Oznaka: ukrajina

  • Novo obraćanje Zelenskog: “Okupator mora biti uništen”

    Novo obraćanje Zelenskog: “Okupator mora biti uništen”

    Danas je bio plodonosan međunarodni dan za našu zemlju, za našu odbranu, naveo je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski u svom poslednjem obraćanju.

    “Održan je još jedan sastanak u formatu Ramštajn, već deseti. Municija za naše vojnike, artiljerija, tenkovi, zaštita ukrajinskog neba – o svemu tome se razgovaralo. Postoji rešenje. Ovo je posebno važno sada – kada se oseća da se ruska agresija približava trenutku, kada može da pukne.

    Ne postoji takav terorista koji bi mogao da izgradi svoj potencijal u konfrontaciji sa slobodnim svetom. Rusija nije izuzetak. Moramo stalno povećavati pritisak za teror. Pritisak u našoj odbrani, u sankcijama Rusiji, u uništavanju načina da se zaobiđu sankcije ruske države i njenih kompanija, u političkim i pravnim pritiscima.

    Što je veći pritisak, to će brže biti kretanje ka obnavljanju našeg teritorijalnog integriteta i međunarodnog pravnog poretka. Činimo sve da to osete partneri. Ova potreba će i dalje biti pritisnuta. Korak po korak. Neprestano.

    Okupator mora biti uništen.

    Hvala svima koji to čine! Slava svima koji su sada u borbi! Svaka čast svima koji pomažu!”, poručio je ukrajinski predsednik.

  • Oboren kineski dron s bombom

    Oboren kineski dron s bombom

    Ukrajinski vojnici tvrde da su na svojoj teritoriji automatskim oružjem tokom vikenda srušili naoružani dron kineske proizvodnje, piše CNN.

    U pitanju je Mugin-5, komercijalna bespilotna letelica koju je napravio kineski proizvođač sa sedištem u lučkom gradu Sjamen, na istočnoj obali Kine, prenosi portal Nova S.

    Neki tehnološki blogeri kažu da su poznati kao “Alibaba dronovi” jer su bili dostupni za prodaju do 15.000 dolara na veb stranicama kineskog tržišta.

    Kompanija Mugin Limited potvrdila je za CNN da je u pitanju njihova letelica, nazvavši ovo “nesrećnim incidentom”.

    To je najnoviji primer korišćenja civilne bespilotne letelice koja je naknadno opremljena i naoružana, što je znak brzog menjanja obrazaca ratovanja.

    “Uz linije fronta, u suštini sve vreme vršimo vazdušno izviđanje”, rekao je Maksim, 35-godišnji borac teritorijalne odbrane za CNN.

    Služba bezbednosti Ukrajine (SBU) rekla je za CNN da su ih njihovi agenti koji se nalaze na teritoriji pod ruskom kontrolom upozorili da je odatle lansirana bespilotna letelica koja je krenula ka ukrajinskoj meti. SBU je tada podigla uzbunu sa vojnim jedinicama sa sedištem u istočnoj Ukrajini, u blizini grada Slavjanska.

    Oko 2 sata ujutru, u subotu, borci 111. brigade Teritorijalne odbrane Ukrajine čuli su dron, pa su čak i videli da treperi svetlo na letelici.

    “Od zvuka, od signalnog svetla, vojnici su pucali na njega i oborili bespilotnu letelicu”, rekao je Maksim.

    Maksim je rekao da je dron leteo na veoma maloj visini – dovoljno blizu da ga obori ručnim oružjem.

    U januaru su zvaničnici u oblasti Luganska pod ruskom kontrolom na istoku Ukrajine izjavili da su oborili Mugin-5 koji su lansirale ukrajinske snage.

    Ukrajinski zvaničnici nisu komentarisali ovaj konkretan incident, ali su stručnjaci rekli da postoje dokazi da su obe strane u sukobu koristile ovu tehnologiju.

    Kako se oružje razvija u realnom vremenu na ratištima u Ukrajini, civilne kompanije koje stoje iza tehnologije sada se bore da pronađu načine da spreče da njihovi proizvodi uđu u vojni lanac snabdevanja.

    “Ne odobravamo upotrebu. Trudimo se da to zaustavimo”, rekao je portparol Mugin Limited za CNN.

    U prethodnom saopštenju objavljenom na njihovoj veb stranici 2. marta, Mugin Limited je rekao da “osuđuje“ upotrebu svojih proizvoda tokom ratovanja i rekao da su prestali da prodaju proizvode Rusiji ili Ukrajini na početku rata.

