Oznaka: ukrajina

Lokalne vlasti naredile evakuaciju ono malo stanovnika ukrajinskog grada Kupjansk, jer im se približava ruska vojska.

Grad se nalazi u severoistočnom region Harkiv i u njemu je ostalo da živi samo oko 2.500 ljudi.

Kostjantin Tarasov, šef policije u Kupjansku, kaže da se od sredine februara zvuk artiljerije sve više približava.

Ruski položaji su sada manje od osam kilometara udaljeni od grada kog su Rusi zauzeli na početku invazije pa ga izgubili u septembru tokom ukrajinske kontraofanzive.

Prošle sedmice naređena je I hitna evakuacija najugroženijih stanovnika Kupjanska zbog neprestanog ruskog granatiranja.

“Svuda smo postavili natpise o besplatnoj evakuaciji s telefonskim brojevima za poziv. Kako je granatiranje intenzivirano, sve više ljudi se prijavljuje. Ali onda je internet bio prekinut dva dana pa nisu mogli da stupe u kontakt. Zato smo počeli na slepo da obilazimo adresem i kucamo na vrata. Ali neki ljudi odbijaju da idu “, rekao je za CNN Dmitro Kovalov, jedan od volontera uključenih u evakuacije.

Osim što neprestano granatiranje otežava pristup gradu, tu je i šteta na infrastrukturi, kao i šteta na mnogim ulicama koje izlaze iz grada.

Glavna pijaca u gradu je pretvorena je u ruševine, zbog čega preostali stanovnici kupuju i prodaju šta god mogu na kartonskim kutijama poređanim po zemljanoj stazi.

Budućnost Ukrajine ovisi o ishodu bitaka na istoku, uključujući u i oko Bahmuta, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski, pri čemu su obje strane opisale brutalne borbe u malom gradu dok Rusija intenzivira zimsku kampanju za njegovo zauzimanje.

Uništeni rudarski grad Bahmut postao je žarište ruske invazije, a višemjesečna borba za njega postala je najkrvavija pješačka bitka u Evropi od Drugog svjetskog rata.

“Vrlo je teško na istoku – vrlo bolno”, rekao je Zelenski u video obraćanju koje je držao svake noći otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju prije više od godinu dana.

“Moramo uništiti neprijateljsku vojnu moć. I uništit ćemo je”, kazao je ukrajinski predsjednik.

Na bojištu, ukrajinski vojnici rekli su u ponedjeljak da odbijaju napade blizu Kreminne, sjeverno od Bahmuta.

U šumi nekih 8 km od fronta, grme topovi, gađajući neprijateljske položaje na sjeveroistoku. U daljini neprestano tutnje eksplozije.

Novinari Reutersa vidjeli su jednog vojnika koji je doveden s fronte s teško ranjenom nogom. Stabiliziran je u kombiju s longetom i lijekovima protiv bolova prije nego što je vraćen u medicinski centar.

“Prije dvije ili tri sedmice borbe su bile na vrhuncu, ali su se malo smirile”, rekao je Mihailo Anest, 35-godišnji ljekar – Puno je topničke i minobacačke vatre.

Rovovski rat, koji su obje strane opisale kao mljevenje mesa, odnio je ogromne žrtve u Bahmutu, u Donjecku, a obje strane izvještavaju o stotinama ubijenih neprijateljskih vojnika.

Rusija kaže da bi zauzimanje Bahmuta otvorilo put za zauzimanje cijelog Donjecka, središnjeg ratnog cilja. Ukrajina, koja je odlučila braniti Bahmut radije nego se povući, kaže da će iscrpljivanje ruske vojske sada pomoći njezinoj kasnijoj protuofanzivi.

Ali nije svaki vojni analitičar uvjeren da je obrana Bahmuta najbolja strategija za Ukrajinu.

“Od sada imamo informacije da Ukrajina šalje rezerve u Bahmut koje su prošle obuku u zapadnim zemljama. I trpimo gubitke među rezervama koje smo namjeravali koristiti za protuofanzive”, rekao je ukrajinski vojni analitičar Oleh Ždanov u intervjuu.

Ovdje bismo mogli izgubiti sve što smo htjeli iskoristiti za te protuofanzive.

Ukrajinski vojni historičar Roman Ponomarenko rekao je da je prijetnja okruženja “vrlo stvarna”.

“Ako jednostavno odustanemo od Bkhmuta i povučemo svoje trupe i opremu, ništa strašno se ne može dogoditi… ako zatvore obruč, izgubit ćemo ljude i opremu”, rekao je za ukrajinski radio NV.

Ukrajinske vlasti počele su sa prebacivanjem borbene avijacije ka Zaporožju, rekao je član glavnog odbora saveta administracije regiona Vladimir Rogov.

On je za Sputnjik izjavio da se radi se o sovjetskim lovcima i helikopterima, koji su zemlje bivšeg Varšavskog pakta predale Ukrajini, kao i jedan deo koji su Amerikanci povukli iz Avganistana.

U tekstu se podseća da su od sredine februara vlasti Zaporoške oblasti registrovale da ukrajinske snage koncentrišu jedinice i prave utvrđenja na svojim granicama.

Broj vojnika je dostigao 40.000.

Kako je objasnio Rogov, Kijev želi da izađe na Azovsko more i da preseče kopneni koridor ka Krimu.

Prema njegovom mišljenju, ofanziva bi mogla da počne čim drveće olista, krajem marta ili početkom aprila, ali je region, koji je od septembra 2022. deo Rusije, spreman da odgovori na napad.

