Oznaka: ukrajina

  • Strašno predviđanje za Ukrajinu: Potcijenili su Putina i to će ih koštati

    Strašno predviđanje za Ukrajinu: Potcijenili su Putina i to će ih koštati

    Zvaničnici u Bajdenovoj administraciji nisu na vreme shvatili značaj koji Rusija pridaje događajima u Ukrajini i nisu učinili sve što su mogli da spreče rat.

    To piše kolumnista američkog časopisa “Forin polisi” Stiven Volt.

    Kako je naveo politikolog s Harvardskog univerziteta, specijalizovan za međunarodne odnose, aktuelna vašingtonska administracija “igrala je vodeću ulogu u koordinaciji odgovora Zapada” na rusku specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.

    “Ali ovo nije kraj, i nije jasno šta je krajnji rezultat ovih napora. Surova realnost je da će se dugotrajni rat završiti tako što će Rusija kontrolisati deo Donbasa ili ceo Donbas, a Ukrajina će pretrpeti ozbiljno razaranje i smanjenje broja stanovnika. To neizgleda kao veliko dostignuće u spoljnoj politici”, konstatuje Volt.

    Prema njegovom mišljenju, “tužna činjenica je da je Bajdenova administracija uradila odličan posao u rešavanju problema koji je, bar delimično, sama stvorila”.

    Kako je dodao Volt, američki zvaničnici “nisu štedeli snage da negiraju da su američka ili zapadna politika na bilo koji način izazvale ovu tragediju”, a “nepristrasan pogled na raspoložive dokaze pokazuje suprotno”.

    Prema Voltovom mišljenju, nikada se neće saznati da li su neprijateljstva mogla da se izbegnu “da su SAD i njeni evropski saveznici pokušali ozbiljnije i kreativnije da odgovore na zabrinutost Rusije za bezbednost i prestali da tvrdoglavo insistiraju da Ukrajina jednog dana uđe u NATO”.

    Odsustvo uspeha u diplomatiji

    Volt je naglasio da je Bajden po preuzimanju dužnosti obećao da će posebnu ulogu dati diplomatiji. Istovremeno, prema mišljenju politikologa, u poslednje dve godine u američkoj spoljnoj politici “bilo je relativno malo dostignuća u sferi diplomatije”.

    Analitičar je skrenuo pažnju na činjenicu da se “ne očekuje novi dogovor o iranskom nuklearnom programu”, a “Iran je bliži nego ikad mogućnosti stvaranja nuklearnog oružja, što povećava rizik od rata na Srednjem istoku, koji sada nije potreban ni administraciji SAD, ni celom svetu”.

    Prema mišljenju politikologa, Bajdena i američkog državnog sekretara Entonija Blinkena su “u više navrata ponižavali razni saveznici na Bliskom istoku”.

    Kako je podsetio Volt, Saudijska Arabija ne doprinosi naporima SAD da izvrše pritisak na Rusiju, a takođe “nastavlja da se približava” Kini. U članku se navodi da se SAD “odustaju od svoje uloge globalnog mirotvorca”.

    Kako je naglasio analitičar, Vašington se ne trudi dovoljno da pronađe zajednički jezik s Pekingom, a strateško rivalstvo između SAD i Kine postaje sve aktivnije. Prema Voltovom mišljenju, koncept “demokratije protiv autokratije” u međunarodnoj politici, koji je proklamovala Bajdenova administracija, “stvara više problema za američku diplomatiju nego što ih rešava”.

    “Ovo ne pomaže SAD da efikasnije rade s autoritarnim državama, kojih u svetu ima više od demokratija, njihova pomoć može biti dragocena kako se konkurencija velikih sila zaoštrava. To SAD čini osetljivim na optužbe za licemerje i, očigledno ne motiviše demokratske saveznike Vašingtona”, piše Volt.