  • Američki pukovnik: Bahmut pada, urušiće se ceo južni front

    Američki pukovnik: Bahmut pada, urušiće se ceo južni front

    Nakon što ruske trupe u potpunosti opkole ukrajinske snage u Bahmutu, to će dovesti do lančane reakcije i kolapsa odbrane Oružanih snaga Ukrajine.

    Ovo je izjavio bivši savetnik šefa Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor.

    “Priča sa Bahmutom se bliži kraju, to će biti početak nove faze sukoba, usled čega će se južni front potpuno urušiti”, rekao je pukovnik na svom Jutjub blogu.

    On je istakao da je ukrajinska vojska sada u teškoj situaciji zbog činjenice da jedinicama u gradu nedostaju hrana, lekovi i municija, a ukrajinski generali su napustili svoju vojsku.

    Danas je saopšteno da su ruske snage preuzele kontrolu nad naseljenim mestom Zaliznjansko, u predgrađu Bahmuta. Steže se obruč oko grada.

    Prema poslednjim podacima, Oružane snage RF su presekle ili preuzele kontrolu nad svim asfaltiranim putevima do grada.

    Vladimir Zelenski je saopštio juče da neće povući snage iz Bahmuta, štaviše šalje se pojačanje u grad. Prema nekim procenama, u okolini se već nalazi oko 50.000 ukrajinskih vojnika.

  • Raskol Ukrajine i SAD?

    Raskol Ukrajine i SAD?

    Kako piše Politiko, razmirice između Kijeva i Vašingtona su sve veće, a neslaganje je naročito bilo izraženo po pitanju načina borbe za grad Bahmut.

    Godinu dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Sjedinjene Američke Države, glavni saveznik Ukrajine, počele su da pokazuju sve više kontradiktornosti u pogledu ciljeva rata i vremena završetka neprijateljstava, upozorio je Politiko u analizi.

    Sve je jasnije da SAD više ne podržavaju dugoročnu pomoć Ukrajini, barem na način na koji je to bilo na samom početku ruske invazije, što je nedavno eksplicitno najavio republikanski predsednik Predstavničkog doma, Kevin McCarthi.

    Posle njega, Majkl Mekol, šef komiteta za spoljne poslove Predstavničkog doma, takođe iz Republikanske partije, takođe je rekao da američka administracija nema jasan cilj u ratu u Ukrajini.

    “Možda žele da produže sukob? Dakle, to je upravo ono što Vladimir Putin želi. Da li je ispravno dati Ukrajincima dovoljno resursa da prežive, ali nedovoljno za pobedu? Ne vidim da idemo ka pobedi. A ako pobeda nije cilj, šta onda uopšte radimo”, pita se Mekol.

    Prema Politiku, čak i među američkim zvaničnicima u administraciji Džoa Bajdena, već dugo postoji rastuća nelagodnost zbog isporuke oružja Ukrajini. Dvojica zaposlenih u Beloj kući rekli su novinarima da administracija američkog predsednika razume tešku situaciju u Kijevu, ali neki među njima nisu zadovoljni stalnim zahtevima ukrajinskog rukovodstva za pomoć i “nedovoljnom zahvalnošću” ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog. Na to je upozorio i kongresmen Majkl Mekol, prema kome je sve očiglednije da američki zvaničnici ne mogu da se dogovore koje će naoružanje isporučiti Ukrajini.

    “Mislim da je državni vrh SAD podeljen, a podeljen je i Savet za nacionalnu bezbednost”, rekao je on.

    Drugi razlog za nesuglasice između SAD i Ukrajine, prema Politiku, bila je odbrana Bahmuta, ukrajinskog grada oko kojeg se borbe vode od leta 2022. godine.

    Ukrajinska vojska veruje da će odbrana Bahmuta omogućiti njihovim oružanim snagama da iscrpe rusku vojsku i dobiju vreme za pripremu rezervi. S druge strane, Amerikanci su procenili da će gubici među vojnicima i prekomerna potrošnja municije na kraju uticati na sposobnost ukrajinskih oružanih snaga da pokrenu dugo najavljivanu ofanzivu.

    Politiko takođe ukazuje na nedavni izveštaj Njujork tajmsa, prema kojem američke obaveštajne agencije veruju da bi iza eksplozija Severnog toka mogla da stoji “proukrajinska grupa”, iako se kaže da obaveštajne agencije nemaju informacije o umešanosti ukrajinskog rukovodstva u onome što se dogodilo. Uostalom, i Volodimir Zelenski je posle objave NIT istakao da Ukrajina nema nikakve veze sa eksplozijama.

    Politiko, međutim, skreće pažnju na saopštenje kao još jedan primer mogućih nesuglasica između Kijeva i Vašingtona. Tu je i odbijanje Pentagona da Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu preda američke obaveštajne službe koje potvrđuju činjenice ruskih ratnih zločina u Ukrajini.