Zapadni mediji u više navrata su navodili, pozivajući se na svoje informacije, kao i na mišljenja analitičara, da se Kijev sprema na veliku kontraofanzivu.

Ruske snage jačaju i proširuju utvrđene položaje u okupiranom delu Zaporožja, objavio je analitičar Brejdi Afrik iz američkog Instituta Enterprajz.

On navodi da su ruske snage od 4. decembra prošle godine dodale više odbrambenih linija izvan sela Čistopilija.

Rusija je, podsećaIndex.hr, prošle godine objavila da je anektirala ceo region Zaporožjau uz još tri ukrajinska regiona, Herson, Donjeck i Luganjs, ali nema ceo region pod svojom kontrolom.

U tom regionu se nalazi i nuklearna elektrana “Zaporožje”, koja je ujedno i najveća nuklearka u Evropi, koja je pod kontrolom ruskih snaga od prvih nedelja rata.

U Kremlju su uvjereni da je trenutno nemoguće govoriti o miru s Ukrajinom. Rusija će se nastaviti boriti za osvajanje ukrajinskih teritorija.

“Trenutno nema razloga da se situacija u Ukrajini pomakne prema mirnom smjeru. Postizanje naših ciljeva i dalje je naš apsolutni prioritet i uvijek će to ostati. To je trenutno moguće samo vojnim putem,” kazao je glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov.

Peskov je komentarisao i nekoliko nedavnih događaja u Ukrajini, pa je prijedlog da se Rusija preimenuje u Moskviju nazvao je “smiješnim”, a zahtjev da redovnici proruske crkve napuste prostorije Kijevsko-pečerske lavre nečuvenom odlukom.

“Znate, takve poruke ili odluke su vjerojatno smiješno smiješne stvari. Ako se ne varam, već je bilo dosta šala o tome. Ne vjerujem da se trebamo opet šaliti s tim. Ali opet ističem da je jedini način da se na to reagira osmijehom. Ruska Federacija će ostati velika država, velika država i ostat će Rusija, kako god je tko zvao,” kazao je Peskov.

O odluci ukrajinskih vlasti da svećenici Ukrajinske pravoslavne crkve povezane sa Moskvom da napuste najstariji manastir u Kijevu kazao je da je uznemirujuća.

“To je uznemirujuće. Ovo je apsolutno neviđen način postupanja s predstavnicima crkve, Ruske pravoslavne crkve. Smatramo to neprihvatljivim. Smatramo da bi međunarodna zajednica trebala odgovoriti na takvu nečuvenu odluku,” kazao je Peskov.

Čečenski vojnici boriće se do pobede u zoni specijalne vojne operacije (SVO) u Ukrajini, izjavio je lider Čečenije Ramzan Kadirov.

On je to kazao na sastanku sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Lider Čečenije se zahvalio Putinu za sve ono što čini za Čečensku Republiku i celu Rusku Federaciju i obećao da ga čečenska vojska neće izneveriti, a ruski predsednik se zahvalio svim čečenskim vojnicima koji ratuju u specijalnoj vojnoj operaciji.

Sukob između ruskog predsednika Vladimira Putina i osnivača grupe “Vagner” Jevgenija Prigožina dosegao je vrhunac, piše Institut za proučavanje rata (ISW).

Sve se odvija, kako tvrdi ISW, u pozadini sukoba oko grada Bahmuta, a prema najnovijoj analizi, ministar odbrane Sergej Šojgu i načelnik ruskog Glavnog štaba general Valerij Gerasimov verovatno će iskoristiti tu priliku da namerno “potroše” snage “Vagnera”.

Cilj je, kako se ističe, da se oslabi Prigožin i njegove ambicije za većim uticajem u Kremlju.

ISW navodi da je Prigožin precenio svoj uticaj i meru do koje se Putin oslanja na njegove snage. U analizi se dodaje i da je Prigožin pokušao da zameni rusko vojno i političko vođstvo osobama povezanima sa “Vagnerom”, kao i da su njegove vojno-političke ambicije uznemirile Putina u oktobru, kada je njegov režim bio najosetljiviji.

Putin je konačno dopustio ruskom ministarstvu odbrane da preuzme kontrolu nad operacijama u Bahmutu u januaru jer “vagnerovci” tamo nisu uspeli da donesu obećanu pobedu.

“Prigožin se 5. i 6. marta požalio da je ‘Vagneru’ potrebno dodatno pojačanje, a ukrajinski vojni zvaničnici primetili su da ruske snage trpe ogromne gubitke. Rusko vojno vođstvo možda dopušta ‘Vagneru’ da podnese velike gubitke u Bahmutu kako bi istovremeno umanjilo Prigožinov uticaj i zauzelo grad na račun ‘Vagnerovih’ trupa”, piše ISW.

ISW tvrdi da bi Putin i rusko ministarstvo odbrane mogli upotrebiti Prigožina kao žrtveno jagnje i optužiti ga za neuspeh “skupe akcije”, odnosno velike gubitke nakon što kulminira ofanziva za Bahmut.

“Putin će verovatno iskoristiti velike gubitke ‘Vagnera’, izveštaje o lošem moralu i ratne zločine kako bi odvratio pažnju od jednakih ili možda gorih problema unutar ruskih oružanih snaga. Putin verovatno još nije odlučio hoće li poštedeti Prigožina, a sudbina grupe ‘Vagner’ verojatno zavisi od Prigožinove sposobnosti da uveri Kremlj u svoju odanost”, navodi ISW, a prenosi Index.hr.