  • Ruski vojnici se masovno opijaju, sve više mrtvih zbog alkohola

    Ruski vojnici se masovno opijaju, sve više mrtvih zbog alkohola

    Britanci tvrde da su Rusi dosad imali ukupno do 200.000 žrtava.

    Iako se to u proceni ne navodi, verovatno je da se procena britanskog ministarstva unutrašnjih poslova odnosi na sve žrtve – ubijene, ranjene i nestale.

    Britanci kažu da Rusi imaju velikih problema s moralom svojih trupa, pa tako imaju i sve više problema sa stvarima nevezanim direktno za rat.

    “Dok je Rusija pretrpela do 200.000 žrtava od početka invazije na Ukrajinu, značajna manjina njih bila je uzrokovana neborbenim uzrocima”, navodi se u izveštaju.

    “Dana 27. marta 2023. na ruskom Telegramu objavljeno je da je među raspoređenim ruskim snagama došlo do ‘veoma velikog’ broja incidenata, zločina i smrti povezanih s konzumacijom alkohola”, pišu Britanci.

    “Drugi vodeći uzroci neborbenih žrtava verovatno uključuju loše vežbe rukovanja oružjem, saobraćajne nesreće i klimatske povrede kao što je hipotermija. Ruski zapovednici verovatno identifikuju raširenu zlouporabu alkohola kao posebno štetnu za borbenu učinkovitost”, pišu Britanci.

    “Međutim, alkohol konzumira velik deo ruskog društva, a opijanje se dugo smatralo prećutno prihvaćenim delom vojnog života čak i tokom borbenih operacija”, pišu Britanci.

  • Plan Kijeva za povratak Krima u 12 tačaka

    Plan Kijeva za povratak Krima u 12 tačaka

    Sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine Aleksij Danilov osmislio je plan od 12 koraka za takozvanu “deokupaciju” Krima.

    Plan uključuje i preimenovanje Sevastopolja, kao i lustraciju i “rušenje” Krimskog mosta.

    “12 koraka za deokupaciju Krima… Želim jasno, u širokim crtama, opišem kako će Ukrajina deokupirati Krim”, napisao je Danilov na društvenim mrežama.

    Među tim koracima nalazi se i preimenovanje grada Sevastopolja u “Objekat broj 6”, a “kasnije, na primer, u Ahtijar”.

    “Uvešćemo lustraciju, koja će odrediti ko će od stanovnika Krima izgubiti pravo glasa zbog veza sa Rusijom”, rekao je on i dodao da je rušenje Krimskog mosta još jedan korak, nakon čega sledi uvođenje “detoksikacije” od propagandnih metoda denacifikacije Nemačke posle Drugog svetskog rata.

    Prema njegovim rečima, transportni prelaz u gradu Kerču treba da bude demontiran kako bi se obezbedila potpuna “sloboda plovidbe u okviru programa kompenzacije štete”.

    Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev rekao je ranije da bi mogući napad na Krim značio eskalaciju sukoba i pozvao ukrajinske vlasti da shvate da će takvi napadi naići na “neizbežnu odmazdu”, upotrebom svih vrsta oružja.

  • Zelenski: Slanje nuklearnog oružja u Bjelorusiju ukazuje na neuspješan sastanak Putina i Xija

    Zelenski: Slanje nuklearnog oružja u Bjelorusiju ukazuje na neuspješan sastanak Putina i Xija

    Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, smatra da ruski predsjednik Vladimir Putin odlukom o raspoređivanju nuklearnog oružja u Bjelorusiji pokušava Kini pokazati da je sačuvala makar dio kredibiliteta.

    “Znak da će Rusija rasporediti nuklearno oružje na teritoriju Bjelorusije ukazuje na neuspješan sastanak s Kinom. Rusiji je potrebno da pokaže (da ima) neki kredibilitet, koju je Rusija potpuno izgubila pod vodstvom predsjednika Putina”, rekao je Zelenski.