    Kako piše Njujork tajms, Ministarstvo odbrane SAD strahuje da bi takva saradnja mogla da bude presedan zbog kojeg će sud ubuduće moći da goni Amerikance. I to ljuti Ukrajince jer bi procesuiranje Rusije predstavljalo veliku političku pobedu za njih. Istovremeno, mnogi stručnjaci ne veruju da su se pojavile ozbiljne protivrečnosti između Sjedinjenih Država i Ukrajine posle godinu dana punog rata.

    Šelbi Magid, zamenik direktora Evroazijskog centra Atlantskog saveta, rekao je: “Vidim male razlike u mišljenjima, ali one su postojale i pre i posle velike invazije u februaru. Zelenski je ranije davao oštre primedbe o Sjedinjenim Državama i Beloj kući je izrazio protivljenje – javno i privatno – ali to nije promenilo niti ugrozilo ukupnu podršku i partnerstvo SAD.”

  • Ukrajinski sekretar odbacio pisanje Vašington posta

    Ukrajinski sekretar odbacio pisanje Vašington posta

    Sekretar ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbijednost i odbranu Oleksij Danilov rekao je da nisu istinite informacije koje je objavio Vašington post.

    Taj list, podsjetimo, naveo je da se Ukrajina suočava s nedostatkom stručnog vojnog osoblja uslijed gubitaka na frontu i sumnjama anonimnih ukrajinskih zvaničnika u vezi sa “spremnošću Kijeva za dugo očekivanu proljećnu ofanzivu”.

    “Pažljivo smo pratili ove novine prije 24. februara kada su nam svi jednoglasno rekli da će biti problema, da nećemo izdržati. Mogu reći da ništa od ovoga nije istina”, rekao je Danilov, piše “Kijev independent”.

    Danilov je dodao da je situacija prilično teška s obzirom na to da Ukrajina više od godinu dana odbija napade veće zemlje, ali kaže da ga to ne čudi.

    “Znali smo da će nam biti teško. Zahvalni smo partnerima na podršci, ali nije prijatno potkopavati situaciju u našoj zemlji iznošenjem informacija koje nisu istinite”, rekao je on.

    Istakao je da su svi izvori koje citiraju mediji anonimni, prenosi “b92”.

  • Amerika ulazi u rat?

    Amerika ulazi u rat?

    Američke snage mogle bi direktno da se umešaju u ukrajinsku krizu u slučaju neuspeha Oružanih snaga Ukrajine, rekao je Sejmur Herš.

    Reč je o novinaru koji je digao javnost na noge zbog istrage o diverzijama na Severnim tokovima, a kojom je sugeridao da iza sabotaže ustvari, stoje SAD.

    Herš je, kako prenosi Sputnjik, na sastanku američke nevladine organizacije “Komitet za republiku”, primetio da se situacija u Ukrajini za SAD može odvijati po scenariju vijetnamske kampanje, pošto, uprkos isporukama oružja, snage kijevskog režima možda neće izdržati.

    “Kažu mi da će igra biti ovakva: ‘ovo je NATO, podržavamo NATO u ofanzivnim operacijama protiv Rusa’, što neće zavarati svet, neće nas… Mi smo oni koji su u ratu sa Rusima. Ali zašto bismo to radili?”, upitao je novinar.

    Herš je podsetio i na iskustvo bitke kod Staljingrada, kada je sovjetska armija uspela da preokrene tok bitke.

    “Zar zaista želimo da se petljamo sa ovim momcima? Mislim da ne. Nismo spremni”, primetio je on.

    On smatra da se Amerikanci verovatno samo zavaravaju u vezi sa time šta se u Ukrajini dešava.

    Istovremeno je naglasio da Rusija u Ukrajini još nije ni upotrebila svoje “glavne snage”, preneo je Sputnjik.

  • Poljska spremna poslati avione

    Poljska spremna poslati avione

    Poljska bi mogla Ukrajini da pošalje borbene avione MiG-29 u narednih četiri do šest nedelja, izjavio je danas premijer Poljske Mateuš Moravjecki.

    Poljska je saopštila da će biti spremna da pošalje “migove” Ukrajini kao deo koalicije koja bi učinila isto.

    Međutim, taj saveznik Ukrajine ima oprezan pristup prebacivanju borbenih aviona i nije poznato koliko bi taj proces mogao da traje.

    “To bi moglo da se dogodi u narednih četiri do šest nedelja”, rekao je Moravjecki.

    Poljska je dosad poslala 14 tenkova tipa “leopard 2” Ukrajini.

    Upitan prošle nedelje koliko bi “migova” Varšava mogla da pošalje Kijevu, šef kabineta predsednika Poljske Pavel Šrot rekao je da “sigurno neće biti 14”.

