je on, govoreći o ukrajinskim vojnicima, prenosi Srna pisanje američkog medija.

    Ofenbeker ruske topovske udare na Bahmut naziva “kontinuiranim” i demantuje tvrdnje da ruskim snagama, navodno, ponestaje municije.

    Borbe u Bahmutu smatraju se jednim od najkrvavijih od početka rusko-ukrajinskog sukoba. Ukrajinci su ovu bitku zbog velikih gubitaka u ljudstvu nazvali “mašinom za mljevenje mesa”.

    “Military Watch” navodi da ukrajinski vojnici brojnošću nadmašuju ruske protivnike nekoliko puta, međutim Rusi su uspjeli da pregrupišu svoje snage.

    U tekstu se navodi da je zapadno vojno osoblje bilo jako uključeno u vojne operacije Kijeva od samog početka, od stotina britanskih kraljevskih marinaca koji su aktivno raspoređeni na frontu od aprila 2022, do velike CIA “stelt mreže” koja pruža ljučnu podršku, a tu su i bivši vojnici iz niza zapadnih zemalja.

    Kako zaključuje američki medij, “sukob sve više podsjeća na borbu iscrpljivanja, u kojoj se Rusija sama, sa ograničenim oružjem iz Bjelorusije, Irana i vjerovatno Sjeverne Koreje, suprotstavlja združenim snagama Kijeva i NATO-a”.

  • Pada Bahmut?

    Pada Bahmut?

    Ruske trupe okružuju Bahmut zbog čega ukrajinske snage razmišljaju da se povuku, izjavio savetnik ukrajinskog predsednika.

    Aleksander Rodnjanski je za CNN rekao da Rusi tu akciju pokušavaju da izvedu uz pomoć grupe plaćenika Vagner. Prema njegovim rečima, ukrajinske trupe će biti primorane na povlačenje ili pak na “stratešku predaju” ukoliko se proceni da je cena zadržavanja u Bahmutu prevelika.

    Izvagaćemo sve opcije, rekao je Rodnjanski, dodajući da Ukrajina neće žrtvovati sve svoje ljude “ni za šta”.

    Ipak, naglasio je da je na vojsi I njenim komandantima da donesu odluku o tome koji će korak biti napravljen.

    POsetimo, bitka u i oko Bahmuta vodi se ovih dana i to žestoko. Obe strane napadaju jedna drugu svim sredstvima, ako je suditi po vestima koje prenose agencije.

    Ne zna se ni ko je pretrpeo gubitke i koliki su. Jedino što je naglašeno da je reč o strateški važnoj bitci koju bi Rusija mogla da iskoristi kao “prekretnicu”.