    Dodao je da raspoređivanje nukelarnog oružja još jednom naglašava da je Moskvi potrebno pokazati neke političke pobjede.

    “Ali on to nije mogao učiniti na bojnom polju, a iako su započeli tako krvavi rat, jasno je kako će se on završiti. Problem je što on jednostavno ne štedi naše ljude i ubija ih, ali svoje ljude ne broji. Ali to su poslovi Ruske Federacije”, kazao je Zelenski.

    Na kraju je rekao da je predsjednik Bjelorusije izgubio svaki kredibilitet.

    “Mislim da on više ne odlučuje koje se oružje nalazi na njegovoj teritoriji”, zaključio je Zelenski.

  • Putin sljedeće nedjelje s Lukašenkom o prijedlogu za prekid vatre

    Putin sljedeće nedjelje s Lukašenkom o prijedlogu za prekid vatre

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je danas da će ruski predsednik Vladimir Putin sljedeće nedjelje razgovarati sa bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom o njegovom pozivu za momentalni prekid vatre u Ukrajini, ali je naveo i da primirje u ovom trenutku ne bi omogućilo postizanje ciljeva “specijalne vojne operacije”.

    Peskov je dodao da su neki delovi kineskog prijedloga za mir u Ukrajini neizvodljivi jer Ukrajina “prati naređenja Zapada da ne pregovara sa Moskvom”, prenijela je agencija RIA Novosti.

    Predsjednik Belorusije Aleksandar Lukašenko predložio je danas da se proglasi prekid vatre u Ukrajini i uspostavi primirje, pri čemu nijedna strana ne bi imala prava da pregrupiše svoje trupe.

  • Plenković posjetio Ukrajinu

    Plenković posjetio Ukrajinu

    Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković doputovao je jutros u Kijev gdje se sastao s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, predsjednikom Vlade Ukrajine Denisom Šmihalom i predsjednikom Vrhovne Rade Ruslanom Stefančukom.
    Uz njega je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, kao i hrvatska ambasadorica u Ukrajini Anica Djamić.

    Zajedno sa Zelenskim, moldavskom predsjednicom Sandu, slovačkim premijerom Hegerom i slovenskim premijerom Golobom učestvovao je u Kijevu na sastanku na vrhu “Buča – odgovornost Rusije za zločine u Ukrajini”, u povodu godišnjice oslobođenja Buče.

    Prisustvovali su komemoraciji za žrtve rata, uz ceremoniju podizanja zastave Ukrajine, kao i na dodjeli državnih odlikovanja ukrajinskim braniocima.

    Predsjednik Vlade Plenković položio je i vijenac pred Zidom sjećanja na poginule za Ukrajinu.

    “Odajemo počast herojima koji su dali svoje živote u obrani ukrajinske slobode i demokratije”, istakao je Plenković.

    Ovo je druga posjeta Plenkovića Ukrajini od početka rata 24. februara 2022.

    U maju prošle godine premijer Plenković sastao se u Kijevu s ukrajinskim državnim vrhom, a posjetio je Irpinj i Buču gdje je lićno svjedočio posljedicama strašnih razaranja u kojima je stradao veliki broj ljudi.

  • Sprema se juriš na manastir?

    Sprema se juriš na manastir?

    Starešina Kijevsko-pečerske lavre mitropolit Pavel strahuje da bi večeras mogao da bude izveden juriš na manastir.

    “Upravo smo saznali da u 17.00 časova žele da izvedu razbojnički napad na Lavru. Naši ljudi su čuli te momke koji razgovaraju telefonom pripremajući se za te događaje. Nadam se da se to neće dogoditi”, rekao je mitropolit u video-obraćanju.

    On je pozvao vernike da se mole, a pripadnike snaga bezbednosti da pruže zaštitu.