  • Ukrajina krije svoje ogromne gubitke od Zapada

    Ukrajina krije svoje ogromne gubitke od Zapada

    Kvalitet ukrajinske vojske, koja se nekada smatrala značajnom prednošću u odnosu na Rusiju, degradirana je tokom godinu dana gubitaka.

    Zbog toga mnogi najiskusniji borci više nisu na frontu, što je navelo neke ukrajinske funkcionere da dovedu u pitanje spremnost Kijeva da pokrene dugo očekivanu proljetnu ofanzivu, piše “Washington Post” u velikoj analizi situacije na bojištu.

    Procjene: Rusi izgubili 200.000 ljudi, Ukrajinci 120.000
    Američki i evropski funkcioneri procijenili su da je čak 120.000 ukrajinskih vojnika ubijeno ili ranjeno od početka sukoba u februaru prošle godine, u poređenju s oko 200.000 na ruskoj strani, koja ima mnogo veću vojsku i otprilike tri puta veći broj stanovnika za novačenje vojnih obveznika.

    Ukrajina krije svoje gubitke, čak i od svojih najvjernijih zapadnih saveznika.

    Statistiku na stranu, priliv neiskusnih novaka, koji su dovedeni da popune gubitke, promijenio je profil ukrajinskih snaga, koje takođe pate od manjka municije, ponajprije artiljerijskih i minobacačkih granata, piše “The Washington Post”.

    “Najvrednija stvar u ratu je borbeno iskustvo. Vojnik koji je preživio šest mjeseci borbe i vojnik koji je došao sa poligona dva su različita vojnika. To je nebo i zemlja”, rekao je komandant u 46. vazdušno-jurišnoj brigadi, koji se identifikovao samo svojim ratnim imenom Kupol, u skladu s ukrajinskim vojnim protokolom.

    “Malo je vojnika s borbenim iskustvom. Nažalost, svi su već mrtvi ili ranjeni”, dodao je Kupol.

    Pesimizam od prvih linija do Kijeva
    Takve sumorne procjene proširile su opipljiv, iako uglavnom neizgovoren pesimizam od prvih linija do Kijeva. Nesposobnost Ukrajine da izvede toliko očekivanu kontraofanzivu podstaknula bi nove kritike da su Sjedinjene Američke Države i njihovi evropski saveznici predugo čekali, sve dok snaga već nije okopnila, da pojačaju programe obuke i osiguraju oklopna borbena vozila, uključujući tenkove Bradley i Leopard.

    Situacija na bojnom polju sada možda ne daje potpunu sliku ukrajinskih snaga jer Kijev odvojeno obučava trupe za nadolazeću kontraofanzivu i namjerno ih ne šalje u trenutne borbe, kao što je odbrana Bahmuta, rekao je jedan američki funkcioner.

    Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika, kaže da stanje ukrajinskih snaga ne umanjuje njegov optimizam u pogledu nadolazeće kontraofanzive.

    “Ne mislim da smo iscrpili svoj potencijal. Mislim da u svakom ratu dođe vrijeme da morate pripremiti nove kadrove, što se upravo događa”, rekao je Jermak.

    Situacija na ruskoj strani je još gora
    A na ruskoj strani situacija je možda još gora. Tokom sastanka NATO-a u februaru ministar odbrane Ujedinjenog Kraljevstva Ben Valas rekao je da je 97 odsto ruske vojske već raspoređeno u Ukrajini i da Moskva trpi nivoe iscrpljenosti iz Prvog svjetskog rata.

    Kupol je rekao da se nada da će Vašington osigurati bolju obuku za ukrajinske snage i da će ukrajinske trupe koje se čuvaju za nadolazeću kontraofenzivu imati više uspjeha od neiskusnih vojnika koji sada drže front pod njegovom komandom.

    “Uvijek se vjeruje u čudo. Ili će to biti masakr ili će to biti profesionalna kontraofanziva. Postoje dvije mogućnosti. Biće kontraofanziva u svakom slučaju”, rekao je Kupol.

    Ostaje neizvjesno koliko će povećana zapadna vojna pomoć i obuka preokrenuti ravnotežu u takvoj proljetnoj ofanzivi, s obzirom na ožiljke iscrpljivanja koji se počinju pokazivati.

    Jedan visoki funkcioner ukrajinske vlade nazvao je broj tenkova koje je Zapad obećao simboličnim. Drugi su funkcioneri privatno izražavali pesimizam da će oprema stići na bojno polje na vrijeme.

    “Volio bih vjerovati u našu veliku kontraofanzivu, ali pitam se – čime?”
    “Ako imate više resursa, aktivnije napadate. Ako imate manje resursa, više se branite. Zato, ako mene pitate, ne vjerujem u našu veliku protivofanzivu. Volio bih vjerovati u to, ali gledam resurse i pitam se – čime? Možda ćemo imati neke lokalizovane proboje”, rekao je ukrajinski funkcioner te nastavio:

    “Nemamo ljude ni oružje. A znate kakav je omjer? Kada ste u ofanzivi, gubite dvostruko ili trostruko više ljudi. Ne možemo sebi priuštiti da izgubimo toliko ljudi”.

    Takva analiza daleko je manje optimistična od javnih izjava ukrajinskog političkog i vojnog rukovodstva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je 2023. kao “godinu pobjede” za Ukrajinu.

    Njegov šef vojne obavještajne službe Kirilo Budanov govorio je o mogućnosti da Ukrajinci ovog ljeta provedu odmor na Krimu.

    Komandant kopnene vojske optimista, ali pod uslovom da stigne sva pomoć
    “Naš predsjednik nas nadahnjuje da pobijedimo. Uglavnom, svi mislimo isto i razumijemo da je neophodno pobijediti do kraja godine. I stvarno je tako. To je realno ako nam se pruži sva pomoć koju su nam obećali naši partneri”, rekao je general-pukovnik Oleksandr Sirski, komandant ukrajinskih kopnenih snaga, u intervjuu za “The Washington Post”.

    Na prvim linijama, međutim, raspoloženje je tmurno.

    Kupol, koji je pristao da ga fotografišu i rekao kako razumije da bi se mogao suočiti s osudom zbog davanja iskrene procjene, opisao je odlazak u bitku s novacima koji nikada nisu bacili bombu, koji su napuštali svoje položaje pod vatrom i kojima je nedostajalo samopouzdanja u rukovanju vatrenim oružjem.

    Njegova jedinica se zimi povukla iz Soledara u istočnoj Ukrajini nakon što su ga opkolile ruske snage koje su kasnije zauzele grad.

    Kupol se sjeća kako su stotine ukrajinskih vojnika u jedinicama koje su se borile uz njegovu jedinicu jednostavno napustile svoje položaje dok su borci ruske grupe Wagner napredovali.

    Potpukovnik Kupol kaže da je nakon godinu dana rata njegova jedinica neprepoznatljiva. Od oko 500 vojnika, otprilike 100 ih je ubijeno u borbi, a još 400 ranjeno.

    Kupol je rekao da je bio jedini vojni profesionalac u batalonu i opisao je muke s vođenjem jedinice sastavljene isključivo od neiskusnih vojnika.

    “Dobijam 100 novih vojnika. Ne daju mi vremena da ih pripremim, nego kažu da ih odmah vodim u bitku. Oni jednostavno odbace sve i pobjegnu. To je to. Znate li zašto? Pitam jednog vojnika zašto ne puca, a on kaže: ‘Bojim se zvuka pucnja.’ I iz nekog razloga nikad nije bacio bombu. Trebamo NATO-ove instruktore u svim našim centrima za obuku, a naše instruktore treba poslati tamo u rovove. Jer nisu uspjeli u svom zadatku”, objasnio je Kupol.

    Opisao je ozbiljne nestašice municije, uključujući nedostatak običnih minobacačkih granata, kao i granata za MK 19 američke proizvodnje.

    Nestašica artiljerijskih granata
    Ukrajina se takođe suočila s akutnom nestašicom artiljerijskih granata, koju su Vašington i njegovi saveznici pokušavali riješiti.

    Rasprave o tome kako ojačati ukrajinske zalihe dominiraju dnevnim sastancima o ratu u Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.

    Napori Vašingtona podržali su ukrajinsku borbu, ali stope korištenja su vrlo visoke, a nestašica i dalje postoji.

    “Vi ste na prvoj liniji. Idu prema vama, a nema ničega za pucanje”, rekao je Kupol.

    Kupol je rekao da se Kijev mora usredsrediti na bolju pripremu novih trupa na sistematski način.

    “Ispada da samo dajemo intervjue i govorimo ljudima da smo već pobijedili, samo još malo, dvije sedmice, i mi ćemo pobijediti”, rekao je on.

    Dmitro, ukrajinski vojnik kojeg “The Washington Post” identifikuje samo imenom iz bezbjednosnih razloga, opisao je iste uslove.

    Neki od manje iskusnih vojnika koji služe s njim u 36. brigadi marinaca u Donjeckoj regiji boje se napustiti rovove. Granatiranje je s vremena na vrijeme toliko intenzivno, rekao je Dmitro, da jednog vojnika uhvati napad panike, a zatim ga slijede drugi.