    Prema pisanju ukrajinskog portala „Strana.ua“ oko Lavre se trenutno nalazi oko 10-15 protivnika kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve koji s vremena na vreme uzvikuju nacionalističke parole. Ipak, situacija je mirna, a kod Lavre se okupilo više pristalica UPC nego njenih protivnika.
    Ranije je ministar kulture Ukrajine Aleksandar Tkačenko rekao da su vlasti poništile uredbu o predaji Kijevsko-Pečerske lavre na besplatnu upotrebu UPC.

    Spomenik „Kijevsko-pečerska lavra“ zatražio je pokretanje postupka o „zapleni imovine“ manastira, navodi se na sajtu Ministarstva kulture Ukrajine. Oni su objasnili da komisija za prijem i predaju državne imovine Lavre nije mogla da počne sa radom zbog opstrukcije NN lica.
    Ultimatum koji je Ministarstvo kulture postavilo Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi istekao je juče. Direkcija nacionalnog spomenika Kijevsko-pečerske lavre jednostrano je raskinula ugovor o zakupu i naredila monasima da napuste manastir.

    Namesnik Kijevsko-pečerske lavre mitropolit Pavel (Lebed) je rekao da ne može biti kompromisa na ovu temu i da nije moguć jednostran raskid ugovora o iznajmljivanju objekata Lavre, već da je potrebna odluka suda.

  • Ukrajinci nemaju rješenje za novu rusku taktiku

    Ukrajinci nemaju rješenje za novu rusku taktiku

    Deset ruskih S-35 bacilo je 11 vođenih vazdušnih bombi iznad Sumske oblasti, a ukrajinska PVP nema rešenje za novu rusku vazdušnu taktiku.

    Napad se dogodio pre šest dana, a Rusi su istu taktiku ponovili 29. marta u napadu na Bilopilj, takođe u Sumskoj oblasti.

    Treba napomenuti da Su-35 leti na visini izbegavajući domet ukrajinske PVO. Sledi lansiranje krilatih vazdušnih bombi i to predstavlja novu pretnju za ukrajinsku vojsku. Analizu ovih napada izneo je niko drugi do portparol komande ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva Jurij Ignat.

    On je juče, 30. marta, govorio za ukrajinsku televiziju. Prema njegovim rečima, lokalni sistemi vazdušnih protivmera nisu uspeli da se izbore sa osujećivanjem bačenih avio-bombi.

    “Oni (ruski Su-35 – prim. aut.) bacaju bombe iznad zone“, kaže ruska vojska.

    Jurij Ignat je priznao da je to nova pretnja, opisujući ono što se dešavalo kao “bombe od 500 kilograma koje lete desetinama kilometara”.

    Izveštaji o upotrebi vazdušnih bombi počeli su da stižu krajem prošle godine. Od tada su se, međutim, sve više pojavljivale informacije, uključujući fotografije nekih neeksplodiranih bombi, koje potvrđuju da Rusija koristi novu taktiku koja sada nije samo pretnja već i veliki problem za ukrajinsku odbranu.

    Često se govori o upotrebi FAB-500M-62. Može da ga nosi skoro svaki ruski lovac, a ne samo Su-35. Da bi od njega napravili krilnu bombu, Rusi su nabavili set vođenih krila. U principu, ovo nije novo, zapadna vojska takođe koristi slične komplete koji ih pretvaraju u pametne avio-bombe, prenosi Bulgarianmilitary.

  • Bivši ukrajinski savjetnik: Rusi će stići do Dnjepra ako padnu Bahmut i Avdejevka

    Bivši ukrajinski savjetnik: Rusi će stići do Dnjepra ako padnu Bahmut i Avdejevka

    Ukrajinska vojska mogla bi se povući iza Dnjepra ako padnu Bahmut i Avdejevka, smatra Oleg Soskin, bivši savjetnik ukrajinskog lidera Leonida Kučme.

    Avdejevka se sada pretvara u novi Bahmut, Rusi su je uzeli u “kliješta”, navodi on za YouTube kanal, prenosi Srna.