    “Bili su potpuno izgubljeni”
    Prvi put kad je vidio potresene suborce, rekao je Dmitro, pokušao je s njima razgovarati o realnosti rizika. Sljedeći put su samo pobjegli sa položaja.

    “Ne krivim ih. Bili su potpuno izgubljeni”, objasnio je Dmitro.

    Izazovi proizlaze iz velikih gubitaka. General Valerij Zalužni, vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga, rekao je u avgustu da je poginulo gotovo 9.000 njegovih vojnika.

    U decembru je Mihajlo Podoljak, savjetnik predsjednika Zelenskog, rekao da je broj poginulih do 13.000. Ali zapadni funkcioneri iznijeli su više procjene, a ukrajinske procjene ne uključuju daleko veći broj ranjenih koji više nisu sposobni za borbu.

    Njemački zvaničnik: Ukrajinci ne dijele informacije s nama, ne vjeruju nam
    Jedan njemački zvaničnik rekao je da Berlin procjenjuje ukrajinske gubitke, uključujući mrtve i ranjene, na čak 120.000.

    “Ukrajinci ne dijele informacije s nama jer nam ne vjeruju”, rekao je on.

    Istovremeno Sirski tvrdi da od početka januara raste ruska ofanziva.

    Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je u februaru da Rusija ima više od 325.000 vojnika u Ukrajini, a još 150.000 mobilisanih vojnika moglo bi se uskoro pridružiti borbi.

    Ukrajinski vojnici javljaju da su brojčano nadjačani i da imaju manje municije.

    Rizici za Ukrajinu u nadolazećim mjesecima posebno su visoki jer zapadne zemlje koje pomažu Kijevu žele vidjeti mogu li ukrajinske snage ponovo preuzeti inicijativu i osloboditi više teritorija od ruske kontrole.

    Rusija se takođe suočava s problemima municije, ljudstva i motivacije – i zabilježila je samo marginalne dobitke posljednjih mjeseci uprkos napetom stanju ukrajinskih snaga. Koliko god bili teški gubici Ukrajine, ruski su još gori, rekao je američki zvaničnik.

    “Pitanje glasi je li relativna prednost Ukrajine dovoljna za postizanje njihovih ciljeva i mogu li se te prednosti održati. To ne zavisi samo od njijh nego i od Zapada”, rekao je Majkl Kofman, vojni analitičar CNA sa sjedištem u Virdžiniji.

    Vašington dovodi u pitanje odbijanje Kijeva da se povuče iz Bahmuta
    Uprkos izvještajima o neobučenim mobilisanim ruskim borcima koji su bačeni u bitku, Sirski je rekao da su oni koji sada stižu dobro pripremljeni.

    “Moramo živjeti i boriti se u ovoj stvarnosti. Naravno, to nam je problematično. Tjera nas da budemo precizniji u gađanju, detaljniji u izviđanju, pažljiviji u odabiru položaja i organizovanju interakcije između jedinica. Nema drugog načina”, kaže on.

    Nedavni ruski uspjesi – posebno oko Bahmuta – nisu značajno promijenili stanje na bojnom polju, a američki vojni zvaničnici kažu da, čak i ako Rusija zauzme Bahmut, bilo bi to od malog strateškog značaja.

    Ali s obzirom na velike žrtve koje Ukrajina tamo trpi, zvaničnici u Vašingtonu doveli su u pitanje odbijanje Kijeva da se povuče.

    Sjedinjene Američke Države savjetuju Ukrajini da se povuče iz grada još od januara, rekao je američki funkcioner.

    Jedan ukrajinski zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da bitka za Bahmut iscrpljuje tamošnje ruske snage – uglavnom Wagnerove borce koji su u posljednje vrijeme bili najefikasniji na protivničkoj strani – te da ukrajinske jedinice koje brane grad ionako nisu bile predviđene za raspoređivanje u nadolazećim ofanzivnim operacijama.

    Ukrajina je izgubila mnogo svojih mlađih časnika koji su prošli američku obuku u prošlih devet godina, nagrizajući korpus lidera koji su pomogli razlikovati Ukrajince od njihovih ruskih neprijatelja na početku invazije, rekao je ukrajinski zvaničnik.

    Sada te snage moraju biti zamijenjene.

    “Mnogi od njih su poginuli”, rekao je.

    Strah od mobilizacije u Ukrajini
    Na početku invazije Ukrajinci su požurili dobrovoljno se prijaviti za vojnu dužnost, ali sada su se muškarci širom zemlje počeli bojati da će im se na ulici uručiti poziv.

    Ukrajinska unutrašnja sigurnosna služba nedavno je zatvorila Telegram račune koji su pomagali Ukrajincima da izbjegnu lokacije na kojima su vlasti dijelile pozive.

    U početku su SAD usredsredile svoju obuku na nove sisteme oružja koje su odlučili poslati Kijevu, kao što su oružja M777 i raketni bacači HIMARS.

    U januaru, nakon gotovo godinu dana sukoba, SAD su počele obučavati ukrajinske snage u kombinovanom ratovanju.

    Samo je jedna jedinica od oko 650 ljudi dosad završila obuku u Njemačkoj.

    Dodatne ukrajinske jedinice završiće obuku do kraja marta, a program će se prilagođavati kako se budu razvijale potrebe Ukrajine, rekao je potpukovnik Garon Garn, portparol Pentagona.

    “Ministar obrane Lojd Ostin i dalje je usredsređen na to da Ukrajina dobije obuku koja joj je potrebna za trenutnu borbu”, rekao je Garn te dodao da SAD rade danonoćno kako bi ispunile sigurnosne potrebe Ukrajine, uz ulaganje milijardi dolara u proizvodnju i nabavku topničke municije.

    Obuka novih vojnika
    “Suština je da Ukrajinci dobijaju ono što im treba, kada im to treba. I kao što su predsjednik Džozef Bajden i ministar Ostin više puta naglasili, nastavićemo podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno”, rekao je Garn.

    Uprkos novoj opremi i obuci, američki vojni zvaničnici smatraju da su ukrajinske snage nedovoljne za napad duž cijelog fronta.

    Rusija je postavila značajnu odbranu, pa se trupe obučavaju da istražuju slabe točke koje bi im omogućile proboj tenkovima i oklopnim vozilima.

    Velika Britanija takođe obučava ukrajinske novake. Prošle godine oko 10.000, a očekuje se još 20.000 ove godine. Evropska unija je rekla da će 2023. obučiti 30.000 Ukrajinaca.

    Ukrajina je čuvala vojnike za proljetnu ofenzivu i obučavala ih kao dio novookupljenih jurišnih brigada. Kijev takođe organizuje jedinice oko novih borbenih vozila i tenkova koje zapadne zemlje osiguravaju.

    Sirski je rekao da je usredsređen na držanje linije protiv ruskih napada dok njegovi zamjenici pripremaju vojnike za sljedeću ofanzivu.

    Ukrajinski general: Moramo kupiti vrijeme
    “Moramo kupiti vrijeme da pripremimo rezerve”, rekao je Sirski, misleći na ukrajinske vojnike koji se obučavaju u inostranstvu sa zapadnim oružjem:

    “Znamo da moramo izdržati ovaj napad kako bismo pravilno pripremili pričuve koje će učestvovati u budućim akcijama. Neki ljudi brane, drugi pripremaju napad”.

    Američki zvaničnici rekli su da očekuju da će ukrajinska ofanziva započeti krajem aprila ili početkom maja te su itekako svjesni hitnosti snabdijevanja Kijeva jer bi dugotrajni rat mogao ići u prilog Rusiji, koja ima više ljudi i novca i proizvodi više oružja.

    Upitan na nedavnom kongresnom saslušanju koliko bi još američke pomoći moglo biti potrebno, politički savjetnik Pentagona Kolin Kal rekao je poslanicima Predstavničkog doma da ne zna.

    “Ne znamo tok sukoba. Moglo bi završiti za šest mjeseci, a moglo bi završiti za dvije godine, tri godine”, rekao je, prenosi “Index.hr”.

  • Rusija je stala

    Rusija je stala

    Prolećna ofanziva Rusije je zastala i dolazi vreme za kontranapad, ocenjuje Edvard Lukas, dopisnik Ekonomista iz Berlina, Moskve, Beča i baltičkih država.

    Lukas, koji je iI međunarodno priznati stručnjak za špijunažu, subverziju, upotrebu i zloupotrebu istorije, u autorskom članku za cepa.org, piše da će se pre ili kasnije, zainteresovane strane u ruskom sistemu okanuti Vladimira Putina, okriviti ga za rat i bolne uslove u kojima se on završava, i vratiti se svojim osnovnim aktivnostima laganja i krađe.

    To ostaje najverovatniji ishod rata u Ukrajini, a veliko pitanje je vremenski okvir: da li imamo nedelje, mesece ili godinu da izdržimo pre nego što se ruska ratna mašina zaustavi?

    Ali treba uzeti u obzir i druge ishode, navodi on.

    “Nedavno sam proveo neko vreme sa grupom visokih zvaničnika koji gledaju na buduće scenarije za odnose Zapada sa Rusijom. Razgovarali smo o uobičajenim opcijama: građanski rat, hunta, novi moćnik ili lažni liberal. Čak smo potrošili nekoliko minuta na malo verovatne izglede za demokratiju”, napisao je Lukas, pa dodao:

    “Ali tema koja mi je privukla pažnju je ono što su nazvali ‘iranizacija’: ukratko, ideja da bi se režim u Moskvi mogao pokazati otpornim kao i njegov kolega u Teheranu.”