    On procjenjuje da ruske trupe mogu probiti front i doći skroz do Dnjepra.

    “Može doći do kolosalnog proboja fronta, koji bi zaprijetio ukrajinskom suverenitetu”, navodi Soskin.

    Bivši obavještajni oficir američke vojske Toni Šafer naveo je da su Ukrajinci napravili drugu i treću liniju odbrane u Bahmutu, ali da su te jedinice već “samljevene”.

    “Nakon što Rusi preuzmu to mjesto počeće veliko ukrajinsko povlačenje do Dnjepra”, procjenjuje Šafer.

    On smatra da Ukrajina ne može pobijediti u bici za Bahmut niti u nastavku rata bez pomoći američkih i NATO trupa.

    “Ova proocjena je veoma nezgodna za SAD, ali je zasnovana na realnim činjenicama”, navodi Šafer.

  • Lukašenko predložio prekid vatre u Ukrajini

    Lukašenko predložio prekid vatre u Ukrajini

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko obraća se naciji i parlamentu, a glavna tema je očuvanje suvereniteta i situacija u Ukrajini.

    On je predložio da se obustave borbena dejstva u Ukrajini i uspostavi primirje pri čemu nijedna strana ne bi smjela da premješta tehniku i oružje.

    Kako je istakao, na horizontu se pomalja treći svjetski rat sa “nuklearnim požarima”, te su neophodni pregovori bez preduslova.

    • Danas je jedinstven trenutak kojeg više neće biti. Ni u istoriji Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, ni u svjetskoj istoriji, a posebno evropskoj. Pitanje je samo jedno – šta činiti. Svi razumijete i shvatate da su pregovori jedini put. Pregovori bez preduslova – istakao je Lukašenko.

    On je prokomentarisao i ponašanje ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog koji je sam sebi zabranio da vodi pregovore o miru.

    • Šta je to? Predsjednik suverene zemlje potpisuje ukaz koji se njega tiče i sebi zabranjuje da vodi pregovore o miru. To je prosto smiješno – kažem vam kao predsjednik. Ako ne želiš da vodiš pregovore nemoj, zbog čega potpisuješ ukaz i zasmijavaš ljude? Šta time želiš da pokažeš? – zapitao je bjeloruski predsjednik.

    Lukašenko je rekao i da se klanica u Ukrajini neće završiti sve dok gazda s druge strane okeana ne da znak.

    • Narodu Ukrajine je potreban mir, ali to na Zapadu nikoga ne interesuje – rekao je on, i dodao da je Rusija bila primorana da prisajedini Krim.

    Lukašenko je ponovio da je Zapad iskoristio vrijeme dobijeno Minskim sporazumima za militarizaciju Ukrajine.

    Konflikti su posljednjih decenija počeli zbog neprekidne želje da potčini sebi čitav svijet.

    Govoreći o suverenitetu Bjelorusije, Lukašenko je rekao:

    • Tema današnjeg događaja su uslovi očuvanja suvereniteta i nezavisnosti. Zbog čega pokrećem pred milionima naših građana ovu temu? Sve je veoma jednostavno: nikada ranije u istoriji naše zemlje, posebno nezavisne Bjelorusije, ovo pitanje nije bilo od ovakvog značaja kao sada. Nikada u istoriji nismo bili tako blizu opasnoj granici kada je potrebno, blago rečeno, posvetiti posebnu pažnju očuvanju suvereniteta i nezavisnosti zemlje – rekao je on.

    Portparolka bjeloruskog predsjednika Natalija Ejsmont je ranije rekla da će obraćanje biti posebno, jer je takva i geopolitička situacija u svijetu i u regionu.

    • Situacija se drastično mijenja oko nas, pa ovakvi događaji još više dobijaju na značaju – rekla je ona.

    U Dvorac Republike pozvano je 2.500 zvanica, a obraćanje predsjednika direktno prenose bjeloruske televizije.