    Ističe da uprkos svemu ta “teokratska mafija”, koja je u Iranu na vlasti od revolucije 1979 nije postala zaostala ili izolovana zemlja.
    Zapad je, kako navodi, na pretnju iz Irana odgovorio mešavinom kaznenih sankcija i ponudama diplomatskih izlaznih rampi. Ali sve to nije funkcionisalo, trpe samo iranski građani dok iranski izvoz nafte raste.

    Iran prodaje brodove afričkim zemljama i Venecueli, a oružje bilo kome. Nuklearni sporazum je samo usporio napredak režima ka arsenalu sudnjeg dana.

    Jedan od razloga za otpornost Irana je kontinuirana ideološka kontrola režima nad, barem, delom stanovništva. Ovo spaja islamsku pobožnost sa nacionalnim ponosom, smatra Lukas.

    Druga je fuzija ekonomske i političke moći, posebno kroz Korpus garde Islamske revolucije, koji je nominalno deo oružanih snaga, ali u stvarnosti, moćan poslovni i politički entitet, sa nezavisnim obaveštajnim, finansijskim i vojnim sposobnostima.

    Ova postavka nije identična Rusiji, ali sličnosti su upadljive. Rusija je do sada prkosila sankcijama Zapada. Režimska ideologija spaja mračnu formu pravoslavnog hrišćanstva sa nacionalnim ponosom.

    Čini se da vojni neuspesi imaju malo uticaja na stisak režima. Emigracija je sigurnosni ventil, represija palica. Korupcija i licemerjene samo da koordiniraju već i podmazuju sistem.

    “Lako je videti kako bi se mogla razviti ‘iranizacija’ Rusije: samo nastavite sadašnju putanju. Mnogo je teže videti kako bi se Zapad tome suprotstavio”, napisao je Lukas, a prenosi list Danas.

  • A ako izgubi?

    A ako izgubi?

    Ruski predsednik Vladimir Putin mogao bi da bude smenjen sa vlasti ako Rusija bude poražena u ratu protiv Ukrajine, tvrdi Boris Bondarev, bivši ruski diplomata.

    Kada je pokrenuo invaziju, Kremlj je verovao da će zauzeti ukrajinsku prestonicu Kijev za samo nekoliko dana. Ali više od godinu dana kasnije, kraj rata se ne nazire. Bondarev je za Nnjuzvik prokomentarisao kako bi Putin mogao da reaguje ako Rusija izgubi rat.

    “Putin može biti zamenjen, on nije superheroj i nema nikakve supermoći. On je običan diktator”, rekao je Bondarev, koji je napustio posao specijaliste za kontrolu naoružanja u ruskoj diplomatskoj misiji u Ženevi u maju 2022. i jedini je ruski diplomata koji je javno podneo ostavku zbog rata, prenosi zagrebački N1.

    “Ako pogledamo kroz istoriju, vidimo da su takvi diktatori s vremena na vreme svrgnuti. Ako izgube rat i ne mogu da zadovolje potrebe onih koji ga podržavaju, onda obično odu”, dodao je on.

    Bondarev smatra da ako Rusi shvate da je rat izgubljen, a Putin nema šta da im ponudi u zamenu, doći će do “razočarenja i neslaganja”.

    “Možda misle da im Putin više nije potreban”, dodao je Bondarev, napominjući da bi Putin mogao pokušati da predstavi bilo kakve male dobitke kao da je pobedio u Ukrajini.

    On navodi da bi Putin, ako osvoji neko drugo selo, mogao reći da je pobedio Ukrajince i zaštitio svoju naciju, i okriviti Ukrajinu i Zapad što nisu voljni da pregovaraju. “Ako Putinu to bude dozvoljeno, može da kaže da je pobedio i pokušaće da to proda svojoj publici kao pobedu”, navodi Bondarev.

    Međutim, Bondarev nije siguran da li će Putin uspeti da ubedi svoje stanovništvo jer “većina ljudi ne želi rat, oni žele mir”.

    “Putinu će biti prilično teško da ubedi sopstvenu elitu da je ova pobeda vredna svih gubitaka, i svega što su izgubili… Ne čini mi se da bi se oni mnogo radovali ovome, da bi rekli – ok, dobili smo nekoliko ukrajinskih sela i to bi sve gubitke trebalo nadoknaditi”, rekao je on.

    “Putin ne bi trebalo da ima šta da proda kao svoju pobedu. Trebalo bi da bude ponižen”, rekao je on, prenosi zagrebački